1. Uvod

Uz koje uvjete pravne i fizičke osobe u Republici Hrvatskoj (u nastavku: RH) mogu obavljati djelatnost trgovine propisano je Zakonom o trgovini (u nastavku: ZT)¹ ugostiteljsku djelatnost Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (u nastavku: ZUD)², a pružati usluge u turizmu, Zakonom o pružanju usluga u turizmu (u nastavku: ZPUT)³ i njihovim provedbenim pravilnicima.
Na obavljanje djelatnosti trgovine i/ili ugostiteljstva i/ili pružanje usluga u turizmu u RH pravnih i fizičkih osoba s poslovnim nastanom (registriranom djelatnošću) u nekoj od država članica Europske unije i država ugovornica Europskog gospodarskog prostora (u nastavku: druga država EU/EGP-a)⁴, a u slučaju obavljanja ugostiteljske djelatnosti i/ili pružanja usluga s poslovnim nastanom i u Švicarskoj Konfederaciji, primjenjuju se i odredbe Zakona o uslugama (u nastavku: ZU)⁵. Na boravak i rad državljana druge države EU/EGP-a i Švicarske Konfederacije u RH, primjenjuju se i odredbe Zakona o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji (u nastavku: Zakon o državljanima EGP-a)⁶. Na državljane druge države EU/EGP-a i Švicarske Konfederacije u pogledu pristupa i obavljanja reguliranih profesija (npr. u liječnici, veterinari, a u području usluga u turizmu, turistički vodiči i voditelji poslova turističke agencije ), na postupak priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija stečenih u matičnoj državi za obavljanje reguliranih profesija na području RH primjenjuju se i odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (u nastavku: Zakon o reguliranim profesijama)⁷.
Ako je riječ o pravnim i fizičkim osobama registriranim za obavljanje djelatnosti u državi koja nije druga država EU/EGP-a (u nastavku: treća država), na obavljanje djelatnosti trgovine i/ili ugostiteljstva i/ili pružanja usluga u turizmu u RH primjenjuju se i odredbe Zakona o strancima (u nastavku: ZS)⁸. Ovaj Zakon primjenjuje se i na boravak i rad državljana trećih država koji u RH namjeravaju pružati pojedine usluge u ugostiteljstvu i/ili u turizmu.
U svrhu osiguranja pomoći svim zainteresiranim pravnim i fizičkim osobama koje namjeravaju u RH pružati usluge (obavljati djelatnost), pri Hrvatskoj gospodarskoj komori ustrojena je elektronička jedinstvena kontrolna točka – JKT (https://psc.hr) koja na svojoj mrežnoj stranici objavljuje sve informacije o postupku i načinu pružanja usluga odnosno obavljanja djelatnosti stranih osoba u RH i putem koje se mogu provoditi postupci prijave nadležnim tijelima o početku obavljanja djelatnosti na privremenoj i povremenoj osnovi. Putem JKT državljani druge države EU/EGP-a za većinu djelatnosti mogu pokrenuti i postupak e-osnivanja trgovačkog društva odnosno otvaranja obrta te pribavljanja poreznog PDV ID broja.

2. Općenito o obavljanju djelatnosti stranih osoba u RH

2.1. Na koje načine strane osobe mogu obavljati djelatnost u RH

Strane pravne i fizičke osobe koje imaju poslovno sjedište i poslovni nastan (registriranu djelatnost) u drugoj državi EU/EGP-a (a u slučaju ugostiteljske djelatnosti i pružanja usluga u turizmu, s poslovnim nastanom i u Švicarskoj Konfederaciji), na području RH mogu obavljati djelatnost na dva načina (kroz dvije opcije):
a) na privremenoj i povremenoj osnovi, u sklopu ostvarivanja prava na slobodu prekograničnog pružanja usluga te bez obveze poslovnog nastana (registriranja djelatnosti) i u RH (ova opcija vrijedi za niz djelatnosti i profesija); ili
b) trajnog obavljanja djelatnosti, uz poslovni nastan (obvezu registriranja djelatnosti odnosno stjecanja prava na obavljanje djelatnosti) i u RH.
Međutim, pravna i fizička osoba sa poslovnim nastanom (registriranom djelatnosti ) i sjedištem u trećoj državi (npr. u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Turskoj), registriranu djelatnost u RH može obavljati isključivo uz opciju poslovnog nastana (obvezu registriranja tih djelatnosti) u RH.
Strane fizičke osobe – građani s prebivalištem u drugoj državi EU/EGP-a ili u trećoj državi, na području RH mogu obavljati djelatnost na način i uz uvjete propisane posebnim zakonom kojim se uređuje obavljanje pojedine djelatnosti i sukladno zakonu kojim se uređuje boravak i rad u RH državljana druge države EU/EGP-a, a kada je riječ o državljanima treće države, sukladno zakonu kojim se uređuje rad i boravak u RH stranaca.

2.2. Pružanje usluga (obavljanje djelatnosti) na privremenoj i povremenoj osnovi

U skladu s odredbama ZU, pravna i fizička osoba s poslovnim nastanom (registriranom djelatnošću ili pravom obavljanja određene djelatnosti te sjedištem) u drugoj državi EU/EGP-a (npr. u Sloveniji, Italiji, Austriji, Mađarskoj, Njemačkoj) može najveći broj gospodarskih djelatnosti obuhvaćenih pravom poslovnog nastana države u kojoj ta osoba ima poslovno sjedište obavljati u RH na privremenoj i povremenoj osnovi, bez obveze poslovnog nastana (registriranja djelatnosti) i u RH te ishođenja dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, ali uz obvezu ishođenja poreznog PDV-ID broja sukladno čl. 77. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (u nastavku: Zakon o PDV-u)⁹. U tu svrhu potrebno je sa mrežne stranice Ministarstva financija, Porezne uprave¹⁰ preuzeti Obrazac P-PDV koji je dostupan na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku te ispunjen, Poreznoj upravi dostaviti putem e-pošte.

Za obavljanje djelatnosti na privremenoj i povremenoj osnovi bitno je da se djelatnost ne obavlja redovito, učestalo ili kontinuirano, jer bi se u tom slučaju radilo o trajnom obavljanju djelatnosti. Da li se neka djelatnost obavlja na privremenoj i povremenoj osnovi ili na trajnoj osnovi, sukladno mišljenju Europskog suda pravde ocjena razlikovanja se provodi od slučaja do slučaja, uzimajući u obzir trajanje, regularnost, periodiku i kontinuitet pružanja usluga konkretnog pružatelja usluga.
Pravna i fizička osoba s poslovnim nastanom (registriranom djelatnošću i sjedištem) u trećoj državi, ne može u RH obavljati djelatnost na privremenoj i povremenoj osnovi, nego isključivo na trajnoj osnovi, uz poslovni nastan (registriranje djelatnosti) i u RH.

2.3. Trajno pružanje usluga (obavljanje djelatnosti) uz poslovni nastan u RH

Trajno pružanje usluga (obavljanja djelatnosti) podrazumijeva stvarno i stalno odnosno kontinuirano pružanje usluga (obavljanja djelatnosti ili druge aktivnosti) u RH tijekom neodređenog razdoblja, a ostvaruje se isključivo uz poslovni nastan u RH. Poslovni nastan, podrazumijeva pravo fizičke i pravne osobe na obavljanje djelatnosti odnosno profesije, pod uvjetom da su ispunjeni svi propisani uvjeti za obavljanja istih u matičnoj državi i da fizička odnosno pravna osoba nema zabranu obavljanja istih, neovisno je li u svojstvu zaposlene ili samozaposlene osobe, odnosno osobe koja trenutačno ne obavlja svoju profesiju.
Pravna osoba koja je u drugoj državi EU/EGP-a ili trećoj državi registrirana kao trgovačko društvo (tzv. inozemno trgovačko društvo) pravo na poslovni nastan u RH ostvaruje osnivanjem podružnice ili osnivanjem novog trgovačkog društva u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima (u nastavku: ZTD)¹¹.
Fizička osoba – obrtnik, sa poslovnim sjedištem i registriranom djelatnosti u drugoj državi EU/EGP-a, a ako je registrirana za obavljanje ugostiteljske djelatnosti i/ili pružanje usluga u turizmu, sa poslovnim sjedištem i u Švicarskoj Konfederaciji, pravo na poslovni nastan u RH ostvaruje osnivanjem izdvojenog pogona (a može ako to želi, otvoriti i novi obrt), a obrtnik sa poslovnim sjedištem i registriranom djelatnosti u trećoj državi, poslovni nastan u RH ostvaruje isključivo otvaranjem novog obrta u skladu s odredbama Zakona o obrtu (u nastavku. ZO)¹². Prilikom registriranja podružnice odnosno trgovačkog društva, kao i kod otvaranja obrata potrebno je u odgovarajućem registru (za podružnicu i trgovačko društvo u sudskom, a za obrt u obrtnom registru) upisati djelatnost koja se namjerava trajno obavljati u RH.
Dok državljanima drugih država EU/EGP-a ili Švicarske Konfederacije, za trajno obavljanje djelatnosti u RH nije potrebno ishoditi dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada (čl. 6.st.2. Zakona o državljanima EGP-a), dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada moraju ishoditi državljani treće države, osim ako je drugačije propisano (čl. 88. st.1. ZS). Prema odredbama ZS, da bi državljanin treće države mogao ishoditi dozvolu za boravak i rad u RH zbog osnivanja trgovačkog društva ili otvaranja obrta za trajno obavljanje registrirane djelatnosti mora ispunjavati uvjete iz čl. 111 toga Zakona, a vrijednost temeljenog kapitala trgovačkog društva kojeg namjerava osnovati u RH, mora prelaziti iznos od 26.544,56 eura (stoga državljanin treće države u RH ne može osnovati jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću s iznosom temeljnog kapitala od 1 eura).

3. Obavljanje djelatnosti trgovine

3.1. Privremeno i povremeno obavljanje djelatnosti trgovine

Pravna i fizička osoba s poslovnim nastanom i registriranom djelatnosti trgovine (kupnje i prodaje robe i/ili pružanja usluga u trgovini) u drugoj državi EU/ EGP-a može u RH obavljati djelatnost trgovine na privremenoj i povremenoj osnovi, bez obveze registriranja djelatnosti trgovine i u RH, ¹³ (u tu svrhu, mora se nadležnom upravnom tijelu podnijeti zahtjev). Iznimno, rješenje nije potrebno za privremeno i povremeno obavljanje prigodne prodaje, pod kojom se podrazumijeva prodaja organizirana u sklopu održavanja sajmova, priredba i izložbi, na kojoj je dopuštena prodaja samo proizvoda i robe koji su predmet i svrha organiziranja spomenutih manifestacija i koje može trajati najduže od 60 dana u tijeku jedne kalendarske godine, neovisno o vremenu održavanja manifestacija.
Imajući u vidu privremenost i povremenost obavljanja djelatnosti trgovine, pravne i fizičke osobe s poslovnim nastanom (registrirano djelatnosti trgovine) u drugoj državi EU/EGP-a, djelatnost trgovine na privremenoj osnovi na području RH mogu obavljati tijekom trajanja određenog razdoblja/događaja (npr. prodavati pirotehnička sredstva u specijaliziranoj prodavaonici pirotehničkih sredstava tijekom razdoblja od 15. prosinca do 1. siječnja, ili obavljati prodaju blagdanskih proizvoda izvan prodavaonica tijekom novogodišnjih i/ili uskrsnih blagdana, ili obavljati prodaju robe prigodnom prodajom i tome sl.).
Pravne i fizičke osobe s poslovnim nastanom (registriranom djelatnosti trgovine) u trećim državama ne mogu obavljati djelatnost trgovine, na privremenoj i povremenoj osnovi, nego samo na trajnoj osnovi, uz poslovni nastan u RH.

3.2. Trajno obavljanje djelatnosti trgovine, uz poslovni nastan u RH

Pravna osoba i fizička osoba obrtnik sa sjedištem i poslovnim nastanom (registriranom djelatnosti trgovine) u drugoj državi EU/EGP-a, na području RH uz obvezu osnivanja podružnice odnosno trgovačkog društva (inozemno trgovačko društvo) odnosno otvaranja obrta (obrtnik) može obavljati svaki oblik trgovine (trgovinu na veliko, trgovinu na malo, trgovinu izvan prodavaonica, uključujući i putem interneta) uz uvjet da u odgovarajući registar (podružnica i trgovačko društvo u sudski, a obrtnik u obrtni) upiše oblik trgovine koji namjerava obavljati i od nadležnog upravnog tijela ishodi rješenje o ispunjavanju minimalnih tehničkih i drugih propisanih uvjeta za prodajni objekt, opremu i sredstva kojima se obavlja trgovina, osim u slučaju prigodne prodaje. Prije ishođenja rješenja, ne može se započeti s obavljanjem trgovine, a u prodajnom objektu ne smije obavljati onaj oblik trgovine koji nije obuhvaćen ishođenim rješenjem.
Pravna osoba i fizička osoba obrtnik s poslovnim nastanom u trećoj državi, može u RH obavljati djelatnost trgovine na trajnoj osnovi uz iste uvjete kao i domaći trgovac, uz uvjet da u RH osnuje trgovačko društvo ili otvori obrt za obavljanje trgovine.

4. Obavljanje ugostiteljske djelatnosti

4.1. Privremeno i povremeno obavljanje ugostiteljske djelatnosti

Pravna osoba i fizička osoba s poslovnim nastanom i registriranom ugostiteljskom djelatnošću u drugoj državi EU/EGP-a ili Švicarskoj Konfederaciji može u RH obavljati ugostiteljsku djelatnost na privremenoj i povremenoj osnovi, bez obveze dodatnog registriranja ugostiteljske djelatnosti i u RH, ali uz obvezu ishođenja rješenja nadležnog tijela o ispunjavanju minimalnih uvjeta za vrstu ugostiteljskog objekta u kojoj namjerava obavljati djelatnost ugostiteljstva, a ako se ugostiteljski objekt kategorizira, i uvjeta za kategoriju u kojoj ugostiteljski objekt posluje.
Zbog specifičnosti pružanja ugostiteljskih usluga u ugostiteljskim objektima u građevinama (npr. restorani, barovi, apartmani, hoteli) ili na zemljištu (kampovi) koji su uređeni i opremljeni s namjerom da se gostima kontinuirano kroz dulje vremensko razdoblje pružaju ugostiteljske usluge pripremanja i usluživanja jela, pića i napitaka i/ili pružaju usluge smještaja, obavljanje ugostiteljskih djelatnosti stranih ugostitelja sa sjedištem u drugoj državi EU/EGP-a ili Švicarskoj Konfederaciji na području RH, po samoj prirodi stvari, može se obavljati u iznimno rijetkim slučajevima. Tako se primjerice, na privremenoj i povremenoj osnovi u RH može obavljati ugostiteljska djelatnost najčešće u nekoj od vrsta ugostiteljskih objekata iz skupine Objekti jednostavnih usluga (npr. u kiosku, na klupi, na kolicima, u šatoru, u nepokretnom ili priključnom vozilu) i to uglavnom za vrijeme trajanja glavne ljetne sezone ili za vrijeme trajanja i na mjestu održavanja proslava i manifestacija koje u promidžbeno-turističku svrhu organiziraju turističke zajednice i/ili općine i gradovi odnosno drugi organizator uz odobrenje općine i grada, a na kojima strani ugostitelji sudjeluju kao sudionici tih proslava i manifestacija. Kada ugostitelj s poslovnim nastanom u drugoj državi EU/EGP-a ili Švicarskoj Konfederaciji obavlja ugostiteljsku djelatnost na privremenoj i povremenoj osnovi u nekoj od vrsta objekata jednostavnih usluga, mora od nadležnog upravnog tijela¹⁴ ishoditi rješenje o ispunjavanju propisanih uvjeta za vrstu objekta u kojoj posluju.
Pravne i fizičke osobe s poslovnim nastanom (registriranom djelatnosti ugostiteljstva) u trećim državama ne mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost na području RH na privremenoj i povremenoj osnovi nego samo na trajnoj osnovi, uz poslovni nastan.

4.2. Trajno obavljanje ugostiteljske djelatnosti, uz poslovni nastan u RH

Pravna i fizička osoba sa poslovnim sjedištem i registriranom ugostiteljskom djelatnosti u drugoj državi EU/EGP-a, Švicarskoj Konfederaciji ili u trećoj državi, može u RH na trajnoj osnovi obavljati ugostiteljsku djelatnost u svim vrstama ugostiteljskih objekata uz uvjet da: a) u RH, inozemno trgovačko društvo sa sjedištem u drugoj državi EU/EGP-a u RH otvori podružnicu (može osnovati i trgovačko društvo), a obrtnik otvori izdvojeni pogon (može otvoriti i novi obrt), dok inozemno trgovačko društvo sa sjedištem u trećoj državi u RH mora osnuje i novo trgovačko društvo, a obrtnik otvoriti novi obrt; u odgovarajući registar ( trgovačko društvo u sudski, a obrtnik u obrtni registar) upiše odnosno registrira odgovarajuću djelatnost ugostiteljstva koju namjerava obavljati (npr. pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka, pružanje usluga smještaja); i od nadležnog tijela¹⁵ ishodi rješenje o tome da ugostiteljski objekt ispunjava propisane uvjete za vrstu (a ako se objekt kategorizira i uvjete za kategoriju) u kojoj posluje (u tu svrhu nadležnom tijelu moraju podnijeti zahtjev za izdavanje rješenje). Prije nego ishodi to rješenje, inozemno trgovačko društvo/obrtnik ne može započeti s pružanjem ugostiteljskih usluga na trajnoj osnovi.

4.3. Iznajmljivanje pokretne opreme i smještajnih jedinica u kampu ugostitelja

Odredbom čl. 36. Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi¹⁶ propisano je da turističke agencije mogu u kampu ugostitelja iznajmljivati pokretnu opremu za kampiranje¹⁷ na osnovnim smještajnim jedinicama (kamp mjestima i kamp parcelama) za potrebe svojih korisnika (st.2.) kao i da druga pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje ugostiteljske djelatnosti može pružati uslugu smještaja (noćenja i boravka) na osnovnoj smještajnoj jedinici u kampu ugostitelja koji u istom obavlja ugostiteljsku uslugu temeljem ishođenog rješenja Ministarstva turizma i sporta kojim se utvrđuje ispunjavanja propisanih uvjeta za vrstu i kategoriju kampa, u vlastitoj ili iznajmljenoj opremi za kampiranja, a na osnovu ugovora s ugostiteljem koji sukladno ishođenom rješenju obavlja ugostiteljsku djelatnost u kampu i koji za iznajmljenu smještajnu jedinicu pruža ostali dio smještaja u zajedničkim sadržajima te ispunjava sve ostale propisane uvjete za ugostitelja u pogledu obveza, minimalnih uvjeta, označavanja kampa, održavanja i dr. (st.3.).
Smatramo da turistička agencija s poslovnim sjedištem u drugoj državi EU/ EGP-a ili Švicarskoj konfederaciji, ali i u trećoj državi može od ugostitelja u RH koji ima rješenje o kampu iznajmljivati pokretnu opremu na osnovnim smještajnim jedinicama za potrebe svojih korisnika koji u kampu ugostitelja koriste uslugu kampiranja. Jednako tako smatramo da i pravna i fizička osoba s s poslovnim sjedištem i registriranom ugostiteljskom djelatnosti u drugoj državi EU/EGP-a, Švicarskoj Konfederaciji ili trećoj državi, može s ugostiteljem u RH koji ima rješenje za kamp, sklopiti ugovor o stavljanju na raspolaganje određen broj osnovnih smještajnih jedinica u kampu tog ugostitelja, kako bi osobama koje taj kamp upućuje pružala uslugu isključivo smještaja (noćenja i boravaka) u vlastitoj ili iznajmljenoj pokretnoj opremi za kampiranje, uz uvjet da uslugu smještaja od osoba naplaćuje i ispostavlja račun u svojoj državi.
Međutim, kada bi strana turistička agencija, usluge smještaja u zakupljenoj pokretnoj opremi za kampiranje u osnovnim smještajnim jedinicama u kampu ugostitelja u RH, a strani ugostitelj, uslugu smještaja (noćenja i boravka) na osnovnim jedinicama u tom kampu neposredno prodavao (izdavao račune i naplaćivao) bilo osobno ili putem svojih zaposlenika na području RH, mišljenja smo da bi u tom slučaju strana turistička agencija odnosno strani ugostitelje morao u RH osnovati podružnicu (ili novo trgovačko društvo) odnosno otvoriti obrt za pružanje usluga turističke agencije odnosno obavljanja ugostiteljske djelatnosti.

4.4. Pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu stranih fizičkih osoba

Fizička osoba državljanin druge države EU/EGP-a ili Švicarske Konfederacije, može u RH pružati ugostiteljske usluge u domaćinstvu pod istim uvjetima kao i domaći iznajmljivač hrvatski državljanin, što znači da mora od nadležnog upravnog prema mjestu pružanja usluga, ishoditi rješenje o odobrenju pružanja usluga u domaćinstva (preduvjet za izdavanje rješenja je da je strani državljanin vlasnik objekta (sobe, apartmana, kuće za odmor, objekta za robinzonski smještaj) odnosno u kojem će se, odnosno zemljišta (za kamp, kamp odmorište i za objekt za robinzonski smještaj) u odnosno na kojem će se pružati usluge u domaćinstvu, da za građevinu odnosno objekt u kojem će pružati usluge posjeduje građevinsku ili uporabu dozvolu ili drugi odgovarajući akt bez kojeg se sukladno posebnom propisu o gradnji ne može izdati rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti, kao i da objekt ispunjava minimalne uvjete za vrstu i uvjete za kategoriju, ako se kategorizira sukladno propisima iz ugostiteljstva).¹⁸
Fizička osoba državljanin treće države ne može na području RH pružati ugostiteljske usluge u domaćinstvu, osim uz poslovni nastan, što podrazumijeva da mora osnovati trgovačko društvo ili otvori obrt te u odgovarajući registar (sudski/obrtni) upisati obavljanje ugostiteljske djelatnosti u onoj vrsti ugostiteljskih objekata za smještaj (npr. sobi, apartmanu, kampu, hostelu, hotelu i dr.) u kojoj namjerava gostima pružati usluge smještaja. Smatramo da nema zapreke da državljanin treće države koji je vlasnik objekta ili zemljišta za kampiranje na području RH, bez osnivanja trgovačkog društva ili obrta u RH, svoj objekt ili drugu nekretninu (zemljište za kampiranje) dade u zakup obrtu ili trgovačkom društvu registriranom u RH za pružanje ugostiteljskih usluga smještaja, koji će vlasniku plaćati ugovorenu zakupninu, te na svoje ime i za svoj račun ishodit rješenje o ispunjavanju uvjeta za vrstu i kategoriju smještajnog objekta uzetog u zakup, i u tom objektu pružati usluge smještaja u svoje ime i za svo račun.

4.5. Pružanje ugostiteljskih usluga na OPG-u strane fizičke osobe

Zakonom o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (u nastavku: Zakon o OPG-u)¹⁹ propisano je da fizička osoba koja ima prebivalište na teritoriju druge države EU/EGP-a ili Švicarske Konfederacije može na području RH osnovati obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (u nastavku: OPG) uz uvjet da na području RH ima pravo korištenja proizvodnih resursa (poljoprivrednog zemljišta, stoke, uređaja i mehanizacije) te zakonito odobren boravak, a obavljanje poljoprivredne djelatnosti i s njom povezanih dopunskih djelatnosti djelatnost na OPG-u može započeti obavljat tek nakon se u svojstvu nositelja OPG-a upiše u Upisnik OPG-ova (u tu svrhu podnosi zahtjev mjesno nadležnoj podružnici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju). Državljanin druge države EU/EGP-a i Švicarske Konfederacije koji je u RH osnovao OPG, na istom može pružati ugostiteljske usluge u nekoj od propisanih vrsta objekata na OPG-u (kušaonici, izletištu, sobi, apartmanu, ruralnoj kući, kampu i kamp-odmorištu) uz iste uvjete kao i domaći nositelj OPG-a (da je pružanje ugostiteljskih usluga kao dopunsku djelatnost upisao u Upisnik OPG-ova i od nadležnog upravnog tijela²⁰ ishodio rješenje o odobrenju pružanja ugostiteljskih usluga na OPG-u).
Državljani trećih država, u RH ne mogu pružati ugostiteljske usluge na OPG-u.

5. Pružanje usluga u turizmu 

5.1. Pružanje usluge u turizmu stranih osoba s poslovnim nastanom izvan RH

5.1.1. Privremeno i povremeno pružanje usluga u turizmu

Usluge u turizmu na privremenoj i povremenoj osnovi u RH mogu pružati trgovačka društva, zadruge i obrtnici sa sjedištem drugoj državi EU/EGP-a ili Švicarske Konfederacije registrirani za pružanje usluga u turizmu u državi sjedišta, uz uvjet da se iste usluge ne pružaju stalno odnosno kontinuirano nego tijekom određeno vremenskog razdoblja (npr. za vrijeme glavne turističke sezone ili dijela sezone, prigodom održavanja raznih turističkih manifestacija i tome sl.). Svaka od usluga u turizmu koja se pruža na privremenoj i povremenoj osnovi mora se pružati sukladno uvjetima i obvezama propisanim za pružanje te usluge ZPUT-om.

Imajući u vidu narav pružanja svake pojedine usluge u turizmu (npr. troškove potrebne za osiguranje poslovne prostorije, opreme i uređaja potrebnih za pružanje određene usluge u turizmu, zapošljavanje osoba koje pružaju usluge u turizmu, pribavljanje potrebnih koncesija i dozvola te druge okolnosti od utjecaja na donošenje odluke o pružanju usluga u turizmu na povremenoj i privremenoj ili trajnoj osnovi uz poslovni nastan u RH), smatramo da pravne osobe (trgovačka društva i zadruge) i obrtnici sa sjedištem i poslovnim nastanom (registriranom uslugom u turizmu) u drugoj državi EU/EGP-a ili Švicarske Konfederacije, mogu u RH na privremenoj i povremenoj osnovi primjerice pružati slijedeće usluge (uz uvjet da su za tu uslugu odnosno te usluge registrirane u matičnoj državi): usluge turističke agencije, usluge iznajmljivanja opreme za sport i rekreaciju turista, a od posebnih oblika turističke ponude, turističke usluge aktivnog i pustolovnog turizma, turističke usluge u nautičkom turizmu i usluge turističkog ronjenja. Svaka od navedenih usluga može se pružati uz uvjete propisane ZPUT-om za pružanje te usluge.
Pravna i fizička osoba sa sjedištem i registriranom djelatnosti pružanja usluga turističke agencije u drugoj državi EU/EGP-a Švicarskoj Konfederaciji, prije nego započne s pružanjem usluge u poslovnici ili u prostoru stambene namjene (internet agencija) mora Ministarstvu turizma i sporta na e-mail adresu pravni@mints.hr u skeniranom obliku ili poštom na adresu Ministarstvo turizma i sporta, Prisavlje 14, 10 000 Zagreb (u nastavku: Ministarstvo) u preslici, dostaviti dokaz o registraciji turističke agencije u državi poslovnog sjedišta kao i dokaz o potrebnoj stručnoj kvalifikaciji za voditelja poslova, a naknadno, svake naredne godine (i) izjavu o učestalosti i broju dana pružanja usluge turističke agencije u RH u prethodno godini.

5.1.2. Trajno pružanje usluga u turizmu

Pravne i fizičke osobe sa sjedištem i poslovnim nastanom u drugoj državi EU/ EGP-a i Švicarskoj Konfederaciji uz poslovni nastan i u RH, na trajnoj osnovi pružati usluge turističke agencije, turističke usluge u kongresnom turizmu, turističke usluge zdravstvenog turizma, usluge iznajmljivanja vozila (rent-a-car), turističke usluge na poljoprivrednom gospodarstvu, uzgajalištu vodenih organizama, lovištu, u šumi šumpoosjednika i u ribolovnom turizmu, ali i sve one usluge u turizmu iz prethodnog poglavlja za koje smo naveli da se najčešće pružaju na povremenoj i povremenoj osnovi (usluge iznajmljivanja opreme za sport i rekreaciju turista, a od posebnih oblika turističke ponude, turističke usluge aktivnog i pustolovnog turizma, turističke usluge u nautičkom turizmi te usluge turističkog ronjenja). Za pružanje ovih usluga, moraju u RH osnovati podružnicu, a mogu i novo trgovačko društvo (inozemna trgovačka društva) ili otvoriti izdvojeni pogon (mogu i otvoriti novi obrt) te u odgovarajućem registru upisati (registrirati) pružanje onih usluga u turizmu koje na području RH namjeravaju obavljati na trajnoj osnovi, te ako su za pružanje pojedine usluge ZPUT-om propisani uvjeti, da iste ispune.
Pravne i fizičke osobe (obrtnici) s poslovnim nastanom u trećoj državi, mogu pružati usluge u turizmu, ali samo uz uvjet da u RH osnuju novo trgovačko društvo ili otvore novi obrt s registriranim pružanjem usluge u turizmu koje namjeravaju pružati te ako su za pružanje pojedine usluge propisani uvjeti, da te uvjete ispunjavaju.
Nastavno dajemo skraćeni prikaz onih usluga u turizmu za koje su ZPUT-om propisani uvjeti koji moraju biti ispunjeni da bi se usluge mogle legalno pružati.
Prije početka pružanja usluga turističke agencije strana osoba treba Ministarstvu turizma i sporta dostaviti Obavijest o upisu turističke agencije, a prije početka pružanja usluga iznajmljivanja vozila (rent-a-car) na obrascu dostupnom za preuzimanje i dostavljanje na mrežnoj stranici ovoga Ministarstva.²¹ Obavijest se može dostaviti i putem e-maila na adresu: pravni@mints.hr.
Za pružanje usluga u nautičkom turizmu potrebno je ishoditi rješenje nadležnog tijela o ispunjavanju minimalnih uvjeta za luke nautičkog turizma i plovne objekte nautičkog turizma (u tu svrhu nadležnom tijelu se podnosi zahtjev).²²
Za pružanje turističkih usluga aktivnog i pustolovnog turizma potrebno je ispuniti uvjete glede ispravnosti i sigurnosti opreme za pružanje tih usluga i za način njihovog pružanja, osigurati korisnike usluga o posljedice nesretnog slučaja, a za pružanje usluga angažirati osobu koja ima odgovarajuće domaće ili strano uvjerenje (certifikate) kojim se utvrđuje sposobnost i razina vještine obavljanja aktivnosti.
Za pružanje usluga iznajmljivanja opreme za sport i rekreaciju turista, potrebno je korisnike usluga osigurati od posljedica nesretnog slučaja, sklapanjem ugovora s osiguravateljem u RH ili drugoj državi EU/EGP-a Švicarske Konfederacije.
Za pružanje usluga turističkog ronjenja također je potrebno ispuniti uvjete iz čl. 96 ZPUT-a u pogledu sigurnosti opreme za ronjenje i vođenja ronjenja, a pružatelj usluge organiziranog i vođenog turističkog ronjenja mora imati završen tečaj osokoljenosti za ronjenje.
Strana osoba koja namjerava na trajnoj osnovi pružati usluge iznajmljivanja vozila (rent-a-car) mora prije početka usluga dostaviti Ministarstvu turizma i sporta obavijest o početku pružanja usluga putem obrasca prijave dostupnog na mrežnoj stranici Ministarstva.²³
Na trajnoj osnovi strana osoba može pružati turističke usluge u šumi šumoposjednika ako na području RH ima šumu i šumsko zemljište te je upisana u Upisnik privatnih šumoposjednika, a turističke usluge u lovištu, na ribouzgalištu, u ribolovnom turizmu samo ako je sukladno hrvatskim propisima lovoovlaštenik, ima dozvolu za akvakulturu odnosno povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova i ovlaštenje za obavljanje ribolovnog turizma.

5.2. Pružanje usluga voditelja poslova turističke agencije i turističkog vodiča

5.2.1. Voditelj poslova turističke agencije

Državljanin druge države EU/EGP-a i Švicarske Konfederacije može u RH na privremenoj i povremenoj osnovi, kao i na trajnoj osnovi pružati usluge voditelja poslova turističke agencije, ako ispunjava uvjete propisane čl. 18. st.2. ZPUT-a za voditelja poslova turističke agencije: da ima najmanje završenu srednju školu i položen stručni ispit za voditelja poslova (polaže se pred ispitnom komisijom Ministarstva turizma i sporta).²⁴
Državljani treće države ne mogu na području RH pružati usluge voditelja poslova turističke agencije osim ako: u RH osnuju vlastito trgovačko društvo ili otvore obrt za pružanje usluga turističke agencije; u RH imaju odobren stalan boravak; ispunjavaju propisane uvjete za voditelja poslova (završena najmanje srednja škola i položen stručni ispit za voditelja poslova); te imaju suglasnost Ministarstva turizma i sporta.

5.2.2. Usluge turističkog vodiča

Državljanin druge države EU/EGP-a i Švicarske Konfederacije, može na području RH pružati usluge turističkog vodiča na privremenoj i povremenoj osnovi bez obveze polaganja općeg dijela stručnog ispita za turističke vodiče, osim na ili u zaštićenim cjelinama.²⁵ Ako turistički vodič državljanin druge države EU/EGP-a ili Švicarske Konfederacije želi pružati usluge turističkog vođenja i na području zaštićenih cjelina (lokaliteta) na privremenoj i povremenoj osnovi, mora pri ovlaštenom visokom učilištu položiti poseban dio stručnog ispita za zaštićenu odnosno zaštićene cjeline na kojima namjerava pružati usluge turističkog vodiča, bez obveze polaganja i općeg dijela stručnog ispita za turističke vodiče.
Državljanin druge države EU/EGP-a i Švicarske Konfederacije može pružati usluge turističkog vodiča u RH na trajnoj osnovi ako ishodi rješenje nadležnog upravnog tijela o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ²⁶ (u tu svrhu nadležnom tijelu se podnosi zahtjev). Nadležno upravno tijelo izdat će rješenje ako turistički vodič ispunjava slijedeće uvjete: da ima najmanje završenu srednju školu; da ima položen stručni ispit za turističkog vodiča (za turističko vođenje na ili u turističkim cjelinama mora položiti posebni dio stručnog ispita koji se odnosi na turističko vođenje na toj cjelini odnosno cjelinama); da zna jezik na kojem na kojem će pružati usluge turističkog vodiča razine B2 prema stupnjevima Zajedničkog europskog referentnog okvira u razumijevanju i govoru, i da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča). Usluge turističkog vodiča mogu se započeti pružati nakon ishođenja rješenja, a usluge turističkog vodiča se moraju pružati kroz neki od oblika poslovanja u RH (osnivanjem trgovačkog društva, zadruge ili otvaranjem obrta), ili kao zaposlenik putem ugovora o radu (npr. s turističkom agencijom) ili putem ugovora o djelu ili ugovora o obavljanju studentskih poslova i sl.
Državljanin treće države može na području RH pružati usluge turističkog vodiča samo ako na području RH ima prijavljeno prebivalište²⁷ (nije dovoljno imati prijavljeno samo boravište), da ishodi dozvolu za boravak i rad sukladno ZS i da od nadležnog upravnog tijela ishodi rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča. Turistički vodič državljanin treće države koji je položio sam opći dio stručnog ispita za turističkog vodič ne smije pružati usluge turističkog vođenja na području zaštićenih turističkih cjelina (lokaliteta), osim ako je za tu zaštićenu cjelinu (lokalitet) položio i poseban dio stručnog ispita.

5.2.3. Postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija

Usluge turističkog vodiča i voditelja poslova turističke agencije sukladno Zakonu o reguliranim profesijama smatraju se reguliranim profesijama, što znači se stranim državljanima koji te usluge namjeravaju pružati u RH na privremenoj i povremenoj ili trajnoj osnovi, stručne kvalifikacije potrebne za pružanje usluga turističkog vodiča i voditelja poslova turističke agencije stečene u drugoj državi EU/EGP-a i Švicarskoj Konfederaciji priznaju u postupku propisanom Pravilnikom o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija turističkog vodiča i voditelja poslova turističke agencije (u nastavku: Pravilnik)²⁸.
U svrhu priznavanja stručne kvalifikacije za pružanje usluga turističkog vodiča i voditelja poslova turističke agencije u RH na privremenoj i povremenoj osnovi, državljanin druge države EU/EGP-a ili Švicarske Konfederacije koji je stručne kvalifikacije za pružanje usluga turističkog vodiča ili voditelja poslova turističke agencije stekao u svojoj matičnoj državi, prije prvog početka pružanju usluge turističkog vodiča odnosno voditelja poslova turističke agencije u RH, mora Ministarstvu turizma i sporta na njegovu e-mail adresu pravni@mints.hr, ili poštom na adresu Ministarstva (Ministarstvo turizma i sporta, Prisavlje 14, 10 000 Zagreb) dostaviti popunjenu pisanu Izjavu o pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi na Obrascu – Prilog I. dostupnom za preuzimanje i popunjavanje na mrežnoj stranici Ministarstva.²⁹ Prilikom godišnje obnove prijave o pružanju usluga na privremenoj ili povremenoj osnovi, potrebno je dostaviti izjavu o učestalosti i broju dana pružanja usluga u RH u prethodnoj godini. Nakon dostavljanja Izjave, može se započeti s pružanje usluga, a Ministarstvo na svojoj mrežnoj stranici³⁰ objavljuje Listu osoba koje privremeno i povremeno mogu pružati usluga turističkog vodiča i voditelja poslova turističke agencije u RH.
U svrhu priznavanja stručne kvalifikacije za pružanje usluga turističkog vodiča i voditelja poslova turističke agencije u RH na trajnoj osnovi, državljanin druge države EU/EGP-a ili Švicarske Konfederacije koji je stručne kvalifikacije za pružanje usluga turističkog vodiča ili voditelja poslova stekao u matičnoj državi ili u trećoj državi, kao i državljanin treće države koji je stručne kvalifikacije za pružanje usluga turističkog vodiča ili voditelja poslova turističke agencije stekao u drugoj državi EU/EGP-a ili Švicarskoj Konfederaciji, Ministarstvu turizma i sporta treba se dostaviti Zahtjev za priznavanje stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, na Obrascu – Prilog I. dostupan za popunjavanje i dostavljanje na mrežnoj stranici Ministarstva.³¹ Nakon zaprimljenog zahtjeva, Ministarstvo provodi opći sustav priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija turističkog vodiča odnosno voditelja poslova turističke agencije te o priznavanju stručne kvalifikacije podnositelju zahtijeva izdaje rješenje.

5.3. Pružanje usluga voditelja putovanja, turističkog animatora i predstavnika

Državljanin druge države EU/EGP-a i Švicarske Konfederacije može u RH pružati usluge voditelja putovanja, turističkog animatora i turističkog predstavnika uz uvjete propisane ZPUT-om za njihovo pružanje, na privremenoj i povremenoj osnovi te na trajnoj osnovi, uz poslovni nastan u RH. Državljanin treće države na području RH može pružati usluge turističkog animatora i turističkog predstavnika uz uvjet da prije početka pružanja usluga on ili pravna odnosno fizička osoba za koju pruža usluge (npr. turistička agencija, hotelijer) sukladno čl. 140 ZS-a od policijske uprave prema mjestu pružanja usluga, ishodi potvrdu o prijavi rada zbog izvršenja ugovorenih poslova čije izvršenje traje kraće vremensko razdoblje (ne više od 90 dana.).

6. Zaključak

Državljani druge države članice Europske unije i ugovornice EGP-a okviru slobode prekograničnog pružanja usluga mogu na području Republici Hrvatskoj na povremenom i privemenoj osnovi obavljati većinu djelatnosti, između kojih i djelatnost trgovine, ugostiteljstva i pružanja usluga u turizmu, bez potrebe registriranja te djelatnosti i na području RH. Uz navedeno, djelatnost mogu obavljati i na trajnoj osnovi uz poslovni nastan (registriranje djelatnosti) i na području RH, pri čemu djelatnost obavljaju uz jednake uvjete kao i pravne i fizičke osobe sa poslovnim nastanom u RH. Državljani treće države s poslovnim sjedištem i registriranom djelatnosti u u trećoj državi, djelatnost u RH mogu obavljati na trajnoj osnovi.

  Darko Marečić, dipl. iur.   
_____________________________________
^ 1Zakon o trgovini (Nar. nov., br. 87/08., 116/08., 76/09.- Odl.Ust.s., 114/11., 68/13., 30/14., 32/19., 98/19., 32/20. i 33/23.).
^ 2 Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20. i 126/21.).
^ 3Zakon o pružanju usluga u turizmu (Nar. nov., br. 130/17., 25/19., 98/19., 42/20. i 72/21.).
^ 4Države ugovornice EGP-a su pore država članica Europske unije, Republika Island, Kraljevina Norveška i Kneževina Lihtejnštajn.
^ 5 Zakon o uslugama (Nar. nov., br. 80/11.).
^ 6Zakon o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihove obitelji (Nar. nov, 66/19., 53/20., 144/20. i 114/22.).
^ 7Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Nar. nov., br. 82/15., 70/19., 47/20. i 123/23.).
^ 8Zakon o strancima (Nar. nov., br. 133/22., 114/22. i 151/22.).
^ 9 Zakon o porez na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13., 99/13.-Odl. Ust.s., 148/13., 153/13. – Odl.Ust.s., 143/14., 115/16., 106/18., 121/19., 138/20., 39/20, 113/22., 33/23. i 114/23.).
^ 10https://www.porezna-uprava.hr/hr_obrasci/documents/porez%20na%20dodanu%20vrijednost/p-pdv.pdf.
^ 11Zakon o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 152/11. – proč. tekst., 111/12., 68/13., 110/15., 40/19., 34/22., 114/22., 18/23. i 130/23.).
^ 12Zakon o obrtu (Nar. nov., br. 143/13., 127/19. i 41/20.).
^ 13Upravno tijelo nadležno za utvrđivanje ispunjavanja minimalnih tehničkih i drugih propisanih uvjeta za prodajni objekt, opremu i sredstva rada je ono upravno tijelo Grada Zagreba odnosno županije u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave u području trgovine  (u nastavku: nadležno upravno tijelo).
^ 14Nadležno upravno tijelo za izdavanje rješenja o ispunjavanju minimalnih uvjeta za vrstu ugostiteljskih objekata iz skupine Objekti jednostavnih usluga je upravno tijelo Grada Zagreba odnosno županije u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave u području ugostiteljstva.
^ 15Nadležno tijelo za izdavanje rješenja o ispunjavanju propisanih uvjeta za vrstu (i kategoriju) za ugostiteljske objekte iz skupine Hoteli (za vrste hotela i vrste kojih se kategorije označavaju zvjezdicama) te iz skupine Kampovi (za vrste kampova koji se kategoriziraju) je Ministarstvo turizma i sporta, a za ostale vrste ugostiteljskih objekata, upravno tijelu u Gradu Zagrebu odnosno županiji u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave iz područja ugostiteljstva.
^ 16Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi (Nar. nov., br. 54/16., 68/19. i 120/19.)
^ 17U pokretnu opremu za kampiranje ubrajaju se: stolovi, stolice, vreće za spavanje, šator, kamp prikolica (kamp kućica, karavan), pokretna kućica (mobilhome), autodom (kamper), glamping kućica, glamping oprema i sl.
^ 18Odredbama čl. 34 do 36 ZUD-a propisani su izuzeci od navedenih uvjete u skladu s kojima nadležni ured može izdati rješenje o odobravanju pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu
^ 19Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (Nar. nov., br. 29/18., 32/19. i 18/23.).
^ 20Upravno tijelo u Gradu Zagrebu odnosno županiji u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave u području ugostiteljstva.
^ 21Obrazac Obavijesti o upisu turističke agencije (kao i naknadnih promjena upisani podataka) dostupna na mrežnoj stranici Ministarstva turizma i sporta: https://appl.mint.hr/upisnik-turistickih-agencija/7.
^ 22Ministarstvo turizma i sporta izdaje rješenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta i uvjeta za kategoriju marina, a za druge objekte za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata (nautičko sidrište, nautičko privezište, odlagalište plovnih objekata i suha marina) i plovnih objekata (polovni objekt za izlete, plovni objekt za krstarenje i ribarsko plovilo), uvjete utvrđuje i rješenje donosi upravno tijelu u županiji odnosno Gradu Zagrebu u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave u području turizma.
^ 23Obrazac Obavijesti o upisu usluge iznajmljivanja vozila (rent-a-car) dostupan na mrežnoj stranici Ministarstva turizma i sporta: https://mint.gov.hr/upisnik-iznajmljivanja-vozila-rent-a-car/22536
^ 24Stručni ispit kojim se provodi način provjeravanja znanja i vještina kandidata potrebnih za vođenje poslova turističke agencije propisan je Pravilnikom o stručnom ispitu za voditelja poslova u turističkoj agenciji (Nar. nov.,br. 81/19. i 27/24).
^ 25Zaštićena cjelina (lokalitet) znači područje, prostor ili objekt na kojem se nalaze ili koji sadržava prirodne, kulturne, povijesne, tradicijske i druge vrednote na kojem uslugu turističkog vođenja može pružati samo ovlašteni turistički vodič (onaj koji je položio posebni dio stručnog ispita za turističko vođenje na ili u tom lokalitetu). Koji se lokaliteti smatraju zaštićenim u RH propisano je Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (Nar., nov. br. 76/08.).
^ 26Nadležno tijelo je upravno tijelo Grada Zagreba odnosno u županiji u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave u području pružanja usluga u turizmu.
^ 27Prebivalište je mjesto i adresa u RH na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih za životne interese kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi (čl.2. st.1. Zakona o prebivalištu., - Nar. nov., br. 144/12., 158/13. i 114/22.).
^ 28Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija turističkog vodiča i voditelja poslova turističke agencije (Nar. nov., br. 58/19. i 28/20.).
^ 29https://mint.gov.hr/prijava-za-priznavanje-inozemnih-strucnih-kvalifikacija-turistickog-vodica-i-voditelja-poslova-turisticke-agencije/11501
^ 30https://mint.gov.hr/pristup-informacijama/dokumenti-80/priznavanje-inozemnih-strucnih-kvalifikacija-iz-podrucja-turizma-11499/11499
^ 31https://mint.gov.hr/prijava-za-priznavanje-inozemnih-strucnih-kvalifikacija-turistickog-vodica-i-voditelja-poslova-turisticke-agencije/11501