Porezni položaj isplate „božićnice“
Božićnica, iako u praksi možda i najčešća, u poreznim propisima definirana je kao jedna od mogućih prigodnih nagrada koje poslodavac može isplatiti radniku. U ovom članku donosimo sažete praktične smjernice za ispravnu isplatu božićnice.
1.Uvod
U poreznim propisima božićnica se zajedno s drugim sličnim isplatama naziva prigodnom nagradom. Naime, osim božićnice, prigodnim se nagradama smatraju i druge isplate radnicima povodom određenih događaja, poput uskrsnice, regresa za godišnji odmor ili slično. Sve navedene isplate odnosno zbroj svih prigodnih nagrada isplaćenih pojedinom radniku unutar iste kalendarske godine neoporeziv je do 700,00 eura godišnje. Porezni položaj prigodnog darivanja iz perspektive dohotka uređen je Zakonom o porezu na dohodak i Pravilnikom o porezu na dohodak, a u nastavku donosimo kratki osvrt.
2. Oporezivanje "božićnice"
Poslodavac može povodom Božića prigodno darivati svoje zaposlenike, a porezni položaj takve isplate propisan je člankom 7. st. 2. r.br. 25. Pravilnika o porezu na dohodak, prema kojem poslodavac ili isplatitelj plaće može neoporezivo isplatiti svojim radnicima prigodnu nagradu (tj. božićnicu) najviše 700,00 eura godišnje.
To je svota propisana na godišnjoj razini pa ako je tijekom godine već bilo isplata prigodnih nagrada (primjerice, isplata uskrsnice), treba znati da su sve te isplate do 700,00 eura neoporezive, a da se iznosi iznad toga oporezuju.
Međutim, valja napomenuti da se poreznim propisom uređuje samo porezni položaj isplate što znači da porezni propis ne uređuje pravo na isplatu već samo porezni položaj. Tako da, pravo na isplatu prigodne nagrade/božićnice imaju samo oni radnici kojima je to pravo dano u nekom od akata poslodavca (npr. Pravilnik o radu, Kolektivni ugovor itd.).
Nadalje, prema članku 7. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak, ako se prigodna nagrada isplaćuje radniku koji radi istovremeno kod dva ili više poslodavaca u poreznom razdoblju za koje se prigodna nagrada isplaćuje i/ili je tijekom poreznog razdoblja imao zasnovan radni odnos kod dva ili više poslodavaca, ali ne istovremeno, radnik je obvezan prije isplate prigodne nagrade svakom poslodavcu podnijeti pisanu potvrdu u kojoj će navesti je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca ostvario isplatu prigodne nagrade za određeno razdoblje i u kojem iznosu. Međutim, ako poslodavac ima uvid u podatke koji se odnose na isplaćene neoporezive primitke koje radnik može ostvariti od više poslodavaca i isplatitelja plaće do određenoga godišnjeg iznosa u poreznom razdoblju, radnik ne mora dostavljati pisanu izjavu o možebitno ostvarivanim prigodnim nagradama tijekom poreznog razdoblja.
3. Druge važne pojedinosti vezane uz "božićnicu"
Kada se isplaćuje božićnica radnicima, poslodavci često postavljaju pitanje je li isplata božićnice zaštićena od ovrhe. Naime, sukladno članku 172. st. 1. toč. 15. Ovršnog zakona, isplata božićnice u neoporezivoj svoti (tj. do 700,00 eura) izuzeta je od ovrhe.
Nadalje, u slučaju isplate potrebno je o isplati izvijestiti Poreznoj upravu putem JOPPD obrasca, a u polju „15.1. Oznaka neoporezivog primitka“ potrebno je upisati oznaku neoporezivog primitka 22. Kod popunjavanja naloga za osobna primanja, upisuje se oznaka 270.
Također, neovisno o tome radi li osoba na puno ili nepuno radno vrijeme, odnosno je li privremeno nesposobna za rad ili se trenutno nalazi na rodiljnom dopustu, poslodavac joj može isplatiti prigodnu nagradu neoporezivo.
Valja napomenuti i to da poslodavac, osim na transakcijski račun, može božićnicu isplatiti i u gotovini i u naravi. U tom slučaju potrebno pripaziti na oznaku načina isplate u polju 16.1. Obrasca JOPPD (oznaka 4 - Isplata u gotovini; oznaka 5 - Davanje u naravi).
Kada je riječ o primjerice isplatama studentima koji rade putem Studentskog centra, njima se božićnica ne može isplatiti neoporezivo.
4. Zaključak
Porezni položaj isplate prigodne nagrade, među kojima se božićnica najčešće ističe kao tradicionalan oblik prigodnog nagrađivanja radnika, omogućava poslodavcima da pozitivnim gestama djeluju na zaposlenike uz porezno povoljan tretman. Ključno je naglasiti da se neoporezivi iznos promatra zbrojno na godišnjoj razini, bez obzira na osnovu prigodne isplate (odnosno ako je isplaćena božićnica i regres, te se planira isplatiti i božićnica, zbrajaju se svote uskrsnice i regresa i božićnice). Pravilnik o porezu na dohodak pruža jasan okvir neoporezive svote isplate (700,00 eura godišnje), dok je Ovršnim zakonom propisano da se neoporezivi dio prigodne nagrade izuzima od ovrhe.
Autor: Antonio Prtenjača, mag. oec.
U središtu
Porezni obveznik, rezident Republike Hrvatske (dalje u tekstu: RH) obvezan je, sukladno čl. 6. Zakona o porezu na dohodak, a po načelu svjetskog dohotka, prijaviti ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala i drugog dohotka, koji je ostvario u tuzemstvu i u inozemstvu te na njega platiti porez na dohodak. U nastavku možete pročitati kako se prijavljuje drugi dohodak ostvaren u inozemstvu, gdje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja, kako se navedeni dohodak oporezuje s obzirom na primjenu potpisanog Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (dalje u tekstu: UIDO) koji RH ima potpisan sa državom izvora dohotka te koja se metode izbjegavanja dvostrukog oporezivanja primjenjuje pri utvrđivanju porezne obveze. U prvom dijelu teksta pišemo o utvrđivanju i prijavljivanju dohotka iz inozemstva, a u drugom dijelu će biti riječi o doprinosima prema međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju, te plaćanju poreza sukladno međunarodnim ugovorima.