1. Uvod
Prvog dana siječnja 2026. u Hrvatskoj je započela obvezna digitalna razmjena i fiskalizacija poslovnih računa – tvz. Fiskalizacija 2.0. Obveznici poreza na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: PDV) moraju izdavati eRačune i fiskalizirati, dok mali porezni obveznici (obrti i trgovačka društva izvan sustava PDV-a) moraju moći te račune zaprimati; ti subjekti će izdavati eRačune od 1. siječnja 2027. Cilj reforme je, vjeruje se, široka digitalizacija, smanjenje sivih zona i automatizirana kontrola prometa. Međutim, novi sustav traži prilagodbu računovodstvenih sustava, povezivanje preko informacijskih posrednika i gotovo trenutnu fiskalizaciju svake transakcije.

2. Prvi dani fiskalizacije – praktična iskustva
Prema službenoj objavi Porezne uprave sa web stranice od 13. siječnja 2026., u razdoblju od 1. do 13. siječnja 2026. izdano je 1.660.464 eRačuna u okviru sustava. Sustav je uključivao 299.240 poreznih obveznika (izdavatelja i primatelja eRačuna), od kojih je 216.762 obveznika aktivno razmijenilo eRačune. Za razmjenu je bilo angažirano 33 informacijskih posrednika, a 10 poreznih obveznika razvilo je vlastito rješenje za razmjenu eRačuna. Besplatnu aplikaciju MikroeRačun koristilo je 96.011 obveznika. Time je u gotovo dva tjedna fiskaliziran i poslan jako veliki broj eRačuna, što pokazuje da je sustav kapacitetno spreman na veliki promet.

2.1. Tehničke i proceduralne poteškoće
Prelazak na fiskalizaciju 2.0 donio je niz izazova. Porezna uprava navodi da se problemi javljaju jer neki porezni obveznici još nisu potvrdili pristupnu točku, a dio računovodstvenih programa nije u potpunosti prilagođen novom formatu. Također, eRačun mora biti u skladu s tehničkom specifikacijom, pa se kod nekih korisnika pojavljuje nepoštivanje obveznih podataka i zbog toga (između ostalog) nastaju poteškoće. Nedostatak znanja i edukacije ali i izostanak jasnih uputa, doveo je do brojnih upita. Osim toga, dio obveznika nije imenovao osobu ovlaštenu za fiskalizaciju, što rezultira time da se podaci ne prikazuju u FiskAplikaciji.
Valja reći i to da su računovođe izraženo pod pritiskom zbog implementacije novog sustava za brojne klijente, od kojih svaki zahtjeva individualni pristup.
Pritom, drugi računovodstveni rokovi su ostali nepromijenjeni, primjerice, rok za PO-SD izvještaj obrta koji se oporezuje paušalno je (bio) do 15. siječnja 2026., potrebno je izraditi obračun plaća svim poslovnim subjektima, a prijava PDV-a za prosinac 2025. je do 20. siječnja 2026. Tu su i brojne druge pojedinosti, jer klijenti očekuju kontinuiranu podršku, kao i podršku oko izdavanja računa, čime preuzimaju i dio tereta korisničke podrške programa.
Poduzetnici prepoznaju računovodstvo kao ključnu točku rješavanja svih pojedinosti rješavanja problematike fiskalizacije, međutim, brojna pitanja su i računovođama i dalje otvorena.

2.2. Izazovi sa softverima
Jedan od najčešćih uzroka zastoja je komunikacija između računovodstvenih programa i informacijskih posrednika i očekuje se da će proći još neko vrijeme dok se sve pogreške i svi izazove ne otklone, odnosno da sustav radi nesmetano.
Jedan od velikih izazova među računovodstvima ali i poduzetnicima je strah od kažnjavanja. Međutim, Porezna uprava je u svom priopćenju navela da razvija partnerski odnos s poreznim obveznicima te da će kod nastalih grešaka tijekom implementacijskog razdoblja primjenjivati načelo oportuniteta prema kojem se prekršajni postupci neće provoditi ako porezni obveznici surađuju u provedbi poreznih postupka.

2.3. Stav Porezne uprave i očekivanja za budućnost
Očekuje se da će fokus Porezne uprave u sljedećem razdoblju biti na dodatnom ujednačavanju tehničkih pravila, jačanju koordinacije s posrednicima i povećanju učinkovitosti razmjene eRačuna. Porezna uprava također podsjeća obveznike da pročitaju tehničku dokumentaciju, potvrde pristupne točke i ovlaste osobe za fiskalizaciju.
Unatoč početnim poteškoćama, dugoročne koristi fiskalizacije 2.0 su značajne.
ERačuni trebali bi zaista ubrzati obradu računa, omogućiti precizniju kontrolu PDV a i smanjiti prostor za manipulacije. Kada se otklone početne poteškoće i korisnici steknu znanje, očekuje se djelomična automatizacija knjiženja i manji pritisak na računovođe.

3. Zaključak
U prvih dva tjedna fiskalizaciju 2.0 obilježila je kombinacija velikog volumena transakcija i neizbježnih „dječjih bolesti“ sustava. S jedne strane, statistike pokazuju da se većina obveznika uključila i da je fiskalizirano više od 1,6 milijuna eRačuna; s druge strane, računovođe upozoravaju na brojne poteškoće. Porezna uprava navodi partnerski pristup bez kažnjavanja te radi na poboljšanju cjelokupnog okvira. U sljedećim mjesecima ključno je osigurati jasnu regulativu, edukaciju svih sudionika i tehničke dorade kako bi fiskalizacija 2.0 ispunila "obećanje" – modernu, transparentnu i učinkovitiju poslovnu praksu u Hrvatskoj.

Autor: Antonio Prtenjača, mag. oec.