1. Uvod
U praksi nije neuobičajeno da radnici za potrebe obavljanja poslova koriste vlastiti osobni automobil, odnosno takvi slučajevi su gotovo svakodnevna pojava. U takvim situacijama poslodavac može, a u pravilu i isplaćuje, naknadu za korištenje privatnog automobila u službene svrhe. Pravo radnika na ovu naknadu uređuje se izvorima radnog prava, dok su njezin porezni tretman i uvjeti neoporezive isplate propisani Zakonom o porezu na dohodak (u daljnjem tekstu: Zakon) i Pravilnikom o porezu na dohodak (u daljnjem tekstu: Pravilnik).

2. Uvjeti neoporezive isplate naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe
Sukladno članku 9. st. 1. toč. 9. Zakona, porez na dohodak ne plaća se na primitke radnika i fizičkih osoba iz članka 21. ovoga Zakona po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, do propisanih iznosa, te primitke bivših radnika i nasljednika bivših radnika po osnovi naknada, potpora i nagrada koje isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, a koje su dospjele na isplatu za vrijeme trajanja radnog odnosa ili je pravo na isplatu nastalo za vrijeme trajanja radnog odnosa do propisanih iznosa.

Sukladno članku 7. stavku 2. rednom broju 31. Pravilnika, naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe može se radniku neoporezivo isplatiti u iznosu do 0,50 eura po prijeđenom kilometru.
Poslodavac može isplatiti i viši iznos naknade, međutim dio koji prelazi 0,50 eura po prijeđenom kilometru smatra se oporezivim primitkom te podliježe oporezivanju kao dohodak od nesamostalnog rada.

Prema članku 7. stavku 34. Pravilnika, troškovi korištenja privatnog automobila u službene svrhe u mjestu rada i/ili na udaljenosti do 30 kilometara od mjesta rada (locco vožnje) mogu se priznati na temelju uredno vođene evidencije o korištenju privatnog automobila u službene svrhe. Evidencija osobito treba sadržavati sljedeće podatke:
- opće podatke o poslodavcu i radniku (naziv, ime i prezime te OIB)
- marku vozila
- registarsku oznaku vozila
- početno i završno stanje brojila kilometara
- relaciju i svrhu službenog puta
- račune kojima se dokazuju stvarno nastali troškovi povezani s korištenjem automobila (primjerice, račune za parkiranje i druge povezane troškove).

Pravilnikom nije propisan jedinstveni obrazac za vođenje ove evidencije, pa ga poslodavac može izraditi prema vlastitim potrebama. Međutim, evidencija mora sadržavati sve podatke propisane člankom 7. stavkom 34. Pravilnika kako bi se ispunili uvjeti za neoporezivu isplatu naknade.

Nadalje, kada je riječ o locco vožnji, tada to podrazumijeva vožnju do 30 kilometara od mjesta rada, a ako je broj prijeđenih kilometara veći od toga, riječ je o službenom putovanju i tada poslodavac izdaje putni nalog (što nije predmet promatranja ovog članka).

Valja napomenuti da se osim radniku neoporeziva naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe (locco vožnja) može isplatiti i:
- osobama koje se nakon završenog školovanja nalaze na obveznom praktičnom radu, na dobrovoljnoj praksi ili na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa (čl. 6. st. 6. Pravilnika)
- fizičkim osobama iz članka 21. st. 1. toč. 3. Zakona izaslanima na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca, i to u svezi s obavljanjem djelatnosti tuzemnog poslodavca (čl. 7. st. 24. Pravilnika)
- članovima predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (čl. 7. st. 25. Pravilnika)
- osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine (čl. 7. st. 26. Pravilnika)
- obrtnicima odnosno osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost osobno (čl. 35. st. 1. toč. 6. Pravilnika).

3. Način isplate locco vožnje
Prema članku 86. Zakona i članku 92. Pravilnika, naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe (locco vožnju) može se radniku isplatiti na njegov bankovni račun ili u gotovini.

Ako se isplata izvršava na račun radnika koji je pod ovrhom, sredstva će bitiuplaćena na njegov redovni račun te mogu biti predmet ovrhe, budući da Ovršni zakon ovu vrstu primitka ne izuzima od ovrhe.

Oznaka koju je potrebno navesti u polju JOPPD obrasca 15.1. „Oznaka neoporezivog primitka“ je 18. Razdoblje isplate koje je potrebno označiti u poljima JOPPD obrasca 10.1. „Razdoblje obračuna od“ i 10.2. „Razdoblje obračuna do“ je mjesec u kojemu je isplaćen primitak. Rok predaje JOPPD obrasca je do 15. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojemu je isplaćen primitak.

 Autor: Antonio Prtenjača, mag. oec.