24.07.2026 09:38

Ilustracija
Uz osvrt na osnovne informacije o potporama za samozapošljavanje isplaćene od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (u nastavku teksta: Zavod), u članku pišemo o njihovom poreznom položaju, kada ih ostvaruju fizičke osobe obrtnici - obveznici poreza na dohodak.

1. Uvod
Nezaposlene osobe prijavljene u evidenciju Zavoda koje pokreću vlastiti posao mogu aplicirati za potporu za samozapošljavanje. Riječ je o financijskoj podršci nezaposlenim osobama odnosno potpori male vrijednosti koja nema obilježja državne potpore za zapošljavanje i usklađena je s Uredbom o potporama male vrijednosti, namijenjenoj pokretanju poslovanja, a koju Zavod dodjeljuje na temelju propisa kojim je uređeno tržište rada.

Uz preduvjet dokaza o samozapošljavanju i (ako je primjenjivo) sklopljenim ugovorom o dodjeli potpore male vrijednosti u svrhu samozapošljavanja, Zavod dodjeljuje i potporu male vrijednosti Mobilnost radne snage – Biram Hrvatsku.

2. Potpora za samozapošljavanje za 2026.
Na svojim mrežnim stranicama Zavod je u siječnju 2026. objavio iznose, uvjete i kriterije za ostvarivanje potpora za samozapošljavanje za 2026. Cilj im je pružiti financijsku podršku nezaposlenim osobama koje odluče pokrenuti vlastiti posao. Tako, potporu mogu koristiti nezaposlene osobe prijavljene u evidenciju Zavoda koje pokreću vlastiti posao, uključujući i osobe koje otvaraju obrt, a ista traje 24 mjeseca.

2.1. Kriteriji za odobravanje potpore i ocjenjivanje zahtjeva
Podnositelj zahtjeva mora izraditi poslovni plan, iz kojeg je razvidno da je poslovna ideja održiva. Potpora se isplaćuje na račun poslovnog subjekta, i dodjeljuje se u fiksnom i varijabilnom iznosu za troškove poslovanja, pri čemu se varijabilni iznos pravda troškovnikom dostavljenim uz poslovni plan i njegov je sastavni dio.

Podnositelj zahtjeva koji je imao registriran poslovni subjekt prije više od 24 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva može koristiti mjeru isključivo ako je podmirio sve obveze s osnova javnih davanja na ime prethodnih poslovnih aktivnosti toga poslovnog subjekta.

Svaki zahtjev ocjenjuje se po principu bodovanja na temelju objektivnih kriterija, kojima su pridruženi unaprijed određeni rasponi bodova, a zahtjevi se zaprimaju najkasnije do 30. rujna 2026. odnosno do utroška osiguranih sredstava.

3. Mjera za samozapošljavanje Mobilnost radne snage – Biram Hrvatsku
Mjera Mobilnost radne snage – Biram Hrvatsku isto je tako potpora male vrijednosti, koja nema obilježja državne potpore za zapošljavanje, i usklađena je s Uredbom o potporama male vrijednosti, te traje 24 mjeseca. Cilj joj je osnažiti gospodarsku aktivnost i raspon djelatnosti u većem dijelu RH, posebice u gospodarski slabije razvijenim i demografski oslabljenim područjima, s naglaskom na ruralna područja Slavonije, zaleđa dalmatinskih županija, Banovine, Korduna, Like, Gorskog kotara i otoka te poticati povratak aktivnoga radnog stanovništva iz država Europskoga gospodarskog prostora, Švicarske Konfederacije i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Sjeverne i Južne Amerike, Australije i Novog Zelanda (dalje u tekstu: EGP i ostale navedene države).

Uz otvaranje novih poslovnih subjekata, čiji su nositelji stekli relevantno radno iskustvo koje predstavlja dodanu vrijednost za hrvatsko gospodarstvo, mjera ima demografski učinak, jer se radi o unutarnjoj migraciji i povratku osoba iz vanjske migracije država EGP-a i ostalih navedenih država.

Potpora se isplaćuje po dostavi dokaza o samozapošljavanju i (ako je primjenjivo) sklopljenom ugovoru o dodjeli potpore male vrijednosti u svrhu samozapošljavanja te prijavi prebivališta ili boravišta na području za koje se dodjeljuje. Potpora na ime unutarnje migracije ili na ime povratka iz država EGP-a i ostalih navedenih država dodjeljuje se potpisom ugovora o dodjeli sredstava, a isplaćuje jednokratno u roku od 30 dana od dana potpisa ugovora za mjeru Biram Hrvatsku sa Zavodom.

Zavodu nije potrebno obrazlagati na što će se utrošiti potpora, ali potrebno je poštovati ugovorne obveze u ugovoru.
Podnositelj kao sredstvo osiguranja naplate Zavodu dostavlja bjanko zadužnicu potvrđenu od javnog bilježnika.

4. Porezni položaj potpore za samozapošljavanje
Prema čl. 9. st. 1. toč. 20. Zakona o porezu na dohodak (u nastavku teksta: ZPDOH), porez na dohodak ne plaća se na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, novčane pomoći i naknade troškova prijevoza koje isplaćuje Zavod prema propisima o zapošljavanju.

U skladu s propisima o zapošljavanju, odnosno u skladu s čl. 35. st. 3. Zakona o tržištu rada, mjere aktivne politike zapošljavanja iz čl. 34. toga Zakona provode se na temelju programa koje donosi Zavod, a obuhvaćaju, među ostalim, programe samozapošljavanja nezaposlenih osoba i programe održivosti poslovnih subjekata koji su koristili potporu za samozapošljavanje.

U skladu s čl. 55. toga Zakona, nezaposlenoj osobi koja ima pravo na novčanu naknadu, može se, na njezin zahtjev, isplatiti naknada u jednokratnoj svoti ovisno o utvrđenom trajanju prava na naknadu radi zapošljavanja i samozapošljavanja. No, nezaposlenoj osobi kojoj je utvrđeno trajanje prava na novčanu naknadu, može se, na njezin zahtjev, isplatiti naknada u jednokratnoj svoti za razdoblje koje ne može biti dulje od dvije godine od dana kada je podnesen zahtjev za isplatom novčane naknade u jednokratnoj svoti.

Iako ZPDOH izrijekom ne propisuje da se porez na dohodak ne plaća na primitke koje fizičke osobe ostvaruju u svrhu samozapošljavanja u skladu sa Zakonom o tržištu rada, uzimajući u obzir citiranu odredbu ZPDOH-a i Mišljenje, Klasa: 410-01/16- 01/398, Urbroj: 513-07-21-01/16-2 od 4. ožujka 2016., objavljeno na mrežnim stranicama PU-a, koje je još uvijek u primjeni i čiji se dio donosi u nastavku, može se zaključiti da se primici po osnovi mjere aktivne politike zapošljavanja u skladu s čl. 35. toč. 3. i 55. Zakona o tržištu smatraju primicima na koje se ne plaća porez na dohodak.

„Slijedom iznijetog, a sukladno navedenim odredbama propisa o porezu na dohodak, na potporu isplaćenu od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje dodijeljenu radi samozapošljavanja sukladno posebnim propisima na osnovi izrađenog poslovnog plana za zapošljavanje putem otvaranja obrta ne plaća se porez na dohodak (…) te se stoga ista niti ne uključuje u primitke (…) kao niti u Obrazac PO-SD.“
Iz Mišljenja Središnjeg ureda
KLASA: 410-01/16- 01/398, URBROJ: 513-07-21-01/16-2 od 4. ožujka 2016.

Napominje se da se, osim na fizičke osobe koje dohodak utvrđuju u paušalnom iznosu, oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak primjenjuje i na fizičke osobe koje dohodak utvrđuju temeljem poslovnih knjiga i evidencija.

Također se ističe kako oporezivanju ne podliježu ni primici koje fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost – obrtnici ostvare u okviru mjere za samozapošljavanje Mobilnost radne snage – Biram Hrvatsku. Naime, preduvjet za ostvarivanje te mjere samozapošljavanje je, odnosno ostvarena mjera / korištenje potpore za samozapošljavanje. Riječ je o povezanim mjerama koje Zavod provodi u sklopu programa samozapošljavanja nezaposlenih osoba i programa održivosti poslovnih subjekata koji su koristili potporu za samozapošljavanje prema čl. 35. st. 3. Zakona o tržištu rada.

Dakle, na potpore za samozapošljavanje koje isplaćuje Zavod ne plaća se porez na dohodak te se one stoga i ne uključuju u primitke fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta (uključujući i potpore ostvarene u okviru mjere Mobilnost radne snage – Biram Hrvatsku) neovisno o utvrđuju li iste dohodak i porez na dohodak na temelju poslovnih knjiga ili u paušalnom iznosu.

Međutim, važno je istaknuti kada se, primjerice, radi o potporama za samozapošljavanje koje ne isplaćuje Zavod (npr. potporu obrtniku isplaćuje Grad Zagreb i dr.), one se smatraju poslovnim primicima za koje postoji obveza iskazivanja u poslovnim knjigama, a što potvrđuje i mišljenje Središnjeg ureda, dio kojeg donosimo u nastavku.

Zaključno, primicima od obavljanja samostalne djelatnosti smatraju se sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su u poreznom obvezniku pritekla u poreznom razdoblju, tako se i potpore smatraju primicima od obavljanja samostalne djelatnosti (članak 11. Zakona o porezu na dohodak), osim propisanih iznimki, a to su:
- primici poreznog razdoblja po osnovi državnih pomoći, poticaja i potpora namijenjenih za nabavu dugotrajne imovine koja podliježe amortizaciji, a koja se uključuje u poreznu osnovicu u iznosima evidentiranih izdataka nastalih temeljem amortizacije te dugotrajne imovine u istom poreznom razdoblju
- primici po osnovi potpora primljenih radi ublažavanja posebnih okolnosti propisanih propisom kojim je uređen opći porezni postupak
- primici po osnovi potpora koje isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje a koje su dodijeljene radi samozapošljavanja sukladno posebnim propisima.“.
Iz mišljenja Središnjeg ureda
KLASA: 410-01/25-01/462, URBROJ: 513-07-21-01-25-02 od 16. travnja 2025.

Dakle, isplaćene potpore za samozapošljavanje smatraju se primicima po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti, osim u slučaju kada ih isplaćuje Zavod prema propisima o zapošljavanju. U tom slučaju ne smatraju se poslovnim primicima, te shodno tome, ne podliježu oporezivanju.

5. Zaključak
U skladu s propisima o porezu na dohodak potpore za samozapošljavanje (uključujući i potporu Mobilnost radne snage – Biram Hrvatsku), koje na temelju Zakona o tržištu rada Zavod isplaćuje fizičkim osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta ne podliježu plaćanju poreza na dohodak odnosno iste se ne smatraju poslovnim primicima tih fizičkih osoba neovisno o tome utvrđuju li fizičke osobe dohodak i porez na dohodak na temelju poslovnih knjiga ili u paušalnom iznosu. Kada se radi o potporama za samozapošljavanje koje fizičkim osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost ne isplaćuje Zavod, one se smatraju poslovnim primicima za koje postoji obveza iskazivanja u poslovnim knjigama.

U prvom dijelu teksta objavljenom u INSOLVE-u dana 6. srpnja 2026., pisali smo o utvrđivanju i prijavljivanju dohotka iz inozemstva, a u ovom, drugom dijelu, pišemo o doprinosima prema međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju, te plaćanju poreza sukladno međunarodnim ugovorima.

Porezni obveznik, rezident Republike Hrvatske (dalje u tekstu: RH) obvezan je, sukladno čl. 6. Zakona o porezu na dohodak, a po načelu svjetskog dohotka, prijaviti ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala i drugog dohotka, koji je ostvario u tuzemstvu i u inozemstvu te na njega platiti porez na dohodak. U nastavku možete pročitati kako se prijavljuje drugi dohodak ostvaren u inozemstvu, gdje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja, kako se navedeni dohodak oporezuje s obzirom na primjenu potpisanog Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (dalje u tekstu: UIDO) koji RH ima potpisan sa državom izvora dohotka te koja se metode izbjegavanja dvostrukog oporezivanja primjenjuje pri utvrđivanju porezne obveze. U prvom dijelu teksta pišemo o utvrđivanju i prijavljivanju dohotka iz inozemstva, a u drugom dijelu će biti riječi o doprinosima prema međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju, te plaćanju poreza sukladno međunarodnim ugovorima.

Locco, odnosno lokalna vožnja, predstavlja službenu vožnju koju radnik obavlja vlastitim automobilom za potrebe poslodavca, pri čemu se putovanje odvija na udaljenosti do 30 kilometara od sjedišta poslodavca. Za takve vožnje poslodavac radniku može isplatiti neoporezivu naknadu, o čemu detaljnije donosimo u nastavku.

Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025. propisana je nova porezna olakšica u obliku umanjenja godišnje porezne obveze na plaću u razdoblju od pet godina. Olakšica je propisana s ciljem poticanja hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka na povratak i zaposlenje u Republiku Hrvatsku (dalje: RH), a ista će se po prvi put primijeniti pri utvrđivanju godišnjeg dohotka i poreza na dohodak za 2025. u 2026. Detaljnije o novo propisanoj poreznoj olakšici, osobama koje ostvaruju pravo na istu i njezinu načinu utvrđivanja u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak (dalje: poseban postupak) kojeg po službenoj dužnosti provodi Porezna uprava (dalje: PU) donosimo u nastavku.

Nekretnina u vlasništvu fizičke osobe može se prenijeti na trgovačko društvo u kojem ta osoba ima status člana društva. U ovom tekstu obrađujemo porezne učinke takvog prijenosa kada se nekretnina evidentira u kapitalnim rezervama društva, kao i moguće porezne učinke za fizičku osobu koja unosi nekretninu u rezerve kapitala društva.