Za koga Porezna uprava po službenoj dužnosti provodi poseban postupak?

Za porezne obveznike koji su tijekom 2025. ostvarili dohodak od nesamostalnog rada i/ili drugi dohodak koji se ne smatra konačnim na temelju podataka kojima raspolaže te podataka koje su Poreznoj upravi dostavili sami porezni obveznici putem propisanih obrazaca, a uz uvjet da isti nisu obveznici podnošenja godišnje porezne prijave (GPP) u skladu s člankom 48. Zakona o porezu na dohodak (dalje: Zakon).

Kako se utvrđuje godišnja porezna osnovica i godišnji porez u posebnom postupku za 2025. te tko sve ostvaruje pravo na umanjenje godišnjeg poreza na dohodak?

Utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak u posebnom postupku za 2025. podliježe ukupan godišnji dohodak od nesamostalnog rada i drugi dohodak koji se ne smatra konačnim, ostvaren u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2025., a godišnja osnovica poreza na dohodak utvrđuje se od ukupnog iznosa dohotka od nesamostalnog rada i drugog dohotka umanjenog za osobni odbitak. Na tako utvrđeni iznos godišnje porezne osnovice obračunava se godišnji porez na dohodak po nižim i višim stopama koje su svojim odlukama propisala predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave (dalje: JLS) u kojima fizička osoba ima prebivalište/uobičajeno boravište, ovisno o visini godišnje porezne osnovice.

Ako predstavničko tijelo JLS-a nije donijelo odluku o visini poreznih stopa u propisanom roku, određuje se stopa od 20% na poreznu osnovicu do visine 60.000,00 eura i 30% na dio porezne osnovice koji prelazi iznos od 60.000,00 eura.

Sukladno članku 46. Zakona, porez na dohodak koji se utvrđuje prema propisanoj poreznoj osnovici umanjuje se:
- za 50% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na mirovinu ili za 50% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na ostali dohodak od nesamostalnog rada ako porezni obveznik ima prebivalište i boravi na području JLS razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju RH i/ili na području Grada Vukovara

- fizičkim osobama do 25 godina života koje ostvare dohodak od nesamostalnog rada (plaću) i to za 100% razmjernog dijela porezne obveze obračunane na dio porezne osnovice na koju se plaća godišnji porez po nižoj stopi, a koja se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada (plaću)

- fizičkim osobama od 26 do 30 godina života koje ostvare dohodak od nesamostalnog rada (plaću) i to za 50% razmjernog dijela porezne obveze obračunane na dio porezne osnovice na koju se plaća godišnji porez po nižoj stopi, a koja se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada (plaću)

- fizičkim osobama s prebivalištem i boravištem u RH koje imaju državljanstvo RH i koje su neprekidno, najmanje dvije godine boravile u inozemstvu prema podacima iz zbirke podataka o prebivalištu i boravištu ministarstva nadležnog za unutarnje poslove (dalje: MUP), a koje nisu po nalogu tuzemnog poslodavca izaslane na rad u inozemstvo, za 100% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada (plaću) u razdoblju pet godina. Razdoblje od pet godina primjenjuje se od 1. siječnja godine u kojoj su ispunjeni propisani uvjeti.

Umanjenje se primjenjuje na:
- fizičke osobe hrvatske iseljenike i njihove potomke u prekomorske i europske države utvrđene u skladu s propisom kojim se uređuju odnosi RH s Hrvatima izvan RH i na
- fizičke osobe hrvatske iseljenike, članove obitelji hrvatskog iseljenika, potomke hrvatskog iseljenika ili članove obitelji potomka hrvatskog iseljenika u prekomorske države utvrđene u skladu s tim propisom, a kojima je odobren privremeni boravak u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva ili im je odobren stalni boravak sukladno propisu kojim se uređuju boravci stranaca u RH.

Od utvrđenog i umanjenog godišnjeg poreza na dohodak, odbijaju se iznosi plaćenog predujma poreza na dohodak po svim iskazanim dohocima te se utvrđuje razlika za povrat/uplatu poreza.
Umanjenje porezne obveze za povratnike

Hrvatskim državljanima koji su neprekidno, najmanje dvije godine boravili u inozemstvu i vratile se u RH odnosno prijavili prebivalište i boravište u RH od 1. 1. 2025., uz uvjet da su pri odlasku trajno odjavili prebivalište ili prijavili privremeni odlazak te uz uvjet da nisu po nalogu tuzemnog poslodavca izaslani na rad u inozemstvo, kao i onim hrvatskim državljanima koji nikada nisu imali prijavljeno prebivalište u RH, godišnji porez na dohodak umanjuje se za 100% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na plaću.

Oslobođenje se primjenjuje i na hrvatske iseljenike, članove obitelji hrvatskih iseljenika, potomke hrvatskih iseljenika ili članove obitelji potomaka hrvatskih iseljenika u prekomorske države, bez hrvatskog državljanstva, a kojima je odobren privremeni boravak u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva ili im je odobren stalni boravak sukladno Zakonu o strancima.

Poreznu olakšicu utvrđuje Porezna uprava istekom godine u pravilu po službenoj dužnosti u posebnom postupku bez podnošenja posebnog zahtjeva i to temeljem dostavljenih podataka iz zbirke podataka o prebivalištu i boravištu Ministarstva unutarnjih poslova (dalje: MUP), o čemu donosi rješenje najkasnije do kraja lipnja tekuće godine za prethodnu odnosno za 2025. najkasnije do 30.6.2026.
Iznimno, Porezna uprava u upravnom postupku utvrđuje pravo na navedeno oslobođenje i onim poreznim obveznicima koji pravo na olakšicu dokažu putem obrasca za priznavanjem prava u posebnom postupku - Obrasca ZPP-DOH (za 2025. rok podnošenja istog je bio najkasnije do 2. ožujka 2026.). Osim podnošenjem Obrasca ZPP-DOH, porezni obveznici pravo na oslobođenje mogu dokazivati najkasnije do propisanog roka za podnošenje prigovora (do 31. 7. tekuće godine za prethodnu) te je u oba slučaja potrebno priložiti vjerodostojne isprave kojima porezni obveznici dokazuju to pravo.

S obzirom na to da je rok za podnošenje Obrasca ZPP-DOH za 2025. prošao (isti se mogao podnijeti najkasnije do 2. ožujka 2026.), ukoliko porezni obveznici ispunjavaju propisane uvjete za ostvarivanje prava na poreznu olakšicu, a nisu regulirali svoj status u MUP-u ili ne zaprime privremeno porezno rješenje najkasnije do 30. 6. 2026., mogu najkasnije do 31.7.2026. putem vjerodostojne dokumentacije dokazivati pravo na poreznu olakšicu.

Kao dokaze porezni obveznici mogu priložiti svu vjerodostojnu dokumentaciju kojom mogu dokazati da zadovoljavaju sve propisane kriterije za ostvarivanje porezne olakšice odnosno dokumentaciju iz koje je vidljivo da su prije najmanje dvije godine odselili iz RH i od tada neprekidno živjeli u inozemstvu (dokaz o državi), da su se nakon 1.1.2025. vratili u RH i da od tada imaju prijavljeno prebivalište i boravište u RH odnosno da su ostvarili pravo na privremeni boravak u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva i sl.
Fizičke osobe koje su nakon neprekidnog boravka u inozemstvu najmanje dvije godine prijavile prebivalište i boravište odnosno prijavile povratak s privremenog odlaska u inozemstvo u RH prije 1. 1. 2025. ne mogu ostvariti pravo na olakšicu.

Primjer 1. Hrvatski povratnik - povratak u 2024.
Fizička osoba je 29. 12. 2024. prijavom prebivališta i boravišta prijavila povratak u RH te ima državljanstvo RH. U Austriji je neprekidno boravila najmanje dvije godine (prema podacima MUP-a privremeni odlazak prijavljen 21. 9. 2022.). Od siječnja 2025. u RH ostvaruje plaću. U konkretnom slučaju primijenit će se poseban postupak. Obzirom da je fizička osoba nakon neprekidnog boravka u inozemstvu najmanje dvije godine prijavila prebivalište i boravište u RH prije 2025. (u prosincu 2024.), ista ne ostvaruje pravo na olakšicu za povratnike.

Primjer 2. Hrvatski povratnik - povratak u 2025.
Fizička osoba je 2.1.2025. prijavom prebivališta i boravišta prijavila povratak u RH te ima državljanstvo RH. U Austriji je neprekidno boravila najmanje dvije godine (prema podacima MUP-a prijavila privremeni odlazak 16. 10. 2022.). Od veljače 2025. u RH ostvaruje plaću. U konkretnom slučaju primijenit će se poseban postupak u kojem će se fizičkoj osobi priznati pravo na poreznu olakšicu. PU će po službenoj dužnosti temeljem podataka iz evidencija MUP-a poreznom obvezniku utvrditi pravo na poreznu olakšicu te najkasnije do 30. 6. 2026. za 2025. dostaviti privremeno porezno rješenje. Ako su porezni obveznici ostvarili samo plaću ostvarit će pravo na povrat ukupno uplaćenog iznosa poreza na dohodak. Međutim, u slučaju da su uz istu ostvarili i neki drugi izvor dohotka (npr. autorski honorar), olakšica će se primijeniti samo na razmjeran dio porezne obveze koja se odnosi na plaću.

Primjer godišnjeg obračuna - Plaća i drugi dohodak (povratnik) – rezident RH
Fizička osoba s prebivalištem i boravištem u Gradu Zagrebu od 1.1.2025. koja ima državljanstvo RH i koja se nakon više od dvije godine neprekidnog boravka u Njemačkoj vratila u RH te prema evidencijama MUP-a prijavila povratak s privremenog odlaska u inozemstvo 1.1.2025. (u evidencijama MUP-a prethodno prijavljen privremeni odlazak ) uz ostvarenu plaću od ožujka 2025. u iznosu od 25.000,00 eura (po osnovi koje su tijekom 2025. uplaćeni predujmovi poreza u ukupnom iznosu od 4.370,00 eura), ostvarila je i drugi dohodak u iznosu od 1.000,00 eura po osnovi kojeg je plaćen predujam poreza u iznosu od 230,00 eura. Ista ne ostvaruje pravo na uvećani iznos osobnog odbitka. U konkretnom slučaju primijenit će se poseban postupak u kojem će se istoj priznati pravo na olakšicu, a PU će poreznom obvezniku najkasnije do 30.6.2026. dostaviti privremeno porezno rješenje.

Radi izračuna umanjenja (pod III. 2.) potrebno je prvo izračunati udio dohotka od plaće ukupnom dohotku u postotku (25.000,00 eura/26.000,00 eura x 100 = 96,15%) koji se množi s ukupno obračunatim iznosom godišnje porezne obveze (4.324,00 eura x 96,15% = 4.157,53 eura). Od ukupne godišnje porezne obveze oduzimamo utvrđeni iznos umanjenja za povratnike, nakon čega porezna obveza iznosi 166,47 eura (4.324,00 eura - 4.157,53 eura). Obzirom da je tijekom 2025. uplaćen predujam poreza na dohodak u ukupnom iznosu 4.600,00 eura, porezni obveznik ostvariti će povrat poreza u iznosu od 4.433,53 eura.

Autorica: Gordana Lončar, univ. spec. oec.