Vaš pouzdan izvor financijskih i poslovnih informacija
Neoporeziva isplata dara za dijete do 15 godina starosti
Porezni propisi poslodavcima omogućuju isplatu određenih nagrada, potpora i naknada radnicima bez obveze obračuna poreza na dohodak. Iako su propisani maksimalni neoporezivi iznosi, važno je naglasiti da isplata iznad tih pragova nije zabranjena – međutim, iznos koji prelazi dopušteni limit smatra se oporezivim primitkom. U nastavku donosimo pregled pravila koja se odnose na neoporezivu isplatu dara za dijete do 15 godina starosti.
1. UVOD
Porezni propisi ne propisuju obvezu poslodavca da radnicima isplaćuje određene primitke, nego uređuju njihov porezni tretman. Samo pravo radnika na pojedine naknade, potpore ili nagrade – pa tako i pravo na dar za dijete do 15 godina – proizlazi iz izvora radnog prava, primjerice ugovora o radu, kolektivnih ugovora, pravilnika o radu ili odluka poslodavca.
Kada su ispunjeni uvjeti propisani poreznim propisima, poslodavac može radniku isplatiti takav primitak bez obračuna i plaćanja poreza na dohodak, ali samo do propisanog neoporezivog iznosa. U nastavku ukratko pojašnjavamo osnovna pravila vezana uz ovu vrstu neoporezive isplate.
2. POJEDINOSTI NEOPOREZIVE ISPLATE DARA ZA DIJETE
Sukladno članku 9. st. 1. toč. 9. Zakona o porezu na dohodak (u nastavku teksta: Zakon), porez na dohodak ne plaća se na primitke radnika i fizičkih osoba iz članka 21. Zakona, po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, do propisanih iznosa te na primitke bivših radnika i nasljednika bivših radnika po osnovi naknada, potpora i nagrada koje isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno na plaće, a koje su dospjele na isplatu za vrijeme trajanja radnog odnosa ili je pravo na isplatu nastalo za vrijeme trajanja radnog odnosa, do propisanih iznosa.
Dodatno, člankom 7. stavkom 2. rednim brojem 32. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je da poslodavac može radniku neoporezivo isplatiti dar za dijete do 15 godina starosti u iznosu do 140,00 eura godišnje. Pravo se odnosi na dijete koje do 31. prosinca tekuće godine navršava najviše 15 godina života.
Dar može biti isplaćen povodom različitih prigoda, primjerice rođendana, Uskrsa, Božića, početka ili završetka školske godine i slično. Pri tome je potrebno raspolagati dokazom o dobi djeteta, što se najčešće potvrđuje rodnim listom.
Ako se dar ne dodjeljuje u novčanom obliku nego u naravi, potrebno je voditi računa da propisani neoporezivi iznos od 140,00 eura uključuje i PDV.
Također treba istaknuti da se neoporezivi iznos odnosi na svako dijete pojedinog radnika. To znači da poslodavac može za svakog zaposlenika neoporezivo isplatiti dar do propisanog iznosa za svako njegovo dijete.
Ako su oba roditelja zaposlena kod istog poslodavca, svaki od njih može ostvariti pravo na neoporezivu isplatu dara za isto dijete, do propisanog godišnjeg limita.
Dar za dijete može se isplatiti na račun radnika otvoren u banci ili u gotovini, a kako je ranije navedeno moguće je darivanje u naravi (kupnja dara). Skrećemo pažnju i na to da se u slučaju provedbe ovrhe neoporezivi primitak isplaćuje na zaštićeni račun radnika, sukladno članku 172. st. 1. toč. 12. Ovršnog zakona. O predmetnoj isplati potrebno je izvijestiti Poreznu upravu putem JOPPD obrasca.
3. ZAKLJUČAK
Neoporeziva isplata dara za dijete do 15 godina predstavlja često korištenu poreznu pogodnost kojom poslodavci mogu dodatno nagraditi i motivirati svoje radnike. Kako bi se ostvario neoporezivi tretman, potrebno je pridržavati se uvjeta i ograničenja propisanih propisima o porezu na dohodak. Posebnu pozornost pritom treba usmjeriti na propisani godišnji neoporezivi iznos, uredno knjigovodstveno evidentiranje isplate te dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjenje uvjeta za ostvarivanje prava.
Autor: Antonio Prtenjača, mag. oec.
U središtu
Od 2027. najavljuju se značajne promjene u sustavu poreza na dohodak. Predložene izmjene donose porezno rasterećenje većine mirovina, veće porezno opterećenje paušalnih obrta s višim primicima i privatnih iznajmljivača u turistički najrazvijenijim sredinama, ali i porezno uređenje ulaganja kroz hrvatski investicijski račun (HIR). U nastavku donosimo pregled najvažnijih promjena koje bi trebale stupiti na snagu 1. siječnja 2027.