O pripremama poslovanja za turističku sezonu 2026.

Niste prijavljeni. Prijavite se kako biste mogli pristupiti podacima portala InSOLVE.
Prijava

O pripremama poslovanja za turističku sezonu 2026.

28.05.2026 10:19

Turistički sektor već godinama posluje u uvjetima pojačane neizvjesnosti te je izrazito osjetljiv na gospodarska kretanja, promjene potrošačkih navika i druge vanjske čimbenike koji mogu utjecati na intenzitet turističke aktivnosti.
Upravo zbog toga očekivanja i rezultati pojedinih turističkih sezona često ovise o širem ekonomskom i tržišnom okruženju.
Za turističku sezonu 2026. očekuju se stabilna potražnja i nastavak pozitivnih trendova u hrvatskom turizmu, iako poslovanje i dalje opterećuju rast troškova rada, energenata i usluga. Unatoč navedenim izazovima, različite procjene daju za vjerovati su da će turistički sektor i ove godine ostvariti dobre rezultate.

1. OSIGURAVANJE RADNE SNAGE ZA TURISTIČKU SEZONU
Jedan od najvećih izazova turističkog sektora i tijekom 2026. godine ostaje pravodobno osiguravanje dovoljnog broja radnika za potrebe sezonskog poslovanja. Zbog izraženog nedostatka domaće radne snage, poslodavci sve češće kombiniraju različite modele zapošljavanja, uključujući zapošljavanje stranih radnika, angažiranje studenata te sklapanje Ugovora o radu za stalne sezonske poslove.

Skreće se pažnja na vrlo intenzivnu praksu zapošljavanja stranih radnika, odnosno državljana trećih zemalja. Međutim, poslodavci pritom trebaju voditi računa o pravodobnom planiranju tog načina zapošljavanja jer je prije početka rada potrebno ishoditi dozvolu za boravak i rad, a sam postupak u praksi traje određeno vrijeme, posebice u razdoblju pojačanog sezonskog zapošljavanja.
Uz redovite sezonske radnike te strane radnike, poslodavci često angažiraju i studente.

Takav oblik rada poslodavcima je administrativno i financijski prihvatljiviji jer se obračun doprinosa razlikuje od obračuna plaće kod redovnog radnog odnosa.

Također, postupak registracije poslodavca pri Studentskom centru relativno je jednostavan, zbog čega je studentski rad i dalje jedan od češćih oblika osiguravanja dodatne radne snage tijekom turističke sezone.

Za poslove koji se iz godine u godinu obavljaju sezonski, poslodavci mogu s radnicima sklapati i Ugovore o radu za stalne sezonske poslove, sukladno odredbama Zakona o radu. Takvi ugovori mogu se sklopiti na određeno ili neodređeno vrijeme te predstavljaju jedan od načina zadržavanja kvalitetne i iskusne radne snage između sezona.

2. FISKALIZACIJA I POREZNI NADZORI TIJEKOM TURISTIČKE SEZONE
Uz organizaciju poslovanja i osiguravanje dovoljnog broja radnika, jedan od važnijih segmenata pripreme za turističku sezonu odnosi se na pravilnu provedbu fiskalizacije i usklađenosti poslovanja s poreznim propisima.

Prije početka sezone preporučljivo je provjeriti ispravnost internetske veze, valjanost certifikata za fiskalizaciju te ispravno evidentiranih poslovnih prostora i naplatnih uređaja prijavljenih Poreznoj upravi, kao i ispravno prijavljenog radnog vremena u sustavu ePorezna.

Također, poslodavci bi trebali provjeriti jesu li zaposlenici upoznati s pravilima izdavanja i fiskalizacije računa te postupcima u slučaju tehničkih poteškoća ili prekida internetske veze.

Naime, tijekom turističke sezone pojačan je intenzitet poreznih nadzora fiskalizacije. Nadzori fiskalizacije tijekom sezone nerijetko rezultiraju utvrđivanjima nepravilnosti i novčanim kaznama, a skrećemo pažnju i na praksu zabrane obavljanja djelatnosti radi sprječavanja daljnjeg nezakonitog postupanja, u slučaju sustavnog kršenja propisa.

Upravo zbog toga pravodobna priprema poslovanja, edukacija zaposlenika i redovita kontrola internih procesa mogu značajno smanjiti rizik od nepravilnosti i eventualnih sankcija tijekom turističke sezone.

3. USKLADA S RAČUNOVODSTVOM I PRAVODOBNO PRAĆENE POSLOVANJA
Turistička sezona za većinu poduzetnika znači značajno povećanje opsega poslovanja.

U razdoblju pojačanog poslovanja posebno je važno osigurati redovitu dostavu dokumentacije računovodstvu, što se često zanemaruje pa se povećava rizik od administrativnih pogrešaka zbog velikog broja transakcija i ubrzane dinamike poslovanja. Stoga upućujemo na redovitu komunikaciju s računovodstvom.

U praksi se sve više pokazuje važnost digitalizacije računovodstvenih procesa, korištenja eRačuna, cloud sustava i digitalne razmjene dokumentacije, čime se omogućuje brže praćenje poslovanja i učinkovitija komunikacija s računovodstvom tijekom sezone.

4. ZAKLJUČAK
Poslovanje u turističkoj sezoni zahtijeva pravodobnu organizaciju poslovnih procesa, kvalitetno planiranje radne snage te usklađenost s propisima. U uvjetima povećanog opsega poslovanja i izraženog nedostatka radnika, poslodavci moraju pravodobno donositi poslovne odluke kako bi osigurali kontinuitet poslovanja i konkurentnost na tržištu.

Pravodobna priprema i usklađenost s propisima i tijekom 2026. godine ostat će jedan od ključnih preduvjeta uspješnog poslovanja u turističkom sektoru.

Autor: Antonio Prtenjača, mag. oec.

U središtu

Porezni propisi poslodavcima omogućuju isplatu određenih nagrada, potpora i naknada radnicima bez obveze obračuna poreza na dohodak. Iako su propisani maksimalni neoporezivi iznosi, važno je naglasiti da isplata iznad tih pragova nije zabranjena – međutim, iznos koji prelazi dopušteni limit smatra se oporezivim primitkom. U nastavku donosimo pregled pravila koja se odnose na neoporezivu isplatu dara za dijete do 15 godina starosti.

Poslodavci imaju mogućnost svojim zaposlenicima isplatiti naknadu za troškove redovne skrbi djeteta bez poreznog opterećenja, pod uvjetom da su ispunjeni zakonski kriteriji i osigurana odgovarajuća dokumentacija. U nastavku se obrađuju ključni uvjeti te način evidentiranja i isplate takvih troškova.

Kada jedan poslovni subjekt prestaje s radom, a drugi poslovni subjekt preuzima poslove ukinutog poslovnog subjekta, tada isti (trgovačko društvo, obrtnik, agencija, zavod, fond, institut, zaklada i/ili druga pravna osoba s javnim ovlastima) temeljem propisa ili ugovora o spajanju i pripajanju preuzima zatečene i zaposlene radnike sa svim pravima i obvezama koja za te zaposlenike proizlazi iz postojećih ugovora o radu, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu i drugih izvora prava. Tko ima obvezu obračuna, obustave i uplate javnih davanja prema plaći za zaposlene i na koji način opisuje se u članku.

U članku autorica pojašnjava pojedinosti vezane uz djelatnost poljoprivrede u smislu propisa o porezu na dohodak te obvezi upisa fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede u registar obveznika poreza na dohodak, kao i o načinu oporezivanja primitaka koje fizičke osobe ostvare po toj osnovi.

U sustavu poreza na dohodak razlikuje se pet oporezivih oblika dohotka, i to: dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala i drugi dohodak. Navedeni oblici dohotka dijele se na konačan dohodak i godišnji dohodak. Godišnjim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od: nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti te drugim primicima koji se ne smatraju konačnim. Konačnim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala te drugim primicima koji se smatraju konačnim. Dohodak od samostalne djelatnosti se može pod propisanim uvjetima utvrđivati u paušalnom iznosu u kojem slučaju se isti smatra konačnim dohotkom. U nastavku se govori o konačnom drugom dohotku odnosno drugim primicima koji se smatraju konačnim.