1. Uvod
Mnogi porezni obveznici, rezidenti RH, sklopili su ugovore o poslovnoj suradnji s inozemnim poslodavcima u RH ili inozemstvu. Ovisno o tome koji je sklopljen ugovor o djelu na temelju kojeg se isplaćuje drugi dohodak, sportski ili umjetnički honorar, autorski honorar, naknada članu uprave, ovisit će ispravna primjena odgovarajućeg članka iz UIDO te, nastavno tome, i porezni tretman u RH. Člancima 39. – 41. Zakona o porezu na dohodak (u nastavku teksta: Zakon) i člancima 52. – 56. Pravilnika o porezu na dohodak (u nastavku teksta: Pravilnik) propisan je porezni tretman, tj. način utvrđivanja, izvješćivanja i plaćanja poreza na dohodak na drugi dohodak. Primjenom tih pravila, po primitku drugog dohotka iz inozemstva potrebno je postupati u skladu s čl. 80. – 81. Zakona te čl. 87. – 91.a Pravilnika.

UIDO, koji se primjenjuju sa 72 država, određuje se stvarna nadležnost država ugovornica prilikom oporezivanja pojedine vrste dohotka, te se moraju primjenjivati i tumačiti istodobno s domaćim poreznim zakonima. Pravo države ugovornice za oporezivanjem drugog dohotka određeno je posebnim člankom svakoga pojedinog ugovora. Naknade članovima uprave čl. 16. Ugovora, naknade umjetnicima i sportašima čl. 17. Ugovora, isplate studentima propisane su čl. 20. Ugovora, a isplate ostalog dohotka, onog dohotka koji nije propisan posebnim člankom Ugovora, odredbama čl. 21. Ugovora.

U postojećim ugovorima prate se dva vodeća načela za uklanjanje dvostrukog oporezivanja: metoda uračunavanja i metoda izuzimanja (oslobađanja). Način primjene metode uračunavanja propisana je čl. 87. Pravilnika o porezu na dohodak.

Kako bi porezni obveznik iskoristio pogodnosti međunarodnog UIDO prilikom oporezivanja dohotka u inozemstvu, potrebno je isplatitelju dohotka iz inozemstva dokazati poreznu rezidentnost Potvrdom o rezidentnosti koju na zahtjev poreznog obveznika izdaje ispostava Porezne uprave.

Zakonom o doprinosima propisana je obveza plaćanja obveznih doprinosa na drugi dohodak iz inozemstva, i to samo doprinosa za mirovinsko osiguranje. No, kod dohotka ostvarenog u inozemstvu, ako su ostvareni u državama EU-a ili Europskoga gospodarskog područja ili se primjenjuje ugovor o socijalnom osiguranju, doprinosi se obračunavaju u onoj državi u kojoj je primatelj obvezno osiguran kod nositelja socijalnog osiguranja.

Kako bi porezni obveznik iskoristio pogodnosti međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju, potrebno je isplatitelju dohotka iz inozemstva dokazati pripadnost u obveznom osiguranju od nositelja socijalnog osiguranja. U RH je to Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje koji izdaje Potvrdu A1 kao dokaz da se na osobu primjenjuje zakonodavstvo RH ili drugom potvrdom relevantnom prema međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju.

2. Drugi dohodak
Ukupan drugi dohodak koji se ne smatra konačnim zajedno s dohotkom od nesamostalnog rada i dohotkom od samostalne djelatnosti, a koji porezni obveznik ostvari tijekom godine smatra se godišnjim dohotkom i obračunava se na temelju godišnje porezne prijave ili u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak.

Način utvrđivanja drugog dohotka propisan je čl. 39. Zakona te ista pravila vrijede za drugi dohodak ostvaren u inozemstvu. S obzirom na to da je dohodak ostvaren izravno iz inozemstva bez posredovanja tuzemnog isplatitelja, obvezu obračunavanja, prijavljivanja i plaćanja predujma poreza ima sam porezni obveznik.

Drugim dohotkom smatraju se svi oni primici koji nisu ostvareni po osnovi nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava i kapitala pa se takvim primicima, na temelju kojih se utvrđuje drugi dohodak, posebno smatraju:
- primici po osnovi djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu
- autorske naknade isplaćene prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava
- primici po osnovi djelatnosti športaša
- primici po osnovi djelatnosti trgovačkih putnika, agenta, akvizitera, športskih sudaca i delegata, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka te druge slične djelatnosti
- primici u naravi – uporaba zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti, a koje davatelji tih primitaka daju fizičkim osobama koje nisu njihovi radnici i osobe koje ostvaruju primitke iz čl. 21. Zakona.
- nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja, iznad propisanih neoporezivih svota
- primici učenika i studenata na školovanju za rad putem učeničkih i studentskih udruga prema posebnim propisima, iznad propisanih neoporezivih svota
- stipendije učenicima i studentima za redovito školovanje na srednjim školama, preddiplomskim, diplomskim ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima, odnosno preddiplomskim ili specijalističkim diplomskim stručnim studijima, iznad propisanih neoporezivih svota
- športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima amaterima za njihovo športsko usavršavanje, iznad propisanih neoporezivih svota
- nagrade za športska ostvarenja i naknade športašima amaterima, iznad propisanih neoporezivih svota
- i / ili ostali posebno nenavedeni primici.

2.1. Utvrđivanje obveznih doprinosa
Ako porezni obveznik ostvari primitak od kojeg se utvrđuje drugi dohodak, tada se i obveza doprinosa utvrđuje po toj osnovi. U tom je slučaju obveznik doprinosa te obveznik plaćanja doprinosa primatelj primitka.

Obvezan je prijaviti i uplatiti sljedeće:
- doprinos za mirovinsko osiguranje – koji se obračunava po stopi od 10 % ili po stopi od 7,5 % ako je osiguranik mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje
- doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje –stopa od 2,5 % (ako je osiguranik tog osiguranja).

Doprinos za zdravstveno osiguranje u slučaju drugog dohotka iz inozemstva se ne plaća. Uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja priznaju se kao izdaci pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka.

2.2. Utvrđivanje poreza na dohodak
Drugi dohodak utvrđuje se kao razlika između primitka umanjenog za propisane izdatke odnosno za uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka, prema posebnim propisima. Iznimno, pri utvrđivanju drugog dohotka izdaci se, prije izdataka iz stavka za uplaćene doprinose za obvezna osiguranja, priznaju u visini 30 % ostvarenih primitaka fizičkim osobama po osnovi autorskih naknada isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava, uključujući i naknade za isporučeno umjetničko djelo osobama koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost i profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i športaša koji su osigurani po toj osnovi i koji plaćaju doprinose za obvezna osiguranja prema rješenju. Navedeni se izdaci priznaju pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka.

Na utvrđenu svota drugog dohotka plaća se porez po odbitku, primjenom niže stope poreza na dohodak koju je odredila jedinica lokalne samouprave prema prebivalištu /uobičajenom boravištu poreznog obveznika bez priznavanja osobnog odbitka.

3. Prijavljivanje dohotka iz inozemstva
U nastavku donosimo više informacija o obvezi prijave dohotka iz inozemstva.

3.1. Obveza prijavljivanja primitka iz inozemstva, obračuna, izvješćivanja i plaćanja predujma poreza
Porezni obveznik koji ostvaruje primitke iz inozemstva, bili oni oporezivi ili ne, obvezan je, radi osiguranja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza, podnijeti Obrazac RPO ispostavi nadležnoj prema njegovom prebivalištu ili uobičajenom boravišta radi upisa u registar poreznih obveznika (RPO) u roku od 8 dana od dana početka ostvarivanja primitka. Ako porezni obveznik podnese pisanu izjavu (INO IZJAVA) o obustavi plaćanja predujma poreza na dohodak u tuzemstvu smatra se da je izvršio obvezu prijave dohotka iz inozemstva te ne mora predavati Obrazac RPO.

Kada porezni obveznik ostvari oporezivi primitak izravno iz inozemstva ili u inozemstvu bez posredovanja tuzemnog isplatitelja na koji se u RH plaća predujam poreza po odbitku, sam ima obvezu obračunavanja predujma poreza odnosno konačnog poreza te sastavljanja i dostavljanja izvješća, tj. Obrasca JOPPD, ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema njegovom prebivalištu ili uobičajenom boravištu. Uplata obračunanog poreza mora se obaviti u roku od 30 dana od dana primitka, odnosno od dana isplate dohotka.

Obrazac JOPPD predaje se s oznakom vrsta izvješća 8, a dan primitka dohotka na račun poreznog obveznika upisuje kao datum predaje obrasca i oznake izvješća obrasca. Ako je taj primitak ostvaren u stranoj valuti, pri obračunu poreza potrebno je izvršiti konverziju u eure primjenom srednjeg tečaja koji Hrvatska narodna banka objavljuje na dan isplate.

3.2. Pravo na obustavu plaćanja predujma poreza na dohodak
Ako se poreznom obvezniku pri isplati iz inozemstva ili u inozemstvu, primjenom odredaba međunarodnog UIDO, ustegnuo porez na dohodak na ostvarene primitke, tj. platio predujam poreza na dohodak ili konačni porez na dohodak, tada nije obvezan plaćati predujam poreza na dohodak, odnosno konačni porez na dohodak, u RH u tekućoj godine niti dostavljati Obrazac JOPPD. U tom je slučaju, u skladu s čl. 81. Zakona o porezu na dohodak, obvezan izvijestiti Poreznu upravu u roku od osam dana od dana ostvarenoga prvog primitka o obustavi plaćanja predujma poreza na dohodak u tuzemstvu.

Pisanim putem dostavlja Obrazac INO IZJAVA u kojoj će dati podatke o opće podatke o poslodavcu i poreznom obvezniku (OIB ili porezni broj u državi poslodavca, adresa sjedišta, odnosno prebivališta/uobičajenog boravišta), državi u ili iz koje se primitak ostvaruje, vrsti primitka, bankovnom računu na koji mu se primitak isplaćuje i ostalim podacima. Ako je potrebno Porezna uprava će zahtjevom zatražiti dostavu isprava kojima se dokazuje pravo na porezno oslobođenje u RH, koje je porezni obveznik obvezan dostaviti.

Pisana izjava se ne podnosi za dohodak za koji se podnosi Obrazac JOPPD.

3.3. Prijava o ostvarenom primitku i plaćenom porezu u inozemstvu
Porezni obveznici koji su na ostvareni drugi dohodak iz inozemstva platili predujam poreza na dohodak u državi izvora te iskoristili mogućnost obustave plaćanja predujma u RH davanjem izjave, uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu provodi se na temelju dostavljenog izvješća. Naime, u slučaju iskorištenog prava na obustavu plaćanja predujmova poreza na dohodak, jer je plaćen u inozemstvu, podatke o ostvarenom primitku i plaćenom porezu u inozemstvu koji odgovara tuzemnom porezu na dohodak porezni obveznik dostavlja putem Izvješća o inozemnim primicima rezidenata i tuzemnim neoporezivim primicima nerezidenata te inozemnom porezu (dalje: Obrazac INO-DOH). Obrazac INO-DOH dostavlja se nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu / uobičajenom boravištu poreznog obveznika do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu.

Tako prijavljen inozemni dohodak uzima se u obzir u posebnom postupku, a uz Obrazac INO DOH potrebno je dostaviti potvrdu o plaćenom porezu inozemnog poreznog tijela ili za to ovlaštene osobe, kako bi se uračunao porez plaćen u inozemstvu u tuzemnu obvezu. Krajnji rok za predaju potvrde o plaćenom porezu u inozemstvu je 30. studeni tekuće godine za prethodnu godinu.

Ako porezni obveznik učini sve navedene radnje isti će ući u poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza jer će na temelju prikupljenih podatka u tijeku poreznog razdoblja o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu u inozemstvu, Porezna uprava će obaviti godišnji obračun i obveznicima dostaviti privremeno porezno rješenje.

Ako porezni obveznik neće biti u mogućnosti ili ne želi dostaviti potvrdu inozemnog poreznog tijela o uplaćenom porezu u inozemstvu ili potvrdu za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu upisati će i Obrazac INO DOH na poziciju 19.2 „NE”, na temelju čega će Porezna uprava donijeti rješenje bez čekanja roka 30.11. te bez uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu.

Sukladno članku 80.a Zakona oporeziv inozemni dohodak u pravilu se preuzima na način kako ga je utvrdila država izvora dohotka. Međutim, ukoliko porezni obveznik želi da dohodak utvrđuje prema hrvatskim propisima navedeno treba zatražiti u napomeni u Obrascu INO-DOH.

Autorica: Sandra Pezo, dipl. oec.