1. Drugi dohodak u sustavu poreza na dohodak
Drugi dohodak jedan je od pet oporezivih oblika dohotka, a razlikuje se:
- drugi dohodak koji se ne smatra konačnim
- drugi dohodak koji se smatra konačnim.
Drugi dohodak koji se ne smatra konačnim ulazi u kategoriju godišnjeg dohotka, te se po osnovi tako ostvarenog dohotka tijekom poreznog razdoblja plaćaju predujmovi poreza na dohodak, a istekom se poreznog razdoblja tako ostvaren dohodak uključuje u godišnji obračun poreza na dohodak u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak koji provodi Porezna uprava (PU) po službenoj dužnosti ili posredstvom podnesene godišnje porezne prijave (ako porezni obveznici imaju obvezu njezina podnošenja). Porezni obveznici po osnovi tako ostvarenog dohotka imaju pravo na osobni odbitak.
Drugi dohodak koji se smatra konačnim ulazi u kategoriju konačnog dohotka te se po osnovi tako ostvarenog dohotka tijekom poreznog razdoblja plaća konačan porez na dohodak. Za razliku od drugog dohotka koji se smatra godišnjim, za konačan drugi dohodak ostvaren u poreznom razdoblju porezni obveznici ne mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu, niti se za tako ostvaren dohodak može provesti poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak. Porezni obveznici po osnovi tako ostvarenog dohotka ne ostvaruju pravo na osobni odbitak.

2. Drugi dohodak koji se smatra konačnim
U kategoriju drugog dohotka koji se smatra konačnim ulaze dohoci po osnovi:
- povrata doprinosa
- razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena
- privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi
- nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice).

2.1. Drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa
Drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa uređen je čl. 75. Zakona o porezu na dohodak (115/16 – 152/24; dalje u tekstu: Zakon), u skladu s kojim se drugim dohotkom smatra primitak po osnovi povrata doprinosa, a primitkom po osnovi povrata doprinosa smatra se iznos vraćenog doprinosa iz osnovice za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, a koji je, za određeno razdoblje obračuna doprinosa, obračunan i uplaćen iz iznosa koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice prema zakonu kojim se uređuju doprinosi za obvezna osiguranja. Pri utvrđivanju drugog dohotka po osnovi povrata doprinosa ne priznaju se izdaci.
Naime, u skladu s čl. 223. Zakona o doprinosima (NN 84/08 – 152/24) obveznik doprinosa koji je sam uplatio ili su u njegovo ime i u njegovu korist drugi obveznici plaćanja doprinosa uplatili doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (MO I. stup) za određenu kalendarsku godinu, a koji je viši od iznosa doprinosa obračunanog prema najvišoj godišnjoj osnovici propisanoj za tu godinu, ima pravo na povrat toga doprinosa (plaćenog prema dijelu osnovice koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice). Prema čl. 208. toga Zakona najviša godišnja osnovica utvrđuje se kao umnožak iznosa prosječne plaće, koeficijenta 6,0 i brojke 12. Iznos najviše godišnje osnovice za svaku se godinu propisuje naredbom koju donosi ministar financija¹.
U skladu s čl. 72. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 10/17 – 16/25; u nastavku teksta: Pravilnik) drugim dohotkom smatra se i iznos iznad najviše ukupne aktuarske protuvrijednosti, koji se isplaćuje osiguraniku čija su mirovinska prava stečena u Europskoj uniji (EU) prenijeta u sustav mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj (RH)².

2.1.1. Utvrđivanje poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi povrata doprinosa
Člankom 77. Zakona propisano je da porez na dohodak po osnovi povrata doprinosa, prema čl. 75. Zakona, obračunava, obustavlja i uplaćuje PU nadležan prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika, kao porez po odbitku, i to iz iznosa vraćenih doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti prema zakonu kojim se uređuju doprinosi za obvezna osiguranja po stopi od 36%.
Pravo na povrat doprinosa plaćenih iznad najviše godišnje osnovice utvrđuje se u postupku godišnjeg obračuna doprinosa, odnosno u upravnom postupku PU-a na temelju zahtjeva obveznika doprinosa (čl. 224. Zakona o doprinosima). Nadležna ispostava PU-a rješenjem utvrđuje najvišu godišnju osnovicu propisanu za određenu godinu, iznos doprinosa obračunanih prema navedenoj osnovici te iznos više uplaćenog doprinosa (razlika između iznosa ukupno uplaćenog doprinosa i iznosa doprinosa obračunanog prema najvišoj godišnjoj osnovici), iznos poreza na dohodak te iznos doprinosa za povrat. Iznos više uplaćenog doprinosa osnovica je za obračun poreza na dohodak te se vraća obvezniku nakon umanjenja za iznos poreza.
Čl. 73. Pravilnika propisano je da porez na dohodak po osnovi povrata doprinosa, prema čl. 72. Pravilnika, obračunava, obustavlja i uplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prema zakonu kojim se uređuje prijenos mirovinskih prava³, kao porez po odbitku, i to iz iznosa iznad najviše aktuarske protuvrijednosti prenesenih mirovinskih prava u mirovinski sustav RH, po stopi od 36%.

2.2. Drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena
U skladu s čl. 76. Zakona, drugim dohotkom smatra se primitak utvrđen kao razlika između vrijednosti stečene imovine i značajnih izdataka učinjenih osobito za luksuz, zabavu i razonodu s jedne strane (dalje u tekstu: stečena imovina), i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje i stjecanje tih izdataka s druge strane, a utvrđuje se na način propisan čl. 88. i 89. Zakona.
Prema čl. 88. st. 1. Zakona, radi pravilnog utvrđivanja obveze poreza na dohodak i drugih poreza, PU je dužan tijekom poreznog razdoblja uspoređivati podatke o fizičkim osobama, kojima raspolaže, te na temelju uspoređenih podataka prikupiti ostale podatke bitne za oporezivanje. U skladu sa st. 2. toga članka uspoređuje sve podatke o ostvarenom dohotku, ostvarenim primicima koji se ne smatraju dohotkom, a i drugim neoporezivim primicima i tražbinama te podatke o nabavljenoj nepokretnoj, pokretnoj i drugoj imovini te drugim izdacima fizičkih osoba i njihovim obvezama tijekom poreznog razdoblja, a na temelju vlastite baze podataka PU-a, podataka koje priopći porezni obveznik i podataka iz drugih izvora. Za tu svrhu PU je obvezan prema st. 4. istoga članka ustrojiti evidencije o imovini poreznih obveznika na temelju podataka iz svojih evidencija, evidencija tijela državne uprave i evidencija jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Čl. 89. st. 1. i 2. Zakona propisuje da je podatke o poreznim obveznicima prikupljene na temelju odredaba Zakona i podatke prikupljene ostalim poreznim postupcima u njegovoj nadležnosti, PU dužan međusobno uspoređivati. Radi usporedbe PU je dužan prikupiti javno dostupne podatke o poreznim obveznicima, kao i podatke o imovini dostupne sustavima za razmjenu podataka između nadležnih institucija i PU-a.
Dakle, usporedba podataka o fizičkim osobama radi utvrđivanja izvora imovine započinje analizom, a u slučaju znatnih odstupanja, slijedi provjera.
U skladu s čl. 89. st. 3. i 4. Zakona, ako usporedba podataka pokazuje znatna odstupanja između uobičajenih primitaka poreznih obveznika i nastalih izdataka za nabavljenu imovinu i utrošena sredstva za potrošnju, PU će provjerom pozvati poreznog obveznika da popuni obrazac Izjava fizičke osobe o izvorima stjecanja imovine, propisan odredbama posebnog propisa⁴. U provjeri podataka PU je ovlašten tražiti i razmjenjivati podatke s drugim javnopravnim tijelima te tražiti podatke od drugih osoba u skladu s odredbama posebnog propisa.
Prema čl. 89. st. 6. Zakona, ako se porezni obveznik ne odazove pozivu ili ne dostavi vjerodostojnu dokumentaciju, PU će u roku od 60 dana posredstvom ovlaštenih osoba pokrenuti utvrđivanje drugog dohotka iz čl. 76. Zakona.
Postupak se provodi za imovinu stečenu u rokovima zastare propisane zakonom kojim je uređen opći porezni postupak (čl. 89. st. 8.Zakona).

2.2.1. Utvrđivanje poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena
U skladu s čl. 78. Zakona, porez na dohodak od drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena, obračunava PU po stopi od 36%, a obračunani iznos poreza na dohodak uvećava se za 100%. O utvrđenom i obračunanom porezu na dohodak PU donosi porezno rješenje, te je porezni obveznik obvezan uplatiti porez u roku 15 dana od dana dostave poreznog rješenja.
Dakle, kada PU utvrdi razliku između vrijednosti stečene imovine i visine primitaka koje je prijavio sam porezni obveznik odnosno isplatitelj za poreznog obveznika, a izvori te imovine nisu dokazani, poreznim se rješenjem utvrđuje drugi dohodak i obračunava porez na dohodak po stopi od 36%. Tako obračunan porez uvećava se za 100%, a porezni obveznik utvrđeni iznos poreza obvezan je uplatiti u roku 15 dana od dana kad mu je to porezno rješenje dostavljeno. Tako plaćeni porez smatra se konačno plaćenim porezom.⁵
Povećanje obračunanog poreza na dohodak za 100% propisano je radi odvraćanja od postupaka koji nisu u skladu sa zakonskim propisima.

2.3. Drugi dohodak po osnovi privremenih odnosno povremenih poslova u poljoprivredi
Drugim dohotkom koji se smatra konačnim u skladu s čl. 76.a Zakona smatraju se i primici ostvareni po osnovi privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi prema posebnom propisu kojim se uređuje tržište rada. Pri utvrđivanju drugog dohotka ne priznaju se izdaci.
Poseban propis kojim se uređuje tržište rada jest Zakon o tržištu rada (NN 118/18, 32/20, 18/22, 156/23 i 152/24), a zapošljavanje na privremenim i povremenim poslovima uređeno je čl. 78. – 80. toga Zakona. Prema navedenom zakonu privremenim odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi smatra se posao u području:
- bilinogojstva – koje obuhvaća pripremu zemljišta, sjetvu, sadnju, cijepljenje, uzgojne mjere, rezidbu, plijevljenje, prorjeđivanje, pikiranje, presađivanje, zaštitu bilja, žetvu, berbu, sakupljanje, premještanje uroda, sortiranje, doradu, preradu i pakiranje, utovar i istovar poljoprivrednih proizvoda ili repromaterijala
- stočarstva – koje obuhvaća striženje, mužnju, janjenje, jarenje, prikupljanje i čuvanje stada te premještanje košnica i vrcanje meda, sakupljanje i sortiranje jaja, prikupljanje i utovar peradi, čišćenje objekata između proizvodnih ciklusa, utovar i istovar stoke ili hrane za životinje
- ribarstva – koje obuhvaća gospodarski ribolov na moru i slatkim vodama, uzgoj slatkovodne i morske ribe i školjkaša te preradu ribe i drugih vodenih organizama.
Poslodavac koji zapošljava fizičke osobe na privremenim odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi ima obvezu isplate plaće, čiji se najniži dnevni iznos propisuje posebnom odlukom. Naime, čl. 79. st. 3. Zakona o tržištu rada propisuje da će ministar nadležan za rad, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije, za svaku sljedeću kalendarsku godinu, a najkasnije do 31. prosinca tekuće kalendarske godine, odlukom propisati najniži dnevni iznos plaće iz st. 2. toč. 4. toga članka. U skladu s Odlukom o najnižem dnevnom iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2025. (NN 145/2024), najniži dnevni iznos neto plaće koju je poslodavac dužan isplatiti sezonskom radniku koji obavlja privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi, nakon obračuna i obustave poreza na dohodak u skladu s propisima koji uređuju oporezivanje dohotka, ne može biti niži od 19,18 eura, a na iznos plaće ne obračunavaju se i ne uplaćuju doprinosi za obvezna osiguranja po stopama posebnog propisa, jer su uplaćeni unaprijed kupnjom vrijednosnog kupona.

2.3.1. Porez na dohodak po osnovi privremenih odnosno povremenih poslova u poljoprivredi
Plaćanje poreza na dohodak po osnovi privremenih odnosno povremenih poslova u poljoprivredi propisuje čl. 78.a Zakona te:
- se porez na dohodak po osnovi tako ostvarenoga drugog dohotka plaća po stopi od 10%
- porez obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je izvršena isplata odnosno davanje.
Prema čl. 79. st. 4. Pravilnika, isplatitelji su obvezni o isplaćenim primicima po toj osnovi te obustavljenom i uplaćenom porezu na dohodak dostavljati PU-u izvješće u propisanom roku na propisanom obrascu (najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je primitak ostvaren odnosno isplaćen ili najkasnije sljedeći radni dan). Prilikom izvještavanja se na stranici B Obrasca JOPPD u polje 6.1. upisuje oznaka 4001 iz Priloga 2. Obrasca JOPPD (Stjecatelj primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak, a po osnovi kojeg ne postoji obveza doprinosa⁶), a u polje 6.2. oznaka 4033 iz Priloga 3. Obrasca JOPPD (Primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak, ostvareni temeljem sezonskog rada u poljoprivredi prema posebnom propisu kojim se uređuje tržište rada).

2.4. Drugi dohodak po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice)
Napojnica je primitak posloprimca primljen od trećih osoba, ostvaren po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu za vrijeme rada kod poslodavca / obveznika fiskalizacije.
Prema čl. 9. st. 1. toč. 27. Zakona i čl. 5. st. 16. Pravilnika na primitke odnosno nagradu za dobro obavljenu uslugu, primljenu od trećih osoba (napojnice), evidentiranu u sustavu fiskalizacije prema posebnom propisu o fiskalizaciji, do šesterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka iz čl. 14. st. 3. Zakona godišnje – do 3.600,00 eura (6 × 600,00 eura) ne plaća se porez na dohodak.
Iznos napojnice ostvaren iznad propisanoga neoporezivog iznosa (iznad 3.600,00 eura) smatra se oporezivim dohotkom, odnosno podliježe oporezivanju u okviru konačnoga drugog dohotka.
Naime, čl. 76.b Zakona propisuje da se drugim dohotkom po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice) smatraju primici po osnovi nagrade iz čl. 9. st. 1. toč. 27. Zakona iznad propisanog iznosa. Pri utvrđivanju drugog dohotka ne priznaju se izdaci.

2.4.1. Porez na dohodak od drugog dohotka po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice)
Utvrđivanje poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice) propisuje čl. 78.b Zakona, prema kojem se:
- porez na dohodak od drugog dohotka iz čl. 76.b plaća iz primitka po osnovi nagrade iz čl. 9. st. 1. toč. 27. Zakona iznad propisanog iznosa po odbitku po stopi od 20%
- porez na dohodak obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji primitaka do 15. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem su ostvareni primici iz čl. 76.b st. 1. Zakona
- isplatitelji su obvezni PU-u dostavljati izvješća o isplaćenim primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak iz čl. 76.b st. 1. Zakona i obustavljenom i uplaćenom porezu na dohodak, u propisanom roku, na propisanom obrascu.
Najkasnije do 15. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem su napojnice isplaćene poslodavci su dužni iskazati iznos isplaćenih napojnica tijekom mjeseca ili isplatu ostvarenih napojnica tijekom mjeseca a isplaćenih uz plaću, te neovisno o načinu isplate ili pretežnom načinu isplate, taj podatak iskazati na stranici B Obrasca JOPPD po OIB-u svake osobe koja je tu napojnicu ostvarila.
Isplata neoporezive napojnice u polju 15.1. stranice B Obrasca JOPPD prikazuje se s oznakom 74 – nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice) do propisanog neoporezivog iznosa.
Pri iskazivanju oporezive napojnice u polje 6.1. stranice B Obrasca JOPPD upisuje se oznaka 4001 –stjecatelj primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak, a po osnovi kojeg ne postoji obveza doprinosa)⁷, a u polju 6.2. upisuje se oznaka 4056 – primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak na osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice).
Važno je istaknuti da je porezni tretman napojnica isti neovisno o tome radi li se o radnicima, studentima ili drugim fizičkim osobama koje ostvaruju napojnicu.
Tabelarni pregled poreznih stopa na konačan drugi dohodak prikazuje se u nastavku.

Tablica 1. Porezne stope na drugi dohodak koji se smatra konačnim

U odnosu na stope koje se primjenjuju na godišnji dohodak (za koji je od 1. siječnja 2024. omogućeno jedinicama lokalne samouprave da, u okvirima propisanim Zakonom, same određuju visine poreznih stopa, te se one primjenjuju ovisno o prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu poreznog obveznika), stope na konačan dohodak (uključujući i stope na drugi dohodak koji se smatra konačnim) propisane su Zakonom.

3. Zaključak
Konačnim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od: imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja te drugim primicima koji se smatraju konačnim. Konačan drugi dohodak podliježe oporezivanju po stopama 10%, 20% i 36% ovisno o izvoru konačnog drugog dohotka. Za razliku od godišnjih dohodaka, na koji se od 1. siječnja 2024. primjenjuju porezne stope koje svojim odlukama propisuju jedinice lokalne samouprave, na konačan dohodak (uključujući i na drugi dohodak koji se smatra konačnim) primjenjuju se porezne stope propisane Zakonom. Dakle, za konačne dohotke jedinicama lokalne samouprave Zakonom nije propisana mogućnost određivanja poreznih stopa. U odnosu na drugi dohodak koji se smatra godišnjim, za konačan drugi dohodak ostvaren u poreznom razdoblju, porezni obveznici ne mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu, niti se za tako ostvaren dohodak može provesti poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak. Slijedom toga, porezni obveznici po osnovi tako ostvarenog dohotka ne ostvaruju ni pravo na osobni odbitak.


Autorica: Gordana Lončar, univ. spec. oec.

____________

¹ za 2025. iznosi 129.456,00 eura.
² sukladno Zakonu o prijenosu mirovinskih prava (NN 117/17)
³ Zakon o prijenosu mirovinskih prava.
⁴ Pravilnik o provedbi Općeg poreznog zakona (NN 45/19 - 16/25)
⁵ Drugi dohodak utvrđen po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena oslobođen je obveze plaćanja doprinosa na temelju čl. 209. Zakona o doprinosima.
⁶ S obzirom na to da se ne iskazuju podaci o obveznim doprinosima koji su plaćeni kupnjom vrijednosnog kupona.
⁷ Ne postoji obveza doprinosa prema primitku na temelju nagrade za dobro obavljenu uslugu (čl. 209. Zakona o doprinosima).