1. Uvod
Na portalu e-Savjetovanje 31. srpnja 2026. otvoreno je javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću s ciljem upoznavanja šire javnosti sa Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (u nastavku teksta: Prijedlog Zakona) te prikupljanja mišljenja, primjedbi i prijedloga na isti. Savjetovanje je otvoreno do 30. kolovoza 2026., a u nastavku donosimo pregled predloženih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, 151/22,114/23 i 152/24 – u nastavku teksta: Zakon) koje bi trebale stupiti na snagu 1. siječnja 2027.

2. Povećanje postotka umanjenja porezne obveze po osnovi mirovine
U sklopu poreznih mjera antiinflacijske politike koje je Vlada RH predstavila u svibnju 2026. nakon 172. sjednice, između ostalog, prepoznata je potreba za dodatnim poreznim rasterećenjem umirovljenika. Naime, uslijed povećanja mirovina sve veći broj njih podliježe oporezivanju. Prema trenutno važećim propisima, porez na dohodak plaćaju svi umirovljenici kojima iznos mirovine prelazi iznos od 600,00 eura. Tako je oporezivanjem trenutno obuhvaćeno ukupno oko 541.000 umirovljenika.

Iako je za umirovljenike kao jednu od socijalno najranjivijih skupina, u sustavu poreza na dohodak prema trenutno važećim propisima propisana posebna porezna olakšica u obliku umanjenja porezne obveze koja se odnosi na mirovinu za 50%, uočena je potreba za dodatnim smanjenjem poreznog opterećenja mirovina.

Utjecaj inflacije na raspoloživi dohodak umirovljenika u okviru trenutno propisanog načina oporezivanja i dalje opterećuje dohodak umirovljenika zbog čega je potrebno dodatno porezno rasterećenje mirovina. Stoga se predlaže nastavak primjene već propisane porezne olakšice uz povećanje postotka umanjenja odnosno predlaže se 100% umanjenje porezne obveze obračunane na dio porezne osnovice koja se odnosi na mirovinu, a na koju se plaća porez na dohodak po nižoj stopi. Dakle, predlaže se povećanje postotka umanjenja porezne obveze po osnovi mirovine obračunate na iznos mjesečne porezne osnovice, do 5.000,00 eura odnosno na iznos godišnje porezne osnovice do 60.000,00 eura.

S obzirom na to da bi navedene odredbe stupile na snagu 1. siječnja 2027., iste bi se primjenjivale pri isplatama mirovina od siječnja 2027. nadalje.

Povećanje postotka umanjenja na dio porezne osnovice koji se odnosi na mirovinu, a na koju se plaća porez na dohodak po nižoj stopi na 100% dovest će do manjeg obuhvata poreznih obveznika koji podliježu oporezivanju po nižoj poreznoj stopi te će se dodatno smanjiti porezno opterećenje i povećati neto primanja odnosno raspoloživi dohodak umirovljenika.

Napominje se da bi se (prema predloženom), u slučaju kada porezna osnovica po osnovi mirovine prelazi iznos od 5.000,00 eura, na razliku porezne osnovice u dijelu koji prelazi iznos od 5.000,00 eura plaćao predujam poreza na dohodak po višoj poreznoj stopi koju je propisalo predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave (dalje u tekstu: JLS) u kojoj umirovljenik ima prebivalište/uobičajeno boravište odnosno na poreznu obvezu obračunatu na dio porezne osnovice koja prelazi iznos od 5.000,00 eura mjesečno (60.000 eura godišnje) ne bi se primjenjivalo umanjenje.

Važno je istaknuti i da će se u slučaju kada bi porezni obveznik osim mirovine, ostvario i neki drugi izvor godišnjeg dohotka umanjenje u godišnjem obračunu kao i do sada primjenjivat će se samo na razmjerni dio porezne obveze, a koja se odnosi na mirovinu.

3. Promjene vezane uz paušalni dohodak poreznih obveznika koji obavljaju samostalnu djelatnost
Iznosi i razredi godišnjeg paušalnog dohotka poreznih obveznika koji obavljaju samostalnu djelatnost trenutno su uređeni Pravilnikom o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (Nar. nov., br. 1/20, 1/21, 156/22, 15/23, 1/24, 16/25). Radi osiguranja veće pravne sigurnosti i transparentnosti, predlaže se navedeno propisati zakonom odnosno predlaže se iza čl. 82. Zakona dodati novi članak 82.a. „Utvrđivanje godišnjeg paušalnog dohotka i poreza na dohodak“, kako bi se osigurao stabilniji i predvidljiviji okvir za porezne obveznike.

Uz zakonsko propisivanje navedenih odredbi, predlaže se izmjena iznosa paušalno priznatih izdataka odnosno smanjenje porezno priznatih izdataka za dva najveća porezna razreda, što u će konačnici dovesti do većeg poreznog opterećenja.
U nastavku donosimo tablični pregled poreznih razreda, postotka priznatog izdatka, godišnjeg paušalnog dohotka i poreza na dohodak sukladno novo predloženom članku 82.a.

Tablica 1. Predloženi porezni razredi, postotak priznatog izdatka, godišnjeg dohotka i godišnjeg paušalnog poreza

Dakle, predlaže se smanjenje paušalnih izdataka za porezne obveznike koji ostvaruju primitke u rasponu od 40.000,00 do 50.000,00 eura na 70 % (sa trenutno propisanih 85 %), a za porezne obveznike koji ostvaruju primitke u rasponu od 50.000,00 do 60.000,00 eura na 55 % (sa trenutno propisanih 85 %) dok za ostale porezne obveznike (koji će ostvarivati primitke do 40.000,00 eura) neće doći do promjene odnosno istima će se i dalje priznavati paušalni izdaci od 85 %.

Uz pravedniju raspodjelu poreznog tereta predloženim izmjenama želi se postići „odvraćajući“ učinak od primijećene pojavnosti korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona kroz institut paušalnog obrta, odnosno slučajeva u kojima se formalno koristi oblik samostalne djelatnosti, dok u gospodarskom smislu poslovna suradnja ima obilježja radnog odnosa. Takve prakse narušavaju tržišno natjecanje, dovode do nejednakog položaja radnika i poduzetnika te umanjuju prihode od javnih davanja.

Uvođenjem strožeg i realnijeg okvira priznatih izdataka dodatno se potiče korištenje odgovarajućih pravnih oblika poslovanja u skladu s njihovom gospodarskom svrhom, jača transparentnost poslovanja te se osigurava dosljedna primjena poreznih propisa.

S obzirom da porezno opterećenje ne raste za najveći broj poreznih obveznika stvorit će se poticajnije okruženje za male poduzetnike, olakšati ulazak u poduzetništvo i omogućiti stabilniji razvoj malih obrta, što dugoročno jača poduzetničku aktivnost i lokalno gospodarstvo.

4. Promjena visine poreznog opterećenja za porezne obveznike s najvećim primicima po osnovi kratkoročnog najma
Prijedlogom Zakona predlaže se promjena visine poreznog opterećenja za porezne obveznike koji ostvaruju primitke od iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova u najatraktivnijim i najfrekventnijim turističkim sredinama odnosno predlaže se povećati donje granice raspona iznosa paušalnog poreza u kojem predstavnička JLS- a donose odluku o visini paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu odnosno po smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj s dosadašnjih 100,00 eura u prvoj kategoriji indeksa turističke razvijenosti (u nastavku teksta: ITR-a) na 150,00 eura odnosno s dosadašnjih 70,00 eura u drugoj kategoriji ITR-a na 100,00 eura.

Tablica 2. Prijedlog iznosa paušalnog poreza u eurima po kategorijama ITR-a

S obzirom da je Zakonom propisan rok donošenja odluka predstavničkih tijela JLS-a do 15. prosinca, zbog kratkoće vremenskog perioda za donošenje novih odluka prijelaznim i završnim odredbama predlaže se prilagođavanje tog roka za 2027. odnosno predlaže se propisati obvezu donošenja odluke za 2027. i dostave iste Poreznoj upravi najkasnije do 1. ožujka 2027.

Promjene visine poreznog opterećenja primitaka ostvarenih od iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova predstavlja (kako to predlagatelj u obrazloženju Prijedloga Zakona navodi) „umjereno porezno usklađivanje čiji je cilj, između ostalog uspostaviti pravedniji odnos između kratkoročnog, turističkog najma i dugoročnog najma, a ne ugroziti privatni smještaj kao važan segment hrvatskog turizma.

Minimalni iznos paušalnog poreza povećava se isključivo u JLS-ima iz prve i druge kategorije ITR-a, odnosno u najatraktivnijim i najfrekventnijim turističkim sredinama koje ostvaruju najveće primitke od kratkoročnog turističkog najma i najveći broj dana popunjenosti. Predložene izmjene predstavljaju korak prema porezno uravnoteženijem tržištu stanovanja i turizma, a snažnim fokusom na održivost turističkih destinacija, pri čemu iznajmljivači u turizmu i dalje zadržavaju povoljniji porezni tretman u odnosu na dugoročni najam.“.

5. Jasno propisivanje trenutka nastanka poreze obveze u slučajevima utvrđenog nerazmjera između imovine i prijavljenih prihoda
Sukladno članku 108. st. 2. Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20,114/22, 152/24, i 151/25) zastara prava na utvrđivanje porezne obveze i kamata počinje teći istekom godine u kojoj je nastala porezna obveza. Nastanak porezne obveze propisan je posebnim poreznim zakonima.

Sukladno članku 89. st. 8. Zakona, postupak pokrenut na temelju st. 5. i 6. istoga članka provodi se za imovinu stečenu u rokovima zastare propisane zakonom kojim je uređen opći porezni postupak (prethodnih 6 godina).

Dakle, prema Općem poreznom zakonu, zastara prava na utvrđivanje porezne obveze i kamata počinje teći istekom godine u kojoj je porezna obveza nastala, pri čemu se sam trenutak njezina nastanka određuje posebnim poreznim propisima. U postupcima provjere porijekla imovine, sukladno Zakonu, obuhvaća se razdoblje do posljednjih šest godina, u skladu s pravilima zastare.

U slučajevima utvrđenog nerazmjera između imovine i prijavljenih prihoda radi se o posebnoj kategoriji dohotka, no zakon ne propisuje jasno trenutak nastanka porezne obveze. Stoga se svaka porezna godina promatra zasebno, što u praksi, s obzirom na dugotrajnost poreznih postupaka, nerijetko dovodi do nastupa zastare za dio obuhvaćenog razdoblja. Iako je svrha zakonodavnog okvira utvrđivanje jedinstvenog dohotka temeljem potencijalnog nerazmjera u šestogodišnjem razdoblju, postojeća regulativa nije dovoljno precizna, slijedom čega se ukazala potreba za dodatnim normativnim uređenjem vremena nastanka porezne obveze.

Stoga se predlaže u čl. 78. (kojim je uređeno utvrđivanje poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena) iza st. 4. dodati novi st. 5. koji glasi:
„(5) Porezna obveza za ukupno obuhvaćeno razdoblje iz članka 89. stavka 8. ovoga Zakona nastaje u godini u kojoj je u tijeku postupka utvrđeno da ima osnove za oporezivanje.“.

Prijelaznim i završim odredbama predlaže se propisati da će se:
„Postupci koji su započeti po članku 76. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 151/22., 114/23. i 152/24.), a nisu dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se po odredbama toga Zakona.“

6. Donošenje rješenja o upisu poreznih obveznika u RPO po službenoj dužnosti
Prijedlogom Zakona predlaže se urediti postupanje Porezne upprave u slučajevima kada porezni obveznik ne ispuni svoju zakonsku obvezu prijave u Registar poreznih obveznika (RPO) u propisanom roku odnosno predlaže se u čl. 87. Zakona (kojim je uređen upis RPO) iza st. 6. dodati novi st. 7. koji glasi:
„(7) Ako porezni obveznik u roku iz članka 87. stavka 4. Zakona ne podnese prijavu u registar poreznih obveznika, Porezna uprava može na temelju podataka prikupljenih u skladu s člankom 89. ovoga Zakona donijeti rješenje o upisu u registar poreznih obveznika po službenoj dužnosti.“.

Dakle, predlaže se propisati da Porezna uprava u tim slučajevima može donijeti rješenje o upisu poreznog obveznika u RPO po službenoj dužnosti.

7. Uređenje poreznog tretmana primitka ostvarenih ulaganjem imovine unutar hrvatskog investicijskog računa (HIR-a)
Vlada RH je dana 26. ožujka 2025. usvojila Strateški okvir za razvoj tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2025. do 2030. te Akcijski plan za njegovu provedbu za 2025. i 2026.

Riječ je o prvom dokumentu koji je na sveobuhvatan i strukturiran način adresirao ključne izazove tržišta kapitala u RH, ali i predložio konkretne mjere kako se s tim izazovima nositi. Kao horizontalna inicijativa, posebno se ističe optimizacija zakonodavnog okvira kako bi se smanjilo regulatorno opterećenje i osigurala konkurentnost investicijskog okruženja. Kao jedna od mjera predlaže se uspostava hrvatskih investicijskih računa (HIR-a), koja podrazumijeva individualne račune za financijske instrumente te omogućuje dugoročnu štednju fizičkih osoba temeljem ulaganja u financijske instrumente.

Osnovna značajka takvog računa je mogućnost uplata i trgovanja financijskim instrumentima unutar računa pod posebnim uvjetima, koji su porezno povoljniji i manje administrativno opterećeni. Cilj je da se, uvođenjem ovakvog računa, fizičkim osobama omogući dugoročna štednja u financijskim instrumentima koje će moći izabrati sami ili će ih po ovlaštenju izabrati upravitelj.

Prema prijedlogu zakona o HIR-u, HIR je poseban individualni račun na kojem građanin može držati i trgovati dionicama, obveznicama, instrumentima tržišta novca i drugim financijskim instrumentima.

Slijedom navedenog, a obzirom da se radi o novom obliku financijske štednje koji će biti uređen posebnim propisom, predlaže se posebno urediti i porezni tretman primitaka ostvarenih ulaganjem imovine unutar HIR-a i to na način da se:
- u čl. 9. st. 1. Zakona (kojim su propisani primici na koje se ne plaća porez na dohodak) iza točke 27. doda nova točka 28. koja glasi:„28. primitke ostvarene ulaganjem imovine evidentirane unutar hrvatskog investicijskog računa na način i pod uvjetima propisanim propisom kojim su uređeni hrvatski investicijski računi.“.

Dakle, predlaže se da se na primitke ostvarene ulaganjem imovine evidentirane unutar HIR-a na način i pod uvjetima predloženima propisom kojim su uređeni hrvatski investicijski računi ne plaća porez na dohodak.

Nadalje, predlaže se i da se u slučaju neispunjenja uvjeta propisanih propisom kojim su uređeni hrvatski investicijski računi, na primitke ostvarene ulaganjem imovine evidentirane unutar HIR-a plaća konačan porez na dohodak od kapitala po stopi od 12% odnosno predlaže se:

- dopuniti odredbu čl. 64. st. 1. Zakona na način da se propiše da se dohotkom od kapitala smatraju i primici po osnovi imovine unutar hrvatskog investicijskog računa

- iza čl. 67. dodati novi čl. 67.a koji glasi:

„Dohodak od kapitala po osnovi imovine unutar hrvatskog investicijskog računa

Članak 67.a
„(1) Dohotkom od kapitala po osnovi imovine unutar hrvatskog investicijskog računa iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona smatraju se primici ostvareni ulaganjem imovine unutar hrvatskog investicijskog računa, u slučaju neispunjenja uvjeta propisanih propisom kojim su uređeni hrvatski investicijski računi.
(2) Porez na dohodak iz stavka 1. ovoga članka plaća se po stopi iz članka 70. stavka 21. ovoga Zakona na iznos isplaćenog primitka s hrvatskog investicijskog računa koji u trenutku isplate prelazi kumulativni iznos svih uplata vlasnika hrvatskog investicijskog računa na taj račun, utvrđen sukladno propisu kojim su uređeni hrvatski investicijski računi.“.

- u čl. 70. (kojim je propisano utvrđivanje poreza na dohodak od kapitala) iza st. 20. dodati novi st. 21. koji glasi:

„(21) Porez na dohodak od kapitala na primitke ostvarene ulaganjem imovine unutar hrvatskog investicijskog računa iz članka 67.a stavka 1. ovoga Zakona, obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju ovlašteni posrednici sukladno propisu kojim su uređeni hrvatski investicijski računi, istodobno s isplatom primitka kao porez po odbitku po stopi od 12%.“.

Dakle, predlaže se propisivanje nove vrste dohotka od kapitala ostvarenog ulaganjem imovine unutar HIR-a koji bi bio oporeziv po stopi od 12% samo u slučaju neispunjenja uvjeta propisanih propisom kojim su uređeni hrvatski investicijski računi (da kumulativni iznos svih uplata ne smije premašiti iznos od 200.000,00 eura, da najmanje 20% uloženog iznosa odnosno ukupnog ulaganja u HIR mora biti uloženo u instrumente vezane u RH i dr.). Porez na tako ostvareni dohodak plaćao bi se na iznos isplaćenog primitka s HIR-a, koji u trenutku isplate prelazi kumulativni iznos svih uplata vlasnika HIR-a na taj račun.

Prijelaznim i završnim odredbama Prijedloga Zakona predlaže se propisati da će ministar financija u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu novih izmjena uskladiti provedbene propise i to:
- Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. Nov., br. 10/17., 128/17., 106/18., 1/19., 80/19., 1/20., 74/20., 1/21., 102/22., 112/22., 156/22., 1/23., 56/23., 143/23. i 152/24.)
- Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (Nar. nov., br. 1/20., 1/21., 156/22., 15/23., 1/24. i 16/25.) te
- Pravilnik o paušalnom oporezivanju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu (Nar. Nov., br. 1/19., 1/20., 1/21., 156/22., 1/24. i 16/25.).

Dohodak ostvaren do 31. prosinca 2026. oporezivat po Zakonu o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 151/22., 114/23. i 152/24.).

Autorica: Gordana Lončar, univ. spec. oec.