28.05.2026 10:19
Napojnica
Turistički sektor već godinama posluje u uvjetima pojačane neizvjesnosti te je izrazito osjetljiv na gospodarska kretanja, promjene potrošačkih navika i druge vanjske čimbenike koji mogu utjecati na intenzitet turističke aktivnosti.
Upravo zbog toga očekivanja i rezultati pojedinih turističkih sezona često ovise o širem ekonomskom i tržišnom okruženju.
Za turističku sezonu 2026. očekuju se stabilna potražnja i nastavak pozitivnih trendova u hrvatskom turizmu, iako poslovanje i dalje opterećuju rast troškova rada, energenata i usluga. Unatoč navedenim izazovima, različite procjene daju za vjerovati su da će turistički sektor i ove godine ostvariti dobre rezultate.

1. OSIGURAVANJE RADNE SNAGE ZA TURISTIČKU SEZONU
Jedan od najvećih izazova turističkog sektora i tijekom 2026. godine ostaje pravodobno osiguravanje dovoljnog broja radnika za potrebe sezonskog poslovanja. Zbog izraženog nedostatka domaće radne snage, poslodavci sve češće kombiniraju različite modele zapošljavanja, uključujući zapošljavanje stranih radnika, angažiranje studenata te sklapanje Ugovora o radu za stalne sezonske poslove.

Skreće se pažnja na vrlo intenzivnu praksu zapošljavanja stranih radnika, odnosno državljana trećih zemalja. Međutim, poslodavci pritom trebaju voditi računa o pravodobnom planiranju tog načina zapošljavanja jer je prije početka rada potrebno ishoditi dozvolu za boravak i rad, a sam postupak u praksi traje određeno vrijeme, posebice u razdoblju pojačanog sezonskog zapošljavanja.
Uz redovite sezonske radnike te strane radnike, poslodavci često angažiraju i studente.

Takav oblik rada poslodavcima je administrativno i financijski prihvatljiviji jer se obračun doprinosa razlikuje od obračuna plaće kod redovnog radnog odnosa.

Također, postupak registracije poslodavca pri Studentskom centru relativno je jednostavan, zbog čega je studentski rad i dalje jedan od češćih oblika osiguravanja dodatne radne snage tijekom turističke sezone.

Za poslove koji se iz godine u godinu obavljaju sezonski, poslodavci mogu s radnicima sklapati i Ugovore o radu za stalne sezonske poslove, sukladno odredbama Zakona o radu. Takvi ugovori mogu se sklopiti na određeno ili neodređeno vrijeme te predstavljaju jedan od načina zadržavanja kvalitetne i iskusne radne snage između sezona.

2. FISKALIZACIJA I POREZNI NADZORI TIJEKOM TURISTIČKE SEZONE
Uz organizaciju poslovanja i osiguravanje dovoljnog broja radnika, jedan od važnijih segmenata pripreme za turističku sezonu odnosi se na pravilnu provedbu fiskalizacije i usklađenosti poslovanja s poreznim propisima.

Prije početka sezone preporučljivo je provjeriti ispravnost internetske veze, valjanost certifikata za fiskalizaciju te ispravno evidentiranih poslovnih prostora i naplatnih uređaja prijavljenih Poreznoj upravi, kao i ispravno prijavljenog radnog vremena u sustavu ePorezna.

Također, poslodavci bi trebali provjeriti jesu li zaposlenici upoznati s pravilima izdavanja i fiskalizacije računa te postupcima u slučaju tehničkih poteškoća ili prekida internetske veze.

Naime, tijekom turističke sezone pojačan je intenzitet poreznih nadzora fiskalizacije. Nadzori fiskalizacije tijekom sezone nerijetko rezultiraju utvrđivanjima nepravilnosti i novčanim kaznama, a skrećemo pažnju i na praksu zabrane obavljanja djelatnosti radi sprječavanja daljnjeg nezakonitog postupanja, u slučaju sustavnog kršenja propisa.

Upravo zbog toga pravodobna priprema poslovanja, edukacija zaposlenika i redovita kontrola internih procesa mogu značajno smanjiti rizik od nepravilnosti i eventualnih sankcija tijekom turističke sezone.


3. USKLADA S RAČUNOVODSTVOM I PRAVODOBNO PRAĆENE POSLOVANJA
Turistička sezona za većinu poduzetnika znači značajno povećanje opsega poslovanja.

U razdoblju pojačanog poslovanja posebno je važno osigurati redovitu dostavu dokumentacije računovodstvu, što se često zanemaruje pa se povećava rizik od administrativnih pogrešaka zbog velikog broja transakcija i ubrzane dinamike poslovanja. Stoga upućujemo na redovitu komunikaciju s računovodstvom.

U praksi se sve više pokazuje važnost digitalizacije računovodstvenih procesa, korištenja eRačuna, cloud sustava i digitalne razmjene dokumentacije, čime se omogućuje brže praćenje poslovanja i učinkovitija komunikacija s računovodstvom tijekom sezone.

4. ZAKLJUČAK
Poslovanje u turističkoj sezoni zahtijeva pravodobnu organizaciju poslovnih procesa, kvalitetno planiranje radne snage te usklađenost s propisima. U uvjetima povećanog opsega poslovanja i izraženog nedostatka radnika, poslodavci moraju pravodobno donositi poslovne odluke kako bi osigurali kontinuitet poslovanja i konkurentnost na tržištu.

Pravodobna priprema i usklađenost s propisima i tijekom 2026. godine ostat će jedan od ključnih preduvjeta uspješnog poslovanja u turističkom sektoru.

 Autor: Antonio Prtenjača, mag. oec.

reportU članku autorica obrađuje izvješćivanje o naknadama iz sustava socijalne zaštite koje se, u skladu s posebnim propisima, isplaćuju na nacionalnoj i lokalnoj razini. Uz osvrt na pravnu osnovu za njihovu isplatu, prikazuju se vrste naknada i njihovi isplatitelji te način izvješćivanja putem Obrasca JOPPD.

Od 2027. najavljuju se značajne promjene u sustavu poreza na dohodak. Predložene izmjene donose porezno rasterećenje većine mirovina, veće porezno opterećenje paušalnih obrta s višim primicima i privatnih iznajmljivača u turistički najrazvijenijim sredinama, ali i porezno uređenje ulaganja kroz hrvatski investicijski račun (HIR). U nastavku donosimo pregled najvažnijih promjena koje bi trebale stupiti na snagu 1. siječnja 2027.

Uz osvrt na osnovne informacije o potporama za samozapošljavanje isplaćene od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (u nastavku teksta: Zavod), u članku pišemo o njihovom poreznom položaju, kada ih ostvaruju fizičke osobe obrtnici - obveznici poreza na dohodak.

U prvom dijelu teksta objavljenom u INSOLVE-u dana 6. srpnja 2026., pisali smo o utvrđivanju i prijavljivanju dohotka iz inozemstva, a u ovom, drugom dijelu, pišemo o doprinosima prema međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju, te plaćanju poreza sukladno međunarodnim ugovorima.

Porezni obveznik, rezident Republike Hrvatske (dalje u tekstu: RH) obvezan je, sukladno čl. 6. Zakona o porezu na dohodak, a po načelu svjetskog dohotka, prijaviti ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala i drugog dohotka, koji je ostvario u tuzemstvu i u inozemstvu te na njega platiti porez na dohodak. U nastavku možete pročitati kako se prijavljuje drugi dohodak ostvaren u inozemstvu, gdje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja, kako se navedeni dohodak oporezuje s obzirom na primjenu potpisanog Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (dalje u tekstu: UIDO) koji RH ima potpisan sa državom izvora dohotka te koja se metode izbjegavanja dvostrukog oporezivanja primjenjuje pri utvrđivanju porezne obveze. U prvom dijelu teksta pišemo o utvrđivanju i prijavljivanju dohotka iz inozemstva, a u drugom dijelu će biti riječi o doprinosima prema međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju, te plaćanju poreza sukladno međunarodnim ugovorima.