
1. Uvodno o fiskalizaciji u prometu gotovinom
Sustav fiskalizacije u prometu gotovinom uveden je s ciljem povećanja transparentnosti prometa gotovine i smanjenja rizika od poreznih utaja.
Temeljne karakteristike fiskalizacije u prometu gotovinom su:
Dakle: u slučajevima kada se račun izdaje građaninu, a koji se naplaćuje sredstvima koji su se smatrali gotovinom - izdavanje tog računa podlijezalo je fiskalizaciji.
2. Što se mijenja u Fiskalizaciji 1.0 – i zašto?
Fiskalizacija se mijenja, odnosno njen obuhvat se širi. U bitnome, ključne promjene su:
– Od 1. siječnja 2026. uvodi se obveza fiskaliziranja svih računa izdanih građanima, neovisno o načinu naplate.
– Od 1. siječnja 2026. proširuje se obveza fiskalizacije na račune u maloprodaji dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica.
- Za izdavanje računa građanima bit će potrebno imati odgovarajuće programsko rješenje (ili fiskalnu blagajnu) te internetsku povezanost, digitalni certifikat za slanje poruke Poreznoj upravi i interni akt o fiskalizaciji
- Omogućit će se podnošenje zahtjeva za ovjeru uvezane knjige računa putem ePorezne
- Promjene su i u načinu prijave podataka vezane uz poslovni prostor.
3. Što fiskalizacija i njen proširen obuhvat konkretno znači za poslovanje s građanima?
Ako izdajete račune u krajnjoj potrošnji ( tj. građanima - fizičkim osobama) obveze će od 1. siječnja 2026. biti sljedeće:
Važno: čak i u slučaju samo “povremenih” računa prema građanima – npr. obrt koji većinom posluje s drugim poslovnim subjektima, ponekad pruža usluge prema fizičkim osobama – i tada postoji ova obveza.
4. Zaključak
Fiskalizacija 1.0 donosi logičan korak prema digitalizaciji poslovanja. Ako poslujete s građanima, promjene nećete moći izbjeći, ali uz dobar softver i računovodstvenu podršku, one ne moraju biti veliko opterećenje. Štoviše, možda je ovo pravi trenutak da uredite način na koji izdajete račune i imate sve pregledno. U konačnici, fiskalizacija osim što donosi prošireni nadzor je i prilika za modernijim i vjerodostojnijim poslovanjem.
Autor: Antonio Prtenjača, mag. oec.
Kao što nova godina često donosi promjene, tako je 2026. u Hrvatskoj donijela i obvezu digitalne razmjene eRačuna u B2B segmentu, poznatu kao Fiskalizacija 2.0. Preko 1,6 milijuna razmijenjenih eRačuna već u prvih gotovo dva tjedna pokazuje da je prijelaz na digitalne račune zahvatio brojne poduzetnike. Dok se svi polako privikavaju na novi sustav, priče s terena otkrivaju i tehničke izazove te potrebu za strpljenjem i podrškom na putu prema učinkovitijem i transparentnijem poslovanju.
Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak za koji javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću traje od 3. prosinca 2025. do 17. prosinca 2025. predlaže se, između ostalog, od 1. siječnja 2026. povećati koeficijent koji se primjenjuje na iznos osnovnog osobnog odbitka pri izračunu neoporezivog iznosa primitaka učenika i studenata na školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, uslijed čega će se povećati i neoporezivi iznos primitaka učenika i studenata.
Božićnica, iako u praksi možda i najčešća, u poreznim propisima definirana je kao jedna od mogućih prigodnih nagrada koje poslodavac može isplatiti radniku. U ovom članku donosimo sažete praktične smjernice za ispravnu isplatu božićnice.
Izdavanje računa u elektroničkom obliku (eRačuni) postaju standard u poslovanju ali i obveza u 2026. za obveznike poreza na dodanu vrijednost, dok za male porezne obveznike postoji obveza zaprimanja istih. Uvode se, uz brojne razloge, i poradi efikasnijeg djelovanja Porezne uprave. Međutim, uvođenje eRačuna donosi i određene koristi kao što su digitalna arhiva, transparentnost, manje grešaka u ručnom radu i slično. U nastavku dajemo osvrt na izdavanje računa koje hrvatski porezni obveznici od 1. siječnja 2026. trebaju izdati inozemnim poslovnim subjektima.
U okolnostima kada elementarne nepogode uzrokuju značajnu štetu na imovini i poslovanju, porezni položaj pomoći radnicima postaje bitno pitanje za poslodavce koji žele postupati u skladu s propisima. Propisi o porezu na dohodak jasno definiraju kada se potpore zbog uništenja ili oštećenja imovine mogu isplatiti neoporezivo te pod kojim uvjetima takve isplate prelaze u sferu oporezivog dohotka. U nastavku donosimo pregled aktualnog poreznog okvira, relevantnog mišljenja Porezne uprave te praktične smjernice za pravilnu primjenu ovih odredbi u situacijama elementarnih i prirodnih nepogoda.