
1. PRAVA RADNIKA U SLUČAJU SPAJANJA I PRIPAJANJA PRAVNIH OSOBA TJ. PROMJENE POSLODAVACA
Ako je propisom ili ugovorom o spajanju i pripajanju utvrđeno da jedan poslovni subjekt prestaje s radom, a drugi poslovni subjekt preuzima poslove ukinutog poslovnog subjekta, tada isti preuzima zatečene i zaposlene radnike sa svim pravima i obvezama koja za te zaposlenike proizlazi. U tom slučaju, s danom prestajanja poslovnog subjekta tj. starog poslodavca radnici se odjavljuju s obveznoga mirovinskog osiguranja te se, na temelju rješenja o rasporedu na nova radna mjesta, prijavljuju na obvezno mirovinsko osiguranje kod drugog poslovnog subjekta tj. novog poslodavca.
Poslodavac može biti i obrtnik koji svoju djelatnost zatvara, ali svoju gospodarsku cjelinu prenosi na drugog obrtnika ili pravnu osobu te svoje radnike i obveze prema njima prenosi na drugog obrtnika ili pravnu osobu tj. novog poslodavca.
2. OBRAČUN PLAĆE ZA ZADNJI MJESEC RADA KOD POSLODAVCA KOJI JE PRESTAO POSTOJATI
Obračun plaće za zadnji mjesec rada kod poslodavca koji je prestao postojati i to na temelju evidencije radnog vremena i ostalih evidencija vođenih kod tog poslodavca obavljaju djelatnici (računovodstvo) starog poslodavca u suradnji s djelatnicima (računovodstvom) novog poslodavca. Isplatu obračunane plaće, obračun, obustavu i uplatu javnih davanja prema plaći izvršit će novi poslodavac.
3. KORIŠTENJE OSOBNOG ODBITKA
Odredbama Zakona o porezu na dohodak ((Nar. nov. 115/16., 106/18., 21/19., 32/20., 138/20., 151/22., 114/23., 152/24.); dalje u tekstu Zakon) propisano je da se osobni odbitak, pripadnost općini/gradu i ostali podaci bitni za utvrđivanje predujma poreza na dohodak, odnosno poreza na dohodak od nesamostalnog rada priznaje i utvrđuje isključivo na temelju porezne kartice koju za radnika i umirovljenika imaju poslodavci i isplatitelji primitka. Poreznu karticu (Obrazac PK) poslodavcu i isplatitelju plaće ili mirovine ili samom poreznom obvezniku dostavlja elektroničkim putem Porezna uprava na njegov zahtjev i uz suglasnost radnika, odnosno fizičke osobe koja ostvaruje primitke od nesamostalnog rad.
Iznimno, ako poslodavac i isplatitelj plaće ili mirovine ili sam porezni obveznik nije korisnik sustava ePorezna ili ne ishodi suglasnost radnika ili umirovljenika, Obrazac PK može besplatno izdati Porezna uprava u papirnatom obliku, a poslodavci i isplatitelj plaće ili mirovine obvezni su ju čuvati dok radnik, umirovljenik i fizička osoba koja ostvaruje primitak od nesamostalnog rada kod njih radi, odnosno dok se isplaćuje mirovina ili primitak po osnovi nesamostalnog rada. Poslodavac i isplatitelj plaće pri isplati plaće bivšim radnicima za posljednji mjesec rada kod tog poslodavca ima uvid u Obrazac PK bivšeg radnika, a najkasnije do dana dospjelosti plaće za posljednji mjesec rada te isti može koristiti podatke iz porezne kartice bivšeg radnika.
S obzirom da je omogućen uvid u Obrazac PK i onim poslodavcima kod kojih radnik više nije u radnom odnosu, a koji je dužan isplatiti plaću bivšem radniku za posljednji mjesec rada, i to najkasnije do isplate plaće ili do dana dospjelosti plaće za posljednji mjesec rada kod tog poslodavca.
To znači da će radnik svakako iskoristiti pravo na mjesečni osobni odbitak kod jednog od poslodavaca čime Porezna uprava ide u korist radnika, i iako se dogodi pravna nesigurnosti odnosno ukoliko radnik iskoristi pravo na osobni odbitak u većem iznosu od propisanog. Naime, podsjećamo da nitko ne može biti oštećen odnosno iskoristiti veća pravo od zakonom propisanih iz razloga što će se ista izravnati u posebnom postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak, kojega Porezna uprava provodi, po službenoj dužnosti, za sve porezne obveznike poreza na dohodak od nesamostalnog rada i drugog dohotka.
4. GODIŠNJI OBRAČUN
Obveza sastavljanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada propisana je čl. 47. Zakona te čl. 25. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov. 10/17., 128/17., 106/18., 1/19., 80/19., 1/20., 74/20., 1/21., 102/22., 112/22., 156/22., 1/23., 56/23., 143/23., 16/25.). Prema tim odredbama je poslodavac/isplatitelj primitaka obvezan sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak iz plaća radnika u prosincu tekuće godine, a najkasnije do 31. prosinca, i to za radnike i fizičke osobe koji su kod njega ostvarivali te primitke u cijelom poreznom razdoblju, a nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina.
Sastavljanje godišnjeg obračuna poreza na dohodak obvezno je za one radnike kojima tijekom godine nije redovito mjesečno isplaćivan dohodak od nesamostalnog rada pa nije iskorišten osobni odbitak ili je po toj osnovi porezno opterećenje u pojedinim mjesecima bilo različito pa je porez uplaćen u većem iznosu.
Prema tome, ako poslodavac obračunava i isplaćuje plaću u tekućem mjesecu za protekli mjesec, ne može sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada za one radnike koji u siječnju nisu imali pravo na isplatu plaće za razdoblje od 1. prosinca do 31. prosinca, odnosno koji u prosincu nisu imali pravo na isplatu plaće za razdoblje od 1. studenog do 30. studenog.
Primjerice, ukoliko je radniku zadnji dan rada kod poslodavca koji je prestao postojati (starog poslodavca) bude 30. studeni 2026., te je kod istog imao pravo na isplatu plaće za razdoblje od 1. prosinca 2026., postoji obveza sastavljanja godišnjeg obračuna za isplate plaća u 2026. godini. Godišnji obračun izvršit će novi poslodavac i to temeljem podataka starog poslodavca, obračuna i predanih Obrazaca JOPPD.
5. PODNOŠENJE OBRASCA JOPPD ZA PLAĆU KOJA JE OSTVARENA KOD POSLODAVCA KOJI JE PRESTAO POSTOJATI
U pravilu se plaća isplaćuje u tekućem mjesecu za protekli mjesec, no budući da spajanjem i pripajanjem jedan poslodavac nestaje, a drugi poslodavac preuzima prava i obveze prema radnicima, te u trenutku isplate plaće, koju je radnik zaradio kod poslodavca koji je prestao postojat, isti više ne postoji obvezu podnošenja Obrasca JOPPD za plaću će imati novi poslodavac. Pod oznaku podnositelja stranice A Obrasca JOPPD upisuje se oznaka 13. Podnositelj takva obrasca je stari poslodavac, a obveznik plaćanja je novi poslodavac.
Dakle na stranici A Obrasca JOPPD pod III.1. se unosi podatak o starom poslodavca, a po III.2. se unosi podatak o novom poslodavcu koje je isplatilo plaću o koje podnosi Obrazac JOPPD. A na stranici B Obrasca JOPPD se pod OIB podnositelja upisuje se OIB obveznika plaćanja.
Da bi se mogao podnijeti takav obrazac, novi poslodavac mora ishoditi punomoć starog poslodavca kojim opunomoćuje ovlaštenog zaposlenika novog poslodavca za podnošenje obrazaca u sustavu ePorezna za skupinu obrazaca poreza na dohodak. Isti zaposlenik mora imati ovlasti kod svog poslodavca (novog poslodavca) za podnošenje obrazaca u sustavu ePorezna za skupnu obrazaca poreza na dohodak. Punomoć se može predati ili u Ispostavi Porezne uprave starog poslodavca ili novog poslodavca.
Napomena! Prilikom isplate primanja fizičkim osobama (plaće, dodataka na plaću i sl.) na nalozima za isplatu OIB isplatitelja je OIB poslodavca (novog) koji je preuzeo društvo.
Autorica: SANDRA PEZO, dipl. oec.
U članku autorica pojašnjava pojedinosti vezane uz djelatnost poljoprivrede u smislu propisa o porezu na dohodak te obvezi upisa fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede u registar obveznika poreza na dohodak, kao i o načinu oporezivanja primitaka koje fizičke osobe ostvare po toj osnovi.
U sustavu poreza na dohodak razlikuje se pet oporezivih oblika dohotka, i to: dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala i drugi dohodak. Navedeni oblici dohotka dijele se na konačan dohodak i godišnji dohodak. Godišnjim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od: nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti te drugim primicima koji se ne smatraju konačnim. Konačnim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala te drugim primicima koji se smatraju konačnim. Dohodak od samostalne djelatnosti se može pod propisanim uvjetima utvrđivati u paušalnom iznosu u kojem slučaju se isti smatra konačnim dohotkom. U nastavku se govori o konačnom drugom dohotku odnosno drugim primicima koji se smatraju konačnim.
Digitalna transformacija poreznog sustava ušla je u novu fazu. Fiskalizacija 2.0 predstavlja nadogradnju postojećeg modela fiskalizacije računa i širi ga na cjelovitije elektroničko izvještavanje prema Poreznoj upravi. Za računovođe i poduzetnike to nije samo tehnička promjena, već organizacijska i procesna prilagodba poslovanja.
Na temelju podataka upisanih na poreznu karticu tj. Obrascu PK utvrđuje se osobni odbitak i predujam poreza na dohodak poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada (plaću, mirovinu). Osim osnovnog osobnog odbitka porezni obveznik može upisati podatak na temelju kojeg se može uvećati osobni odbitak i to podatak o uzdržavanim članovima, djeci, svojoj invalidnosti te invalidnosti svojih uzdržavanih članovima i djece. Prema upisanom podatku o prebivalištu /uobičajenom boravištu utvrđuje porezna stopa koja se primjenjuje te pripadnost poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada. Također, ako porezni obveznik ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavaca, moguće je osobni odbitak koristiti kod više isplatitelja, uz uvjet da zatraži na Obrascu PK upiše raspodjelu osobnog odbitka prema isplatiteljima. Više o navedenome pročitajte u nastavku članka
Kao što nova godina često donosi promjene, tako je 2026. u Hrvatskoj donijela i obvezu digitalne razmjene eRačuna u B2B segmentu, poznatu kao Fiskalizacija 2.0. Preko 1,6 milijuna razmijenjenih eRačuna već u prvih gotovo dva tjedna pokazuje da je prijelaz na digitalne račune zahvatio brojne poduzetnike. Dok se svi polako privikavaju na novi sustav, priče s terena otkrivaju i tehničke izazove te potrebu za strpljenjem i podrškom na putu prema učinkovitijem i transparentnijem poslovanju.