Fiskalizacija 1.0 - što je novo u poslovanju s građanima?
Fiskalizacija nije ništa novo – uvedena je još 2013. s ciljem suzbijanja sive ekonomije i povećanja transparentnosti gotovinskog poslovanja. Sada, odnosno u suvremenom poreznom okruženju, sustav fiskalizacije proširuje se. U ovom kratkom pregledu podsjećamo što je fiskalizacija 1.0, te donosimo najbitnije informacije o promjenama poslovanju s građanima – i što to znači praktično za poduzetnike.
1. Uvodno o fiskalizaciji u prometu gotovinom
Sustav fiskalizacije u prometu gotovinom uveden je s ciljem povećanja transparentnosti prometa gotovine i smanjenja rizika od poreznih utaja.
Temeljne karakteristike fiskalizacije u prometu gotovinom su:
- Obuhvaća poslovanje u segmentu B2C – dakle, račune koje poduzetnik izdaje građaninu (krajnjem potrošaču).
- Primjenjuje se na račune naplaćene sredstvima koji se smatraju gotovinom.
Dakle: u slučajevima kada se račun izdaje građaninu, a koji se naplaćuje sredstvima koji su se smatrali gotovinom - izdavanje tog računa podlijezalo je fiskalizaciji.
2. Što se mijenja u Fiskalizaciji 1.0 – i zašto?
Fiskalizacija se mijenja, odnosno njen obuhvat se širi. U bitnome, ključne promjene su:
- Proširenje obuhvata načina plaćanja i obveznika
– Od 1. siječnja 2026. uvodi se obveza fiskaliziranja svih računa izdanih građanima, neovisno o načinu naplate.
– Od 1. siječnja 2026. proširuje se obveza fiskalizacije na račune u maloprodaji dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica.
- Tehnička i proceduralna prilagodba
- Za izdavanje računa građanima bit će potrebno imati odgovarajuće programsko rješenje (ili fiskalnu blagajnu) te internetsku povezanost, digitalni certifikat za slanje poruke Poreznoj upravi i interni akt o fiskalizaciji
- Omogućit će se podnošenje zahtjeva za ovjeru uvezane knjige računa putem ePorezne
- Promjene su i u načinu prijave podataka vezane uz poslovni prostor.
3. Što fiskalizacija i njen proširen obuhvat konkretno znači za poslovanje s građanima?
Ako izdajete račune u krajnjoj potrošnji ( tj. građanima - fizičkim osobama) obveze će od 1. siječnja 2026. biti sljedeće:
- Svaki račun koji se izdaje građaninu mora biti fiskaliziran, bez obzira na način plaćanja
- Izdavanje računa mora biti tehnički usklađeno - odnosno potrebno je imati naplatni uređaj ili softver koji omogućava fiskalizaciju računa, pribaviti certifikat za fiskalizaciju i osigurati slanje fiskalizacijske poruke.
- Interni akt o fiskalizaciji mora biti donesen i poštivan
- Potrebno je osigurati da su podaci o poslovnom prostoru prijavljeni.
Važno: čak i u slučaju samo “povremenih” računa prema građanima – npr. obrt koji većinom posluje s drugim poslovnim subjektima, ponekad pruža usluge prema fizičkim osobama – i tada postoji ova obveza.
4. Zaključak
Fiskalizacija 1.0 donosi logičan korak prema digitalizaciji poslovanja. Ako poslujete s građanima, promjene nećete moći izbjeći, ali uz dobar softver i računovodstvenu podršku, one ne moraju biti veliko opterećenje. Štoviše, možda je ovo pravi trenutak da uredite način na koji izdajete račune i imate sve pregledno. U konačnici, fiskalizacija osim što donosi prošireni nadzor je i prilika za modernijim i vjerodostojnijim poslovanjem.
Autor: Antonio Prtenjača, mag. oec.
U središtu
Izdavanje računa u elektroničkom obliku (eRačuni) postaju standard u poslovanju ali i obveza u 2026. za obveznike poreza na dodanu vrijednost, dok za male porezne obveznike postoji obveza zaprimanja istih. Uvode se, uz brojne razloge, i poradi efikasnijeg djelovanja Porezne uprave. Međutim, uvođenje eRačuna donosi i određene koristi kao što su digitalna arhiva, transparentnost, manje grešaka u ručnom radu i slično. U nastavku dajemo osvrt na izdavanje računa koje hrvatski porezni obveznici od 1. siječnja 2026. trebaju izdati inozemnim poslovnim subjektima.