Fiskalizacija 1.0 - što je novo u poslovanju s građanima?

Niste prijavljeni. Prijavite se kako biste mogli pristupiti podacima portala InSOLVE.
Prijava

Fiskalizacija 1.0 - što je novo u poslovanju s građanima?

10.11.2025 12:44

Fiskalizacija nije ništa novo – uvedena je još 2013. s ciljem suzbijanja sive ekonomije i povećanja transparentnosti gotovinskog poslovanja. Sada, odnosno u suvremenom poreznom okruženju, sustav fiskalizacije proširuje se. U ovom kratkom pregledu podsjećamo što je fiskalizacija 1.0, te donosimo najbitnije informacije o promjenama poslovanju s građanima – i što to znači praktično za poduzetnike.

1. Uvodno o fiskalizaciji u prometu gotovinom
Sustav fiskalizacije u prometu gotovinom uveden je s ciljem povećanja transparentnosti prometa gotovine i smanjenja rizika od poreznih utaja.
Temeljne karakteristike fiskalizacije u prometu gotovinom su:

Obuhvaća poslovanje u segmentu B2C – dakle, račune koje poduzetnik izdaje građaninu (krajnjem potrošaču).
Primjenjuje se na račune naplaćene sredstvima koji se smatraju gotovinom.

Dakle: u slučajevima kada se račun izdaje građaninu, a koji se naplaćuje sredstvima koji su se smatrali gotovinom - izdavanje tog računa podlijezalo je fiskalizaciji.

2. Što se mijenja u Fiskalizaciji 1.0 – i zašto?

Fiskalizacija se mijenja, odnosno njen obuhvat se širi. U bitnome, ključne promjene su:

Proširenje obuhvata načina plaćanja i obveznika

– Od 1. siječnja 2026. uvodi se obveza fiskaliziranja svih računa izdanih građanima, neovisno o načinu naplate.
– Od 1. siječnja 2026. proširuje se obveza fiskalizacije na račune u maloprodaji dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica.

Tehnička i proceduralna prilagodba

- Za izdavanje računa građanima bit će potrebno imati odgovarajuće programsko rješenje (ili fiskalnu blagajnu) te internetsku povezanost, digitalni certifikat za slanje poruke Poreznoj upravi i interni akt o fiskalizaciji
- Omogućit će se podnošenje zahtjeva za ovjeru uvezane knjige računa putem ePorezne
- Promjene su i u načinu prijave podataka vezane uz poslovni prostor.

3. Što fiskalizacija i njen proširen obuhvat konkretno znači za poslovanje s građanima?
Ako izdajete račune u krajnjoj potrošnji ( tj. građanima - fizičkim osobama) obveze će od 1. siječnja 2026. biti sljedeće:

Svaki račun koji se izdaje građaninu mora biti fiskaliziran, bez obzira na način plaćanja
Izdavanje računa mora biti tehnički usklađeno - odnosno potrebno je imati naplatni uređaj ili softver koji omogućava fiskalizaciju računa, pribaviti certifikat za fiskalizaciju i osigurati slanje fiskalizacijske poruke.
Interni akt o fiskalizaciji mora biti donesen i poštivan
Potrebno je osigurati da su podaci o poslovnom prostoru prijavljeni.

Važno: čak i u slučaju samo “povremenih” računa prema građanima – npr. obrt koji većinom posluje s drugim poslovnim subjektima, ponekad pruža usluge prema fizičkim osobama – i tada postoji ova obveza.

4. Zaključak
Fiskalizacija 1.0 donosi logičan korak prema digitalizaciji poslovanja. Ako poslujete s građanima, promjene nećete moći izbjeći, ali uz dobar softver i računovodstvenu podršku, one ne moraju biti veliko opterećenje. Štoviše, možda je ovo pravi trenutak da uredite način na koji izdajete račune i imate sve pregledno. U konačnici, fiskalizacija osim što donosi prošireni nadzor je i prilika za modernijim i vjerodostojnijim poslovanjem.

Autor: Antonio Prtenjača, mag. oec.

U središtu

Darovi i ostale prigodne nagrade Porezni propisi poslodavcima omogućuju isplatu određenih nagrada, potpora i naknada radnicima bez obveze obračuna poreza na dohodak. Iako su propisani maksimalni neoporezivi iznosi, važno je naglasiti da isplata iznad tih pragova nije zabranjena – međutim, iznos koji prelazi dopušteni limit smatra se oporezivim primitkom. U nastavku donosimo pregled pravila koja se odnose na neoporezivu isplatu dara za dijete do 15 godina starosti.

Poslodavci imaju mogućnost svojim zaposlenicima isplatiti naknadu za troškove redovne skrbi djeteta bez poreznog opterećenja, pod uvjetom da su ispunjeni zakonski kriteriji i osigurana odgovarajuća dokumentacija. U nastavku se obrađuju ključni uvjeti te način evidentiranja i isplate takvih troškova.

Kada jedan poslovni subjekt prestaje s radom, a drugi poslovni subjekt preuzima poslove ukinutog poslovnog subjekta, tada isti (trgovačko društvo, obrtnik, agencija, zavod, fond, institut, zaklada i/ili druga pravna osoba s javnim ovlastima) temeljem propisa ili ugovora o spajanju i pripajanju preuzima zatečene i zaposlene radnike sa svim pravima i obvezama koja za te zaposlenike proizlazi iz postojećih ugovora o radu, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu i drugih izvora prava. Tko ima obvezu obračuna, obustave i uplate javnih davanja prema plaći za zaposlene i na koji način opisuje se u članku.

U članku autorica pojašnjava pojedinosti vezane uz djelatnost poljoprivrede u smislu propisa o porezu na dohodak te obvezi upisa fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede u registar obveznika poreza na dohodak, kao i o načinu oporezivanja primitaka koje fizičke osobe ostvare po toj osnovi.

U sustavu poreza na dohodak razlikuje se pet oporezivih oblika dohotka, i to: dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala i drugi dohodak. Navedeni oblici dohotka dijele se na konačan dohodak i godišnji dohodak. Godišnjim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od: nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti te drugim primicima koji se ne smatraju konačnim. Konačnim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala te drugim primicima koji se smatraju konačnim. Dohodak od samostalne djelatnosti se može pod propisanim uvjetima utvrđivati u paušalnom iznosu u kojem slučaju se isti smatra konačnim dohotkom. U nastavku se govori o konačnom drugom dohotku odnosno drugim primicima koji se smatraju konačnim.