
1. OSIGURAVANJE RADNE SNAGE ZA TURISTIČKU SEZONU
Jedan od najvećih izazova turističkog sektora i tijekom 2026. godine ostaje pravodobno osiguravanje dovoljnog broja radnika za potrebe sezonskog poslovanja. Zbog izraženog nedostatka domaće radne snage, poslodavci sve češće kombiniraju različite modele zapošljavanja, uključujući zapošljavanje stranih radnika, angažiranje studenata te sklapanje Ugovora o radu za stalne sezonske poslove.
Skreće se pažnja na vrlo intenzivnu praksu zapošljavanja stranih radnika, odnosno državljana trećih zemalja. Međutim, poslodavci pritom trebaju voditi računa o pravodobnom planiranju tog načina zapošljavanja jer je prije početka rada potrebno ishoditi dozvolu za boravak i rad, a sam postupak u praksi traje određeno vrijeme, posebice u razdoblju pojačanog sezonskog zapošljavanja.
Uz redovite sezonske radnike te strane radnike, poslodavci često angažiraju i studente.
Takav oblik rada poslodavcima je administrativno i financijski prihvatljiviji jer se obračun doprinosa razlikuje od obračuna plaće kod redovnog radnog odnosa.
Također, postupak registracije poslodavca pri Studentskom centru relativno je jednostavan, zbog čega je studentski rad i dalje jedan od češćih oblika osiguravanja dodatne radne snage tijekom turističke sezone.
Za poslove koji se iz godine u godinu obavljaju sezonski, poslodavci mogu s radnicima sklapati i Ugovore o radu za stalne sezonske poslove, sukladno odredbama Zakona o radu. Takvi ugovori mogu se sklopiti na određeno ili neodređeno vrijeme te predstavljaju jedan od načina zadržavanja kvalitetne i iskusne radne snage između sezona.
2. FISKALIZACIJA I POREZNI NADZORI TIJEKOM TURISTIČKE SEZONE
Uz organizaciju poslovanja i osiguravanje dovoljnog broja radnika, jedan od važnijih segmenata pripreme za turističku sezonu odnosi se na pravilnu provedbu fiskalizacije i usklađenosti poslovanja s poreznim propisima.
Prije početka sezone preporučljivo je provjeriti ispravnost internetske veze, valjanost certifikata za fiskalizaciju te ispravno evidentiranih poslovnih prostora i naplatnih uređaja prijavljenih Poreznoj upravi, kao i ispravno prijavljenog radnog vremena u sustavu ePorezna.
Također, poslodavci bi trebali provjeriti jesu li zaposlenici upoznati s pravilima izdavanja i fiskalizacije računa te postupcima u slučaju tehničkih poteškoća ili prekida internetske veze.
Naime, tijekom turističke sezone pojačan je intenzitet poreznih nadzora fiskalizacije. Nadzori fiskalizacije tijekom sezone nerijetko rezultiraju utvrđivanjima nepravilnosti i novčanim kaznama, a skrećemo pažnju i na praksu zabrane obavljanja djelatnosti radi sprječavanja daljnjeg nezakonitog postupanja, u slučaju sustavnog kršenja propisa.
Upravo zbog toga pravodobna priprema poslovanja, edukacija zaposlenika i redovita kontrola internih procesa mogu značajno smanjiti rizik od nepravilnosti i eventualnih sankcija tijekom turističke sezone.
3. USKLADA S RAČUNOVODSTVOM I PRAVODOBNO PRAĆENE POSLOVANJA
Turistička sezona za većinu poduzetnika znači značajno povećanje opsega poslovanja.
U razdoblju pojačanog poslovanja posebno je važno osigurati redovitu dostavu dokumentacije računovodstvu, što se često zanemaruje pa se povećava rizik od administrativnih pogrešaka zbog velikog broja transakcija i ubrzane dinamike poslovanja. Stoga upućujemo na redovitu komunikaciju s računovodstvom.
U praksi se sve više pokazuje važnost digitalizacije računovodstvenih procesa, korištenja eRačuna, cloud sustava i digitalne razmjene dokumentacije, čime se omogućuje brže praćenje poslovanja i učinkovitija komunikacija s računovodstvom tijekom sezone.
4. ZAKLJUČAK
Poslovanje u turističkoj sezoni zahtijeva pravodobnu organizaciju poslovnih procesa, kvalitetno planiranje radne snage te usklađenost s propisima. U uvjetima povećanog opsega poslovanja i izraženog nedostatka radnika, poslodavci moraju pravodobno donositi poslovne odluke kako bi osigurali kontinuitet poslovanja i konkurentnost na tržištu.
Pravodobna priprema i usklađenost s propisima i tijekom 2026. godine ostat će jedan od ključnih preduvjeta uspješnog poslovanja u turističkom sektoru.
Autor: Antonio Prtenjača, mag. oec.
Porezni obveznik, rezident Republike Hrvatske (dalje u tekstu: RH) obvezan je, sukladno čl. 6. Zakona o porezu na dohodak, a po načelu svjetskog dohotka, prijaviti ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala i drugog dohotka, koji je ostvario u tuzemstvu i u inozemstvu te na njega platiti porez na dohodak. U nastavku možete pročitati kako se prijavljuje drugi dohodak ostvaren u inozemstvu, gdje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja, kako se navedeni dohodak oporezuje s obzirom na primjenu potpisanog Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (dalje u tekstu: UIDO) koji RH ima potpisan sa državom izvora dohotka te koja se metode izbjegavanja dvostrukog oporezivanja primjenjuje pri utvrđivanju porezne obveze. U prvom dijelu teksta pišemo o utvrđivanju i prijavljivanju dohotka iz inozemstva, a u drugom dijelu će biti riječi o doprinosima prema međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju, te plaćanju poreza sukladno međunarodnim ugovorima.
Locco, odnosno lokalna vožnja, predstavlja službenu vožnju koju radnik obavlja vlastitim automobilom za potrebe poslodavca, pri čemu se putovanje odvija na udaljenosti do 30 kilometara od sjedišta poslodavca. Za takve vožnje poslodavac radniku može isplatiti neoporezivu naknadu, o čemu detaljnije donosimo u nastavku.
Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025. propisana je nova porezna olakšica u obliku umanjenja godišnje porezne obveze na plaću u razdoblju od pet godina. Olakšica je propisana s ciljem poticanja hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka na povratak i zaposlenje u Republiku Hrvatsku (dalje: RH), a ista će se po prvi put primijeniti pri utvrđivanju godišnjeg dohotka i poreza na dohodak za 2025. u 2026. Detaljnije o novo propisanoj poreznoj olakšici, osobama koje ostvaruju pravo na istu i njezinu načinu utvrđivanja u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak (dalje: poseban postupak) kojeg po službenoj dužnosti provodi Porezna uprava (dalje: PU) donosimo u nastavku.
Nekretnina u vlasništvu fizičke osobe može se prenijeti na trgovačko društvo u kojem ta osoba ima status člana društva. U ovom tekstu obrađujemo porezne učinke takvog prijenosa kada se nekretnina evidentira u kapitalnim rezervama društva, kao i moguće porezne učinke za fizičku osobu koja unosi nekretninu u rezerve kapitala društva.
Porezni propisi poslodavcima omogućuju isplatu određenih nagrada, potpora i naknada radnicima bez obveze obračuna poreza na dohodak. Iako su propisani maksimalni neoporezivi iznosi, važno je naglasiti da isplata iznad tih pragova nije zabranjena – međutim, iznos koji prelazi dopušteni limit smatra se oporezivim primitkom. U nastavku donosimo pregled pravila koja se odnose na neoporezivu isplatu dara za dijete do 15 godina starosti.