
1. Dodatna cijena uz trenutnu cijenu
Prema Odluci o isticanju dodatne cijene kao mjera izravne kontrole cijena (Nar. nov., br. 101/26), trgovci na malo i pružatelji usluga morat će na prodajnom odnosno uslužnom mjestu, uz aktualnu maloprodajnu cijenu, jasno, vidljivo i čitljivo istaknuti i dodatnu cijenu. Kao dodatna cijena iskazuje se cijena proizvoda ili usluge koja je bila primjenjiva 10. rujna 2026., i to koja ne uključuje posebne oblike prodaje. Ova se obveza odnosi na sve trgovce koji obavljaju registriranu djelatnost trgovine na malo i pružatelje usluga na području Republike Hrvatske.
Važno je skrenuti pažnju na proizvode koji su već bili obuhvaćeni ranijom odlukom iz 2025. godine. Za hranu, piće, kozmetiku, sredstva za čišćenje, toaletne potrepštine i proizvode za kućanstvo za koje je trgovac već isticao dodatnu cijenu, i dalje se zadržava obveza daljnjeg isticanja dodatne cijene koja je vrijedila 2. svibnja 2025.
Dodatnu cijena nije samo obvezno iskazati na polici, cjeniku odnosno prodajnom mjestu. Naime, kada trgovac ili pružatelj usluge oglašava cijenu na letcima, plakatima, digitalnim oblicima oglašavanja u objektu, na otvorenom ili na mrežnim stranicama, obvezan je istaknuti i propisanu dodatnu cijenu.
2. Cjenici na internetu – XML ili CSV
Druga odluka uvodi zasebnu obvezu javne objave cjenika proizvoda i usluga. Za razliku od obveze isticanja dodatne cijene, ona se primjenjuje samo na trgovce i pružatelje usluga koji imaju uspostavljene mrežne stranice.
Cjenik se mora objavljivati u digitalnom obliku pogodnom za automatsku obradu, odnosno u .XML ili .CSV formatu.
Prema slovu Odluke, kod trgovaca se cjenik ažurira svakoga radnog dana, najkasnije do 8 sati ujutro. Pružatelji usluga ažuriraju ga kod svake promjene cijena, također najkasnije do 8 sati ujutro na dan objave izmijenjenog cjenika. Objavljene verzije cjenika potrebno je čuvati dostupnima na mrežnoj stranici 30 dana od dana objave odnosno promjene. Za usluge cjenik mora sadržavati najmanje naziv usluge, maloprodajnu cijenu, podatak o eventualnom posebnom obliku prodaje te tzv. sidrenu cijenu.
Za proizvode je skup podataka širi te, među ostalim, uključuje naziv, šifru, marku, jedinicu mjere, maloprodajnu i sidrenu cijenu, barkod te podatak o dostupnosti proizvoda. Propisana je i obveza omogućavanja automatiziranog prikupljanja podataka o cijenama putem odgovarajućih tehničkih rješenja.
3. Što je potrebno prilagoditi do 1. listopada?
Poslovni subjekti trebali bi prije početka primjene novih pravila utvrditi cijene koje su vrijedile 10. rujna 2026. i osigurati njihovo pravilno prikazivanje uz aktualne cijene. Oni koji imaju mrežnu stranicu trebaju dodatno provjeriti mogu li iz svojeg poslovnog sustava pripremiti propisani XML ili CSV cjenik, omogućiti njegovu redovitu objavu i pohranu prethodnih verzija. Posebnu pozornost potrebno je obratiti na razliku između dviju obveza: činjenica da poduzetnik nema mrežnu stranicu oslobađa ga obveze internetske objave cjenika, ali ne i obveze isticanja dodatne cijene na prodajnom ili uslužnom mjestu.
4. Zaključak
Nove odluke znatno proširuju transparentnost cijena, osobito kod pružatelja usluga. Od 1. listopada 2026. više nije dovoljno voditi računa samo o trenutno važećem cjeniku – potrebno je pravilno iskazivati i dodatnu cijenu, a kod poslovnih subjekata s mrežnim stranicama osigurati i tehnički prilagođenu, redovito ažuriranu javnu objavu cjenika. Stoga je preporučljivo pravodobno prilagoditi cjenike, softver i način oglašavanja cijena kako bi nove obveze od prvoga dana bile pravilno provedene.
Autor: Antonio Prtenjača, mag. oec.
U članku autorica obrađuje izvješćivanje o naknadama iz sustava socijalne zaštite koje se, u skladu s posebnim propisima, isplaćuju na nacionalnoj i lokalnoj razini. Uz osvrt na pravnu osnovu za njihovu isplatu, prikazuju se vrste naknada i njihovi isplatitelji te način izvješćivanja putem Obrasca JOPPD.
Od 2027. najavljuju se značajne promjene u sustavu poreza na dohodak. Predložene izmjene donose porezno rasterećenje većine mirovina, veće porezno opterećenje paušalnih obrta s višim primicima i privatnih iznajmljivača u turistički najrazvijenijim sredinama, ali i porezno uređenje ulaganja kroz hrvatski investicijski račun (HIR). U nastavku donosimo pregled najvažnijih promjena koje bi trebale stupiti na snagu 1. siječnja 2027.
Uz osvrt na osnovne informacije o potporama za samozapošljavanje isplaćene od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (u nastavku teksta: Zavod), u članku pišemo o njihovom poreznom položaju, kada ih ostvaruju fizičke osobe obrtnici - obveznici poreza na dohodak.
U prvom dijelu teksta objavljenom u INSOLVE-u dana 6. srpnja 2026., pisali smo o utvrđivanju i prijavljivanju dohotka iz inozemstva, a u ovom, drugom dijelu, pišemo o doprinosima prema međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju, te plaćanju poreza sukladno međunarodnim ugovorima.
Porezni obveznik, rezident Republike Hrvatske (dalje u tekstu: RH) obvezan je, sukladno čl. 6. Zakona o porezu na dohodak, a po načelu svjetskog dohotka, prijaviti ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala i drugog dohotka, koji je ostvario u tuzemstvu i u inozemstvu te na njega platiti porez na dohodak. U nastavku možete pročitati kako se prijavljuje drugi dohodak ostvaren u inozemstvu, gdje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja, kako se navedeni dohodak oporezuje s obzirom na primjenu potpisanog Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (dalje u tekstu: UIDO) koji RH ima potpisan sa državom izvora dohotka te koja se metode izbjegavanja dvostrukog oporezivanja primjenjuje pri utvrđivanju porezne obveze. U prvom dijelu teksta pišemo o utvrđivanju i prijavljivanju dohotka iz inozemstva, a u drugom dijelu će biti riječi o doprinosima prema međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju, te plaćanju poreza sukladno međunarodnim ugovorima.