1. Uvod
Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (u nastavku teksta: Pravilnik o izmjenama) za koji je javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću otvoreno od 3. prosinca 2025. predlaže se od 1. siječnja 2026. povećati koeficijent koji se primjenjuje pri izračunu neoporezivog iznosa primitaka učenika i studenata školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, uslijed čega će se povećati i neoporezivi iznos primitaka učenika i studenata. Tako od 1. siječnja 2026. primitci učenika i studenata ostvareni radom posredstvom učeničkih i studentskih udruga koji uz primjenu godišnjeg iznosa osnovnog osobnog odbitka tijekom 2025. neće prelaziti iznos od 12.000,00 eura, neće podlijegati oporezivanju (umjesto dosadašnjeg iznosa od 10.800,00 eura), dok će se na razliku primitka iznad tog iznosa tijekom godine obračunavati i plaćati predujam poreza na dohodak po stopama koje su svojim odlukama kao nižu poreznu stopu propisala jedinica lokalne samouprave (u nastavku teksta: JLS) u kojima učenik/student ima prebivalište/uobičajeno boravište.

2. Povećanje neoporezivog iznosa primitka učenika i studenata
Člankom 9. st. 1. Zakona o porezu na dohodak (u nastavku teksta: Zakon), propisano je da se porez na dohodak ne plaća na primitke učenika i studenata na školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, po posebnim propisima, a do propisanog iznosa.

Člankom 6. Pravilnika o porezu na dohodak propisan je način izračuna neoporezivih iznosa stipendija, nagrada i naknada fizičkih osoba koje ostvaruju drugi dohodak uključujući i način izračuna neoporezivog iznosa primitaka učenika i studenata na školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga. Tako je navedenim člankom Pravilnika propisano da se oporezivim primicima fizičkih osoba koje ostvaruju drugi dohodak iz članka 39. Zakona ne smatraju primici što ih isplaćuju isplatitelji do propisanih iznosa izračunatih primjenom propisanih koeficijenata na iznos osnovnog osobnog odbitka iz čl. 14. st. 1. Zakona odnosno na iznos od 600,00 eura.

S obzirom na to da se od 1. siječnja 2026. predlaže povećati koeficijent koji se primjenjuje na iznos osnovnog osobnog odbitka (pri izračunu neoporezivog iznosa primitka učenika i studenata), od navedenog datuma doći će i do povećanja neoporezivog iznos primitaka učenika i studenata.

Naime, Pravilnikom o izmjenama, u Pravilniku o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20, 74/20, 1/21, 102/22, 112/22, 156/22, 1/23, 56/23, 143/23 i 16/25; dalje u tekstu: Pravilnik) predlaže se odredbu članka 6. st. 1. t. 2. koja glasi:

- Primici po posebnim propisima učenika i studenata na školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga (članak 9. stavak 1. točka 6. Zakona) – godišnje 6,00
izmijeniti na način da glasi:
- Primici po posebnim propisima učenika i studenata na školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga (članak 9. stavak 1. točka 6. Zakona) – godišnje 8,00

Stoga, od 1. siječnja 2026. primici po posebnim propisima učenika i studenata na školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga neće podlijegati oporezivanju do iznosa od 4.800,00 eura umjesto dosadašnjeg iznosa od 3.600,00 eura

Kao što nam je već poznato, u tijeku poreznog razdoblja učenicima i studentima za rad preko učeničkih i studentskih udruga priznaje se i godišnji iznos osnovnoga osobnog odbitka, a u slučaju kada primici učenika i studenata prijeđu propisani neoporezivi iznos, uvećan za iznos godišnjega osnovnog osobnog odbitka¹, isti podliježu oporezivanju na način propisan za drugi dohodak koji se ne smatra konačnim.

Naime, člankom 52. st. 5. Pravilnika propisano je da se primici učenika i studenta iznad propisanog iznosa iz članka 6. st. 1., r.br. 2. Pravilnika, uvećani za iznos godišnjega osnovnog osobnog odbitka iz članka 14. st. 1. Zakona smatraju, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, primitkom od kojega se utvrđuje drugi dohodak.

Ako učenik ili student na redovnom školovanju u tijeku poreznog razdoblja po osnovi ukupnih isplata za rad posredstvom učeničkih i studentskih udruga ostvari pojedinačni ili ukupni primitak umanjen za naknadu za posredovanje veći od propisanog iznosa iz članka 6. st. 1., r.br. 2. Pravilnika, uvećanog za iznos godišnjega osnovnog osobnog odbitka iz članka 14. st. 1. Zakona na razliku primitka utvrđuje se drugi dohodak.

Tako će se od 1. siječnja 2026. u slučajevima kada tijekom godine učenik ili student radom posredstvom učeničkih i studentskih udruga ostvari primitke iznad 12.000,00 eura, na razliku primitka ostvarenu iznad toga iznosa (od 12.000,00 eura) plaćati predujam poreza na dohodak na način propisan za drugi dohodak, dok iznos primitaka do 12.000,00 eura godišnje neće podlijegati oporezivanju (umjesto dosadašnjeg iznosa od 10.800,00 eura).

Slika 1. Neoporezivi primici učenika i studenata u 2025. i 2026. – komparativni prikaz

Dakle, u odnosu na 2025., neoporezivi iznos primitaka učenika i studenata bi se povećao za 1.200,00 eura dok bi osnovni osobni odbitak u odnosu na 2025. ostao nepromijenjen.

Prema članku 40. Zakona predujam poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi primitaka učenika i studenata na školovanju za rad posredstvom učeničkih i studentskih udruga plaća se po odbitku, po nižoj stopi utvrđenoj prema članku 19.a Zakona od osnovice koju čini iznos primitka iznad propisanoga neoporezivog iznosa primitaka učenika i studenata na školovanju za rad posredstvom učeničkih i studentskih udruga i iznosa godišnjega osnovnog osobnog odbitka iz članka 14. st. 1. Zakona².

Prema članku 19.a Zakona visine poreznih stopa određuju predstavnička tijela JLS-a svojom odlukom. Predstavničko tijelo JLS-a može svojom odlukom propisati visine poreznih stopa u granicama propisanim ovim Zakonom. Odluka predstavničkog tijela JLS-a objavljuje se u Narodnim novinama, donosi se najkasnije do kraja studenoga tekuće godine, sa stupanjem na snagu 1. siječnja iduće godine i primjenjuje se do donošenja nove odluke.

Ako predstavničko tijelo JLS-a ne donese odluku kojom će propisati visinu poreznih stopa u propisanom roku, kao niža porezna stopa određuje se stopa 20%.

Važno je i istaknuti da je i iznos do kojeg se netko može smatrati uzdržavanim članom ostao nepromijenjen.
Stoga se učenici i studenti mogu smatrati uzdržavanom djecom ako im oporezivi primitci, primitci na koje se ne plaća porez i drugi primitci koji se prema Zakonu ne smatraju dohotkom, ne prelaze šesterostruki iznos osnovnoga osobnog odbitka na godišnjoj razini odnosno ne prelaze na godišnjoj razini iznos od 3.600,00 eura (6 × 600,00 eura).

Podsjeća se da je odredbom članka 17. st. 2. Zakona propisano koji se primici ne uzimaju u obzir prilikom utvrđivanja prava na osobni odbitak.

Nadalje, ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani član za kojeg se porezni obveznik u istom poreznom razdoblju koristi dijelom osobnog odbitka prema članka 14. st. 3. Zakona, ostvari primitke u iznosu većem od šesterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka godišnje, odnosno većem od 3.600,00 eura godišnje (u koji ne ulaze izuzeća propisana člankom 17. st. 2. Zakona), takav je porezni obveznik obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu, ili će se izvršiti poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak. U tom se slučaju porezni obveznik nema pravo u godišnjoj poreznoj prijavi ili posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza koristiti osobnim odbitkom za tog uzdržavanog člana, dok se uzdržavani član koji je ostvario oporezive primitke može koristiti osobnim odbitkom.

Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdržavani član za kojeg se porezni obveznik u istom poreznom razdoblju koristi dijelom osobnog odbitka prema članku 14. st. 3. Zakona ostvari primitke u godišnjem iznosu do šesterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka (do 3.600,00 eura), godišnju poreznu prijavu za to porezno razdoblje može podnijeti, odnosno bit će obuhvaćen posebnim postupkom utvrđivanja godišnjeg poreza, u skladu s tim Zakonom, i to:

•  uzdržavatelj po osnovi ostvarenog dohotka iz članka 5. Zakona, i koristiti se osobnim odbitkom za tog uzdržavanog člana
• uzdržavani član po osnovi ostvarenog dohotka iz članka 5. Zakona, i koristiti se pravom na osobni odbitak iz članka 14. – 16. Zakona.

Stoga, ako učenik ili student ostvari primitke za rad posredstvom učeničkih i studentskih udruga iznad 3.600,00 eura godišnje, on se ne može smatrati uzdržavanim članom svojih roditelja, odnosno roditelji se za dijete koje je ostvarilo primitke iznad godišnjeg iznosa 3.600,00 eura, ne mogu koristiti pravom na uvećani osobni odbitak. Ako se roditelj ipak koristio, Porezna uprava će mu u posebnom postupku utvrditi godišnju obvezu poreza na dohodak (uz uvjet da on nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu) te o tome dostaviti privremeno porezno rješenje najkasnije do kraja lipnja tekuće godine za prethodnu.

Skreće se pozornost da u slučajevima kada uzdržavani članovi ostvare primitke po osnovi stipendija, nagrada za izvrsnost (isplaćenih iz proračuna), bespovratnih sredstava (koja se isplaćuju iz proračuna, fondova i programa EU-a i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima) iznad propisanoga iznosa do kojeg se netko može smatrati uzdržavanim članom (iznad 3.600,00 eura), oni će se i dalje moći smatrati uzdržavanim članovima neovisno o iznosu isplaćenih primitaka po toj osnovi jer navedeni primici prema članku 17. st. 2. ne ulaze u iznos do kojeg se netko može smatrati uzdržavanim članom. Dakle, roditelji će se za dijete koje ostvari, primjerice, primitke po osnovi stipendije iznad 3.600,00 eura godišnje, moći i dalje koristiti poreznom olakšicom.

Međutim, ako bi, primjerice, student tijekom 2026. ostvari primitke radom posredstvom učeničkih i studentskih udruga u iznosu 3.300,00 eura, i primitke po osnovi kamata na štednju ili primitke po osnovi napojnica u iznosu 320 eura, odnosno primitke koji nisu obuhvaćeni izuzećima propisanima u članku 17. st. 2. Zakona, ne može se smatrati uzdržavanim članom svojih roditelja jer ukupno ostvareni primitci koje je student ostvario iznose 3.620,00 eura, odnosno prelaze propisani iznos do kojeg se netko može smatrati uzdržavanim članom (od 3.600,00 eura).

Isto tako, napominje se ako roditelj tijekom godine sa svoje porezne kartice odjavi uzdržavanog člana koji je tijekom godine ostvario primitke iznad 3.600,00 eura, može ostvariti razliku poreza na dohodak za uplatu ako je koristio uzdržavanog člana do dana odjave jer se propisana olakšica primjenjuje na godišnjoj razini.

Autorica: Gordana Lončar, univ. spec. oec.

____________

¹ S obzirom na to da mjesečni osnovni osobni odbitak sukladno članku 14. Zakona iznosi 600,00 eura godišnji osnovni osobni odbitak iznosi 7.200,00 eura (600,00 eura x 12 mjeseci).
² Sukladno zakonskoj odredbi, Pravilnikom o izmjenama prilagođena je i odredba članka 55. st. 4. Pravilnika.