1. UVOD
Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak (dalje u tekstu Zakon) te Pravilnika o porezu na dohodak (dalje u tekstu Pravilnik), pripadnost poreza na dohodak od nesamostalnog rada određuje se prema prebivalištu /uobičajenom boravištu poreznog obveznika koja se upisuje u Obrazac PK. Isto tako na temelju tog podatka poslodavac utvrđuje visinu porezne stope koju koristi prilikom obračuna i plaćanja predujma poreza na dohodak, a koju je jedinica lokalne samouprave propisala svojom odlukom. Također, utvrđuje se visina osobnog odbitka na koji porezni obveznik ima pravo te svi ostali podatci bitni za utvrđivanje predujma poreza na dohodak, odnosno poreza na dohodak od nesamostalnog rada. Dakle, Obrazac PK predstavlja skup podataka bitnih za oporezivanje temeljem kojih isplatitelj primitaka pravilno obračunava porez na dohodak od nesamostalnog rada ili bi u konačnici Porezna uprava na temelju unesenih podataka obavila ispravan poseban postupak.
Poreznu karticu poslodavcu i isplatitelju plaće ili mirovine ili samom poreznom obvezniku dostavlja elektroničkim putem Porezna uprava na njegov zahtjev i uz suglasnost radnika, odnosno fizičke osobe koja ostvaruje primitke od nesamostalnog rada. Za umirovljenika – korisnika mirovine koju isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje podatke bitne za utvrđivanje predujma poreza na dohodak Porezna uprava dostavlja elektroničkim putem po službenoj dužnosti.
Samo ako poslodavac i isplatitelj plaće ili mirovine ili sam porezni obveznik nije korisnik sustava ePorezna ili ne ishodi suglasnost radnika ili umirovljenika, poreznu karticu može besplatno izdati Porezna uprava u papirnatom obliku, a poslodavci i isplatitelj plaće ili mirovine obvezni su ju čuvati dok radnik, umirovljenik i fizička osoba koja ostvaruje primitak od nesamostalnog rada kod njih radi, odnosno dok se isplaćuje mirovina ili primitak po osnovi nesamostalnog rada.
Porezna kartica – Obrazac PK sadrži podatke o izdavatelju kartice, osobnom identifikacijskom broju i to za poreznog obveznika kojemu se porezna kartica izdaje, a i osobnom broju umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine, opće podatke o radniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) odnosno umirovljeniku ili korisniku obiteljske mirovine te podatke za osobni odbitak, umanjenje poreza po osnovi statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i podatke o prebivalištu i boravku na područjima za koja su propisane olakšice, podaci o omjeru (postotku) raspodjele osobnog odbitka prema poslodavcima.

2. PREBIVALIŠTE / UOBIČAJENO BORAVIŠTE NA OBRASCU PK
Opći podaci o poreznom obveznik tj. radniku odnosno umirovljeniku sadrže podatak o šifri općine/grada prebivališta/uobičajenog boravišta odnosno podatke o naselju, ulici i kućnom broju. Na temelju tog podatka utvrđuje se i uplaćuje predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada budući da se isti obračunava i uplaćuje se prema općini/gradu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika. Ako porezni obveznik nema u Republici Hrvatskoj ni prebivalište ni uobičajeno boravište, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada uplaćuje se prema sjedištu poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) i mirovine.
Naime, prebivalište i uobičajeno boravište za porezne svrhe propisano je člankom 43. Općeg poreznog zakona ((Nar. nov. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20.,114/22., 152/24.) dalje u tekstu OPZ) definira slično propisima o Zakonu o prebivalištu međutim za potrebe oporezivanja je najbitniji element središta životnih interesa. Naime, smatra se da porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine pri čemu boravak u stanu nije obvezan. Ako porezni obveznik u Republici Hrvatskoj ima u vlasništvu ili posjedu više stanova, prebivalište mjerodavno za oporezivanje utvrđuje se prema mjestu prebivališta obitelji, a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se pretežno zadržava ili prema mjestu iz kojeg pretežno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti. Ako porezni obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i u inozemstvu, smatra se da ima prebivalište u državi u kojoj je prebivalište obitelji, a za poreznog obveznika samca ili ako se prebivalište obitelji ne može utvrditi, smatra se da ima prebivalište u državi iz koje pretežno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti ili u kojoj se pretežno zadržava. U slučaju da ga druga država ne smatra svojim poreznim rezidentom, smatra se da ima prebivalište u tuzemstvu.
S druge strane uobičajeno boravište ima porezni obveznik u onome mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tome mjestu ili na tom području ne boravi samo privremeno. Stoga se uobičajenim boravištem smatra stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine.
Prema odgovoru Središnjeg ureda Porezne uprave Klasa: 410-01/16-01/2719 od 18. travnja 2017. na upit ima li osoba koja koristi stan (u najmu) u mjestu rada ima u tom mjestu uobičajeno boravište u smislu OPZ-a te tko je dužan Poreznoj upravi prijaviti uobičajeno boravište porezni obveznik ili njegov poslodavac, pri procjeni prebivališta i uobičajenog boravišta moguće su slijedeće situacije:
a) Ako porezni obveznik prema čl. 43. stavcima 1. i 2. OPZ-a, u RH ima stanove u vlasništvu ili posjedu dulje od 183 dana, primjerice stan u vlasništvu 50 km dalje od Zagreba, a u Zagrebu koristi stan (posjeduje stan dulje od 183 dana), prebivalište mjerodavno za oporezivanje se utvrđuje prema onom mjestu gdje je mjesto prebivališta njegove obitelji te se i porez na dohodak plaća prema tom mjestu;
b) Ako porezni obveznik prema čl. 43. stavcima 1. i 2. OPZ-a, u RH ima stanove u vlasništvu ili posjedu dulje od 183 dana, primjerice stan u vlasništvu 50 km dalje od Zagreba i stan u posjedu u Zagrebu, a riječ je osobi koja je samac, prebivalište mjerodavno za oporezivanje se utvrđuje prema mjestu u kojem se pretežito zadržava ili prema mjestu iz kojeg pretežito odlazi na rad, U tom slučaju porezni obveznik ima obvezu izmijeniti Obrazac PK (došlo je do promjene prebivališta) u roku 30 dana, a ako to ne učini, a poslodavac ima saznanja da je utvrđeno prebivalište različito od prebivališta iskazanog na Obrascu PK, treba podatak o tome dostaviti Poreznoj upravi;
c) Ako se ne može odrediti prebivalište poreznog obveznika (ne može se odrediti prebivalište obitelji, ne može se odrediti mjesto (ako je samac) u kojem se pretežito zadržava, s kojeg odlazi na posao, ili ako nema stan u vlasništvu ili posjedu, kao kriterij uzet će se u obzir odredba članka 43. st. 4. OPZ-a, dakle uobičajeno boravište, na način da se utvrdi stalan ili vremenski povezan boravak dulji od 183 dana u jednoj ili dvije kalendarske godine. Ako je porezni obveznik uobičajeno boravište iskazao na Obrascu PK, treba postupiti kao u prethodnoj točci b).
Važno je istaknuti kako prijavljeno prebivalište kod nadležnoj tijela, Ministarstva unutarnji poslova (dalje u tekstu: MUP) nije dostatno za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja za potrebe oporezivanja. Prijava prebivališta na MUP-u je jedan od najčešćih pokazatelja za utvrđivanje činjeničnog stanja bitnog za oporezivanje, ali nije presudan jer formalno prijavljeno prebivalište na MUP-u ne mora odgovarati i stvarnom prebivalištu. Dakle, prebivalište mjerodavno za oporezivanje utvrđuje se uzimajući u obzir i druge elemente, uže osobne i ekonomske veze, a što je u skladu s člankom 43. st. 2. OPZ-a.
Porezna uprava ne mijenja ove podatke po službenoj dužnosti već po zahtjevu odnosno prijavi poreznog obveznika, što je i njegova obveza, međutim može pozvati poreznog obveznika da se očituje o činjenicama i okolnostima koje su bitne za oporezivanje ako od poslodavca, isplatitelja primitka ili druge osobe dobije informaciju da je porezni obveznik promijenio prebivalište mjerodavno za oporezivanje, a isto nije prijavio nadležnoj Ispostavi Porezne uprave.

2.1. UTVRĐIVANJE UOBIČAJENOG BORAVIŠTA ZA STRANOG RADNIKA IZ TREĆE ZEMLJE
Boravište je, prema Zakonu o strancima (NN 133/20., 114/22., 151/22., 40/25.), mjesto u kojem boravi državljanin treće zemlje s odobrenim privremenim boravkom, dugotrajnim boravkom ili stalnim boravkom. S druge strane, prebivalište je mjesto u kojem se državljanin treće zemlje s odobrenim dugotrajnim boravkom ili stalnim boravkom nastanio s namjerom da u njemu stalno živi. Državljanin treće zemlje s odobrenim dugotrajnim boravkom ili stalnim boravkom osim prebivališta može prijaviti i boravište, u mjestu gdje trajnije boravi bez namjere da se u njemu nastani, a boravište se može prijaviti najduže do godine dana. Ako taj državljanin treće zemlje namjerava boraviti i nakon isteka roka od godine dana u mjestu i na adresi prijavljenog boravišta, dužan je u roku od 15 dana od isteka toga roka produljiti prijavu boravišta, s time da boravište ne može trajati duže od dvije godine. Iznimno od navedenog, boravište državljana trećih zemalja koji se obrazuju ili koji u mjestu boravišta obavljaju poslove koji nisu trajnog karaktera, kao i državljani trećih zemalja koji su smješteni u raznim ustanovama, vjerskim zajednicama i drugim pravnim osobama, udomiteljskim obiteljima i kod drugih fizičkih osoba može trajati koliko traje obrazovanje, zaposlenje ili smještaj u ustanovama, drugim pravnim osobama i kod fizičkih osoba o čemu državljani trećih zemalja moraju priložiti odgovarajuću dokumentaciju.
Nadalje, prema članku 178. Zakona o strancima državljanin treće zemlje na privremenom boravku dužan je prijaviti boravište i adresu stanovanja te promjenu boravišta i adrese stanovanja u roku od tri dana od ulaska u RH odnosno od dana promjene boravišta ili adrese stanovanja. S druge strane, državljanin treće zemlje na dugotrajnom ili stalnom boravku dužan je prijaviti prebivalište, boravište i adresu stanovanja te promjenu prebivališta, boravišta i adrese stanovanja u roku od 15 dana od dana promjene.
U slučaju kada je državljanin treće zemlje odlukom poslodavca upućen na rad izvan mjesta boravišta odnosno prebivališta u RH, državljanin treće zemlje ili poslodavac dužan je izvršiti obvezu prijave u roku 3 ili 15 dana ovisno o dozvoljenoj dužini boravka. Ako taj državljanin treće zemlje izbiva manje od 180 dana neprekidno s boravišta odnosno prebivališta navedenog u biometrijskoj dozvoli boravka nije dužan izvršiti zamjenu biometrijske dozvole boravka ali je dužan prijaviti promjenu boravišta (o čemu se izdaje potvrda).
Stranom radniku koji zbog potrebe poslodavca mijenja mjesto rada pa samim time i boravišta, čiju promjenu mora prijaviti MUP-u u roku 3 ili 15 dana ovisno o dozvoljenoj dužini boravka, potrebno je zbog pravilnog utvrđivanja porezne obveze izmijeniti i Obrazac PK. U tom slučaju se boravište može odrediti kao mjesto u kojem se pretežito zadržava, s kojeg odlazi na posao ili ima stan u posjedu.
Napominje se kako Porezna uprava može pozvati poreznog obveznika da se očituje o činjenicama i okolnostima koje su bitne za oporezivanje ako od poslodavca, isplatitelja primitka ili druge osobe dobije informaciju da je porezni obveznik promijenio prebivalište mjerodavno za oporezivanje, a isto nije prijavio nadležnoj Ispostavi Porezne uprave.

3. UTVRĐIVANJE OSOBNOG ODBITKA TEMELJEM OBRASCA PK
Člankom 14. Zakona propisano je da poslodavac i isplatitelj primitka tj. plaće i mirovine, na temelju porezne kartice koju mu je radnik i umirovljenik ili druga fizička osoba koja ostvaruje primitke od nesamostalnog rada predao, može obračunati osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada.
Svaki porezni obveznik, rezident i nerezident, ima pravo na neoporeziv dio dohotka odnosno osobni odbitak koji se na nivou godine utvrđuje kao zbroj osnovnog osobnog odbitka u visini 600,00 eura po mjesecima korištenja. Uz osnovni osobni odbitak rezident ima pravo i na dio osobnog odbitka po osnovi uzdržavanja članova uže obitelji i/ili djece i/ili invalidnosti poreznog obveznika i/ili invalidnosti članova njegove uže obitelji i/ili djece izračunat kao umnožak koeficijenta i osnovnog osobnog odbitka.

3.1. UZDRŽAVANI ČLANOVI I DJECA
Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom (dalje u tekstu: uzdržavani članovi) smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze šesterostruki iznos osnovnog osobnog odbitka odnosno 3.600,00 eura na godišnjoj razini.
U slučaju posvojene ili udomljene djece odnosno djece dodijeljene na skrb prema posebnom propisu biološki roditelji ne mogu koristiti uvećanje osnovnog osobnog odbitka po toj osnovi.
Uzdržavani članovi uže obitelji i uzdržavana djeca, mogu biti one osobe koje od 1. siječnja do 31. prosinca jedne godine nisu ostvarili oporezive primitke, primitke na koje se ne plaća porez na dohodak i drugi primitke koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom, više od 3.600,00 eura.
Pri utvrđivanju tog iznosa ne uzimaju se u obzir primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, potpora za novorođenče, odnosno opremu novorođenog djeteta, obiteljskih mirovina koje primaju djeca nakon smrti roditelja, primici koji po svojoj prirodi predstavljaju samo uzdržavanje od roditelja ili članova uže obitelji, darovanja od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe do visine stvarno nastalih izdataka za tu namjenu te primici koji predstavljaju naknadu stvarno nastalih troškova, kao što su troškovi prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom i troškovi službenog putovanja, odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti, stipendije, nagrade za izvrsnost učenika i studenata isplaćene iz proračuna i bespovratna sredstva koja se isplaćuju iz proračuna, fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, u svrhu obrazovanja i stručnog usavršavanja, potpore djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koje poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti, uz uvjet da bivši radnik ne ostvaruje primitke iz članka 21. Zakona, nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja i/ili nacionalna naknada za starije osobe.

ISTIČEMO! uzimaju se u obzir između ostalog: isplaćene novčana naknada nezaposlenima, naknade plaće zbog bolovanja, nagrade za sportska ostvarenja…
Osobni odbitak se uvećava i za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu koja žive u inozemstvu. U tom slučaju obvezno je dokazati da postoje uvjeti za korištenje tog dijela osobnog odbitka, odnosno predočiti o tome isprave koje je izdalo nadležno tijelo u inozemstvu one moraju sadržavati sljedeće:
A. osobne podatke o bračnom ili izvanbračnom drugu, odnosno životnom ili neformalnom životnom partneru, djeci i uzdržavanim članovima uže obitelji, uz naznaku stupnja srodstva
B. podatke o primicima gore navedenih uzdržavanih osoba, a na osnovi kojih se može utvrditi mogu li se smatrati uzdržavanima i/ili
C. rješenja o možebitnoj invalidnosti članova uže obitelji.
I članove uže obitelji iz inozemstva moguće je upisati u Obrazac PK te koristi osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada. Potrebne isprave, ne starije od šest mjeseci, obvezno se dostavljaju najkasnije do kraja veljače tekuće za prethodnu godinu nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu koja izdaje Obrazac PK. Ukoliko dođe do promjena uvjeta za korištenje osobnog odbitka obvezno je izmijeniti Obrazac PK.
Osoba koja je na Obrascu PK upisana kao uzdržavani član ne može otvoriti svoj Obrazac PK. Iznimno obvezniku - umirovljeniku koji je upisan kao uzdržavani član s oznakom 'U' ili 'S' i ima samo dohodak od mirovine, koji nije veći od 3.600,00 eura godišnje (u prethodnoj godini), niti 300,00 eura mjesečno (u tekućoj godini) dozvoljeno je otvaranje Obrasca PK pod uvjetom da se upisuje oznaka osobnog odbitka 'B' (umirovljenik).

3.1.1. NEREZIDENTI - PRIMJENA UVEĆANJA OSOBNOG ODBITKA
Nerezident ima pravo na korištenje samo osnovnog osobnog odbitka za mjesece u kojima ostvaruje dohodak u tuzemstvu. Dakle, nema pravo uvećanje osnovnog osobnog odbitka za uzdržavane članove i djecu. Iznimno, onaj nerezident koji je rezident države članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora koji u Republici Hrvatskoj ostvari dohodak prema članku 5. Zakona, može u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave ili u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak koristiti i osobni odbitak za uzdržavane članove i djecu za cijelo porezno razdoblje, uz uvjet da vjerodostojnim ispravama dokaže da navedeni dohodak ostvaren u Republici Hrvatskoj čini najmanje 90% njegova ukupnog (svjetskog) dohotka ostvarenog u poreznom razdoblju i da je isti izuzet ili oslobođen oporezivanja u državi članici čiji je rezident.
Nerezident ne može u Obrascu PK upisati uzdržavane članove i djecu. Ako ispuni uvjete može predati Obrazac ZPP-DOH i iskoristi pravo na uvećanje osobnog odbitka za uzdržavane članove i djecu.

3.2. PODACI U OBRASCU PK
Podatke u Obrascu PK popunjava nadležna ispostava Porezne uprave, na temelju isprava koje ispostavljaju nadležna tijela države, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (osobna iskaznica, izvadak iz matice vjenčanih i slično) i na temelju isprava kao što su izvatci i potvrde iz matice rođenih, vjenčanih i umrlih, izvatci i potvrde iz registra životnog partnerstva, pravomoćne sudske odluke, javne isprave, potvrda o usvojenju djeteta i skrbništvu, rješenja suda o plaćanju alimentacije za bivšeg bračnog ili izvanbračnog druga odnosno životnog partnera i neformalnog životnog partnera, potvrda nadležnog tijela za zapošljavanje, rješenje o utvrđenom invaliditetu ili uvjerenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom o upisu u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom, potvrda o školovanju na školama i fakultetima, potvrde o prebivalištu ili uobičajenom boravištu te svih drugih isprava koje potvrđuju činjenice u svezi s korištenjem osobnog odbitka. Sukladno odredbama propisa koji uređuje opći porezni postupak odredbe Zakona i Pravilnika koje se primjenjuju na bračnog druga primjenjuju se i na izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog životnog partnera. Izvanbračna zajednica, odnosno neformalno životno partnerstvo utvrđuje se sukladno posebnim propisima iz područja obiteljskog prava, odnosno propisa koji uređuju životno partnerstvo osoba istog spola, a osim navedenog, može se dokazati i podnošenjem rješenja o ostvarenju partnerske skrbi, rješenja o uzdržavanju, rješenja o obiteljskoj mirovini, rješenja o pravu na zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu u skladu s posebnim propisima, rješenja kojim se ostvaruje socijalna skrb u zajedničkom kućanstvu, rješenja o nasljeđivanju ili potvrde o zajedničkoj imovini upisanoj u zemljišnim knjigama te sličnim ispravama javnih tijela.

3.2.1. PODACI O INVALIDNOSTI
Koja je visina uvećanja osobnog odbitka ovisi o oznaci invalidnosti koja se upisuju u Obrazac PK tj. o tome da li je invalidnost poreznog obveznika tj. uzdržavanog člana utvrđena po jednoj osnovi 100% ili ne, odnosno ima li prava na doplatak za pomoć i njegu odnosno prava na osobnu invalidninu ili prava na inkluzivni dodatak.

3.2.2. OBVEZA I ROK PRIJAVE PROMJENE PODATAKA BITNIH ZA OPOREZIVANJE U OBRASCU PK
Svaku promjenu koja je u svezi s uzdržavanim članovima uže obitelji i djece, promjena prebivališta ili uobičajenog boravišta i drugo, a koja utječe na visinu osobnog odbitka, odnosno neoporezivi dio dohotka, porezni obveznik je dužan prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu, odnosno uobičajenom boravištu, odnosno poslodavcima ili isplatiteljima primitaka (plaće) i mirovine kod kojih ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog rada prije isplate prvog sljedećeg primitka, a najkasnije u roku sljedećih trideset (30) dana.
Navedene promjene može uz dostavljanje vjerodostojnih isprava napraviti:
- poslodavac ili
- radnik
- putem sustava e-građani ili
- putem nadležne ispostave Porezne uprave.
Zakonom i Pravilnikom o porezu na dohodak za poslodavce nije propisana obveza izdavanja Obrasca PK odnosno obveza upisa promjena na Obrascu PK već je poslodavcima samo dana mogućnost izdavanja/upisa promjena na istoj. Dakle, izmjena podataka u Obrascu PK je i dalje prepuštena radnicima koji mogu unositi promjene putem sustava e-građani ili se po toj osnovi mogu obratiti Poreznoj upravi.

3.2.3. POSTUPCI POSLODAVCA U SLUČAJU IZDAVANJA I/ILI PROMJENE PODATAKA U PK KARTICI TE ODGOVORNOST POSLODAVCA
Da bi mogao poslodavac temeljem radnikovog zahtjeva za izdavanjem odnosno promjenom podataka na Obrascu PK postupiti putem sustava ePorezna, radnik mu mora dati pisanu suglasnost za promjenom podataka te nakon toga poslati zahtjev nadležnoj Poreznoj upravi.
Poslodavac nije obvezan prikupljati niti dostavljati Poreznoj upravi dokaze odnosno dokumentaciju na temelju kojih radnik traži izmjene (primjerice rodni list, vjenčani list i sl.). Porezna će uprava, nakon zaprimanja zahtjeva, provesti postupak provjere i ako može sama, putem dostupnih podataka, utvrditi opravdanost zahtjeva te provesti tražene izmjene i o tome obavijestiti poslodavca putem sustava ePorezna.
U slučaju potrebe dodatnog dokazivanja Porezna će uprava obavijestiti poslodavca, opet putem sustava ePorezna, o tome da radi obrade zahtjeva postoji potreba da radnik dođe u nadležnu ispostavu Porezne uprave, radi dodatnog dokazivanja činjenica navedenih u zahtjevu. Dakle, teret dokazivanja jest i nadalje na radniku te poslodavac ne snosi odgovornost za točnost dostavljenog zahtjeva.
Prema čl. 27. st. 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak poslodavac i isplatitelj primitka iz čl. 21. Zakona tj. primitaka koji se smatraju dohotkom od nesamostalnog rada (dalje u tekstu: plaće i mirovine) nije odgovoran za uplatu poreza na dohodak iz dohotka od nesamostalnog rada ako zbog netočnih ili nepotpunih podataka o:
- osobnom odbitku i
- adresi prebivališta ili uobičajenog boravišta
koje je na Obrascu PK upisala nadležna ispostava Porezne uprave, obračuna i uplati manji porez ili porez pogrešno usmjeri.
Poslodavac i isplatitelj primitka plaće i mirovine obvezan je izvijestiti, o uočenim netočnim podatcima iskazanim u njihovim obrascima PK, radnika, umirovljenika ili osobu koja ostvaruje plaću ili mirovinu, a do kojih je došao prema vlastitim saznanjima ili iz okolnosti. U tom slučaju treba zatražiti da ih radnik, umirovljenik ili osoba koja ostvaruje plaću i izmijeni.
Ako radnik ili umirovljenik ne dostavi poslodavcu, isplatitelju plaće i mirovine, pravilno izmijenjeni Obrazac PK, tada će o uočenim netočnim podatcima, poslodavac, isplatitelj plaće i mirovine, pisanim putem izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave prema prebivalištu / uobičajenom boravištu poreznog obveznika.
Po zaprimanju takve informacije, Porezna uprava može po službenoj dužnosti promijeniti podatke iskazane na Obrascu PK ili zatvoriti razdoblje korištenja osobnog odbitka ako na temelju podataka iz svojih službenih evidencija ili drugih dostatnih izvora uoči da su podaci na Obrascu PK netočni ili nepotpuni, o čemu će izvijestiti poslodavce i porezne obveznike kojima su izmijenjene porezne kartice odnosno dostaviti izmijenjeni Obrazac PK.

4. RASPODJELA OSOBNOG ODBITKA

4.1. RASPODJELA KORIŠTENJA ODBITAKA PO POSLODAVCIMA
Radnik koji ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavaca u nepunom radnom vremenu ili koji uz rad u punom radnom vremenu ima sklopljen ugovor o radu za nepuno radno vrijeme u skladu s člancima 61. i 62. Zakona o radu (Nar. nov. br. 93/14., 127/17.) odnosno osoba koja ostvaruje plaće i mirovine kod dva ili više isplatitelja, može osobni odbitak koristiti kod više isplatitelja uz uvjet da zatraži raspodjelu osobnog odbitka prema isplatiteljima (poslodavcima). U tom slučaju Porezna uprava će na Obrascu PK evidentirati omjer (postotak) raspodjele osobnog odbitka prema isplatiteljima (poslodavcima) sukladno zahtjevu, a nakon evidentiranih promjena izdati novi Obrazac PK na temelju kojeg se priznaje osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada. U tom slučaju svaki poslodavac odnosno isplatitelj može koristiti osobni odbitak samo do utvrđenog postotka, neovisno o tome što u pojedinim mjesecima ostvareni dohodak može prelaziti taj iznos. Porezna uprava će omjer (postotak) evidentirati i u slučaju kada porezni obveznici odluče osobni odbitak koristiti samo kod jednog isplatitelja (poslodavca) na način da će evidentirani omjer (postotak) biti 100% kod onog isplatitelja (poslodavca) kod kojeg je porezni obveznik odlučio u cijelosti koristiti osobni odbitak dok će kod drugih isplatitelja (poslodavaca) evidentirani omjer (postotak) biti 0%. Dakle ako je, za jednog poslodavca uneseno da koristi 100% odbitka, onda se za sve ostale poslodavce treba unijeti 0 (što se prikazuje kao 0,00% odbitka).
Po unosu tj. promjeni podataka u Obrascu PK, svi poslodavci tog nositelja PK će dobiti nove tj. izmijenjene obrasce, te će biti jasno koji poslodavci koriste odbitke, a koji ne.

4.2 RASPODJELA OSOBNOG ODBITKA NA UZDRŽAVATELJE
Osobni odbitak za uzdržavano dijete može se raspodijeliti na uzdržavatelje u dogovorenim postocima, koji se upisuju u Obrazac PK. Ako porezni obveznik ne koristi pravo na osobni odbitak za određeno uzdržavano dijete tada se u njegov Obrasca PK upisuje uz oznaku toga djeteta i podaci o poreznom obvezniku koji taj osobni odbitak koristi i pripadajući postotak osobnog odbitka (100%).
Prilikom utvrđivanja mogućnosti korištenja osobnog odbitka Porezna uprava provjerava da li se odbici za uzdržavanu djecu i druge članove uže obitelji poreznog obveznika već koriste i u kojem dijelu se koriste od bračnog druga ili drugih članova uže obitelji.

Kada se roditelji ili skrbnici ne mogu dogovoriti o raspodjeli osobnog odbitka za uzdržavano dijete tada raspodjelu osobnog odbitka vrši Porezna uprava te osobni odbitak dijeli na jednake dijelove odnosno tj. svakom roditelju ili skrbniku se osobni odbitak priznaje se u jednakom dijelu. Ako se traži preraspodjela osobnog odbitka u tijeku poreznog razdoblja, raspodjelu osobnog odbitka izvršit će Porezna uprava te za oba porezna obveznika izvršit izmjene na Obrascu PK te ih dostaviti poreznim obveznicima odnosno njihovim poslodavcima/isplatiteljima plaće i mirovine.

5. OBRAČUN I UPLATA PREDUJMA POREZA NA DOHODAK
Osobni odbitak može obračunati samo onaj poslodavac koji posjeduje poreznu karticu tj. Obrazac PK. Ukoliko se tijekom mjeseca evidentiraju promjene na Obrascu PK poslodavac i isplatitelj plaće, mirovine ili sam porezni obveznik treba ih primijeniti pri sljedećim isplatama plaća i mirovina. Ukoliko radnik svom poslodavcu nije dostavio Obrazac PK poslodavac/isplatitelj plaće i mirovine dužan je obračunati porez ne uzimajući u obzir osobni odbitak.
Temeljem uvida u Obrasca PK poslodavac i isplatitelj primitaka, kod kojeg je radnik prijavljen u radnom odnosu, utvrđuje i priznaje pri obračunu dohotka od nesamostalnog rada tj. plaće, osobni odbitak radnika, pripadnost općini/gradu i ostale podatke bitne za utvrđivanje predujma poreza na dohodak, odnosno poreza na dohodak od nesamostalnog rada tj. od plaće.
Moguć je uvid poslodavcima u Obrazac PK i za onog radnika koji više nije kod njega u radnom odnosu, a kojem je dužan isplatiti plaću za posljednji mjesec rada. Uvid u Obrazac PK je omogućen najkasnije do dana dospjelosti plaće za posljednji mjesec rada kod tog poslodavca dakle do posljednjeg dana tekućeg mjeseca u kojem se isplaćuje plaća za prethodni mjesec. Na taj način bivši poslodavac pri isplati posljednje plaće može iskoristiti radnikovo pravo na osobni odbitak bez obzira što se zaposlio kod novog poslodavca.
Također, uz uvid u Obrazac PK, omogućen je uvid poslodavcima, koji su dužni isplatiti plaću u mjesecu rada ili mjesecu koji slijedi iza mjeseca rada, u iskorištene osobne odbitke radnika. Putem sustava ePorezna navedeni uvid je omogućen do dana dospjelosti plaće za posljednji mjesec rada kod tog poslodavca. Dakle, temeljem podatka iz Obrasca PK i uvida u iskorišteni osobni odbitak poslodavac može utvrditi neiskorišteni iznos osobnog odbitka kako bi ispravno obračunati javna davanja pri isplati plaće bivšem radniku.
To znači da će radnik svakako iskoristiti pravo na mjesečni osobni odbitak kod jednog od poslodavaca čime Porezna uprava ide u korist radnika i ako se dogodi pravna nesigurnost odnosno ukoliko radnik iskoristi pravo na osobni odbitak u većem iznosu od propisanog. Pravna nesigurnost se može dogoditi ukoliko oba poslodavca u isto ili približno slično vrijeme isplaćuju plaću, a zbog nemogućnosti obrade najnovijih podataka Porezna uprava kroz sustav ePorezne neće imati najnovije podatke o iskorištenosti osobnog odbitka. Stoga je važno napomenuti da je upravo iz tog razloga podatak Porezne uprave informativnog karaktera. Naime, podsjećamo da nitko ne može biti oštećen odnosno iskoristiti veća prava od zakonom propisanih iz razloga što će se ista izravnati u posebnom postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak kojega Porezna uprava provodi po službenoj dužnosti, za sve porezne obveznike poreza na dohodak od nesamostalnog rada i drugog dohotka.
Porezni obveznici, koji na poreznoj kartici nemaju upisane podatke o uzdržavanim članovima uže obitelji i/ili djeci, stupnju i vrsti utvrđene invalidnosti i/ili prebivalištu na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u potpomognuta područja I. skupne prema posebnom propisu i području Grada Vukovara tj. kojima Porezna uprava ne raspolaže podatcima bitnim za utvrđivanje prava na smanjenje dohotka, na temelju čl. 65. Pravilnika o porezu na dohodak ako žele iskoristiti propisana prava mogu podnijeti obrazac za priznavanjem prava u posebnom postupku nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu poreznog obveznika na obrascu ZPP-DOH te istom pritom priložiti vjerodostojne isprave.

Autorica: Sandra Pezo, dipl. oec.