1. UVOD
Sukladno članku 390. st. 3. Zakona o trgovačkim društvima (u nastavku teksta: ZTD), poslovni udio može se uplatiti unosom stvari i prava. Uplata poslovnog udjela unošenjem u društvo stvari i prava mora se u cjelini učiniti prije upisa društva u sudski registar. Ako je vrijednost unesenih stvari i prava u vrijeme podnošenja prijave za upis društva u sudski registar manja od iznosa koji se time uplaćuje, razlika se mora uplatiti u novcu. Međutim, sukladno članku 391. ZTD-a, društvenim se ugovorom članovi društva mogu obvezati, pored uplate uloga, na dodatne uplate novca ili ispunjenje drugih činidbi koje imaju imovinsku vrijednost. Time se ne povećava temeljni kapital društva, odnosno, ovdje je riječ o unosu imovinske vrijednosti u rezerve kapitala.

2. POREZNI POLOŽAJ UNOSA NEKRETNINE U REZERVE KAPITALA TRGOVAČKOG DRUŠTVA
Prema članku 14. Zakona o porezu na promet nekretnina, kad se nekretnine unose u kapital trgovačkog društva, ne plaća se porez na promet nekretnina. Porez na promet nekretnina ne plaća se kad se nekretnine stječu u postupku spajanja i pripajanja u smislu ZTD-a te u postupku podjela trgovačkog društva u više trgovačkih društava.

Međutim, ako tijekom poreznog nadzora Porezna uprava utvrdi prividnost pravnog posla po osnovi kojeg je stečena nekretnina, u ranije navedenim postupcima utvrđuje se pripadajući porez na promet nekretnina. Pritom, valja reći da ove odredbe zaista treba snažno imati na umu kod provođenja postupka, jer u praksi porezni nadzor nije rijetkost kada je riječ o nekretninama.

Vezano uz ranije navedeno možemo postaviti pitanje primjenjuje li se oslobođenje od poreza na promet nekretnina samo za unos nekretnine u temeljni kapital društva ili se nekretnina bez oporezivanja može unijeti i u rezerve kapitala?

Naime, oslobođenje od poreza na promet nekretnina primjenjuje se u oba slučaja – odnosno i kada je riječ o unosu nekretnine u temeljni kapital društva, ali i o unosu u rezerve kapitala. Naime, oslobođen je svaki unos nekretnine vlasnika ili člana društva, neovisno o tome gdje će se evidentirati ta nekretnina – u temeljni kapital ili u rezerve.

3. POREZNI POLOŽAJ FIZIČKE OSOBE KADA UNOSI NEKRETNINU U TRGOVAČKO DRUŠTVO
Trgovačko društvo (stjecatelj nekretnine) oslobođeno je poreza na promet nekretnina pri unosu nekretnine u rezerve kapitala trgovačkog društva. Međutim, postavlja se pitanje koji je porezni položaj te fizičke osobe koja je unijela nekretninu.
Naime, sukladno članku 56. Zakona o porezu na dohodak (u nastavku teksta: ZPDOH), dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se, između ostalog, razlika između primitaka i izdataka po osnovi otuđenja nekretnina. U tom smislu, otuđenjem se smatra prodaja, zamjena i drugi prijenos.

Dohodak čini razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koja se otuđuje i nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda. Troškovi ulaganja za koje porezni obveznik posjeduje vjerodostojne isprave te troškovi otuđenja mogu se odbiti kao izdaci.

Sukladno članku 58. ZPDOH-a, dohodak od otuđenja nekretnina ne oporezuje se:
• ako je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima uže obitelji iz članka 14. st. 5. i 6. ZPDOH-a
• ako je nekretnina otuđena nakon dvije godine od dana nabave odnosno nakon dvije godine od dana kada je nekretnina osposobljena za uporabu, ako je nekretnina izgrađena, rekonstruirana ili je promijenila oblik i namjenu
• ako se nekretnine izvlašćuju temeljem posebnog zakona
• ako se otuđuje više od tri nekretnine iste vrste u razdoblju od pet godina od dana stjecanja nekretnine ili imovinskog prava odnosno u razdoblju od pet godina od dana kada su stečene nekretnine osposobljene za uporabu u slučaju izgradnje, rekonstrukcije ili promjene oblika i namjene, osim ako se otuđuju zemljišta čija je pojedinačna površina do 250 m2, a ukupno do 1.000 m2
• ako je otuđenje nekretnina izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji iz članka 14. st. 5. i 6. ZPDOH-a
• ako je otuđenje nekretnina izvršeno između razvedenih bračnih drugova, a u neposrednoj je vezi s razvodom braka, osim u slučaju kada porezni obveznik tako stečene nekretnine otuđi u izmijenjenom obliku od stečenog ovisno o njihovim obilježjima i namjenama
• ako je otuđenje nekretnina u neposrednoj vezi s nasljeđivanjem nekretnina, osim u slučaju kada porezni obveznik tako stečene nekretnine otuđi u izmijenjenom obliku od stečenog ovisno o njihovim obilježjima i namjenama.

4. ZAKLJUČNO
U praksi je objavljeno više mišljenja Porezne uprave koja se odnose na porezni položaj fizičke osobe pri unosu nekretnine u trgovačko društvo. Iako su navedena mišljenja donesena prije nekoliko godina te su se pojedine zakonske odredbe u međuvremenu izmijenile, smatramo da su i dalje relevantna s aspekta temeljnog koncepta oporezivanja.

Stoga je važno naglasiti da oslobođenje od poreza na promet nekretnina nije jedini porezni aspekt koji treba uzeti u obzir prilikom unosa nekretnine u rezerve kapitala trgovačkog društva.
Naime, iako će društvo u takvoj transakciji biti oslobođeno plaćanja poreza na promet nekretnina, član društva kao fizička osoba može imati obvezu plaćanja poreza na dohodak. To se osobito odnosi na slučajeve kada se nekretnina otuđuje unutar propisanih rokova za njezino otuđivanje koji se smatraju oporezivom transakcijom. Zbog toga je prije donošenja odluke o unosu nekretnine potrebno detaljno analizirati okolnosti njezina stjecanja te utvrditi postoji li porezna obveza i kolika bi mogla biti porezna osnovica.

Autor: Antonio Prtenjača, mag. oec.