
1. Uvod
Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju (u nastavku teksta: ZPOO) propisano je da predškolski odgoj obuhvaća programe odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi koji se ostvaruju u dječjim vrtićima. Dječji vrtići su, sukladno ZPOO, javne ustanove koje djelatnost predškolskog odgoja obavljaju kao javnu službu. Predškolski odgoj organizira se i provodi za djecu od navršenih 6 mjeseci života do polaska u osnovnu školu.
Pravo radnika na isplatu naknade za troškove redovne skrbi djece (koja služi za pokriće troškova dječjeg vrtića) utvrđuje se izvorima radnog prava, a Zakonom o porezu na dohodak (u nastavku teksta: Zakon) i Pravilnikom o porezu na dohodak (u nastavku teksta: Pravilnik) uređeno je oporezivanje predmetne isplate
2. Neoporeziva naknada za troškove vrtića
Sukladno članku 9. st. 1. toč. 9. Zakona, porez na dohodak ne plaća se na primitke radnika i fizičkih osoba iz članka 21. Zakona, po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, do propisanih iznosa te primitke bivših radnika i nasljednika bivših radnika po osnovi naknada, potpora i nagrada koje isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, a koje su dospjele na isplatu za vrijeme trajanja radnog odnosa ili je pravo na isplatu nastalo za vrijeme trajanja radnog odnosa do propisanih iznosa.
Člankom 7. st. 2. r.br. 37. Pravilnika propisano je da se naknade za troškove redovne skrbi djece radnika isplaćene na račun radnika temeljem vjerodostojne dokumentacije ustanova predškolskog odgoja te drugih pravnih ili fizičkih osoba koje temeljem posebnih propisa i odluka nadležnog tijela skrbe o djetetu predškolske dobi mogu neoporezivo isplatiti do visine stvarnih izdataka.
Prema tome, nema propisanog ograničenja visine neoporezivog iznosa, već je propisano da se naknada mora isplatiti na račun radnika, a temeljem vjerodostojne dokumentacije pružatelja usluga.
Nadalje, sukladno članku 7. st. 40. Pravilnika, oporezivim primicima po osnovi naknade za troškove redovne skrbi djece radnika ne smatraju se naknade troškova za djecu (iz članka 14. st. 4. Zakona), koja su predškolske dobi.
Redovnom skrbi djece ne smatraju se dodatni programi koji se posebno naplaćuju.
Radnik kojemu poslodavac isplaćuje naknadu za trošak redovne skrbi djece obvezan je poslodavcu prije isplate dostaviti izjavu da nitko drugi već ne koristi pravo na naknadu ovog troška te kopiju računa. Poslodavac zadržava kopiju vjerodostojne dokumentacije u svojoj poslovnoj dokumentaciji. Ako poslodavci svakog od roditelja djeteta snose dio nastalog troška, radnik je dužan o tome obavijestiti poslodavca. Ako dođe do promjena troška redovne skrbi djece radnika ili ako radniku više ne nastaje trošak po toj osnovi, radnik je obvezan o tome obavijestiti poslodavca.
Valja napomenuti da poslodavac radniku može isplatiti predmetnu naknadu i u slučaju kada dijete ide u privatni vrtić.
3. Način isplate naknade za troškove vrtića
Sukladno članku 86. Zakona i članku 92. Pravilnika, poslodavac može radniku isplatiti naknade za troškove redovne skrbi djece radnika na račun, a isplata u gotovini nije dozvoljena (čl. 92. st. 3. toč. 5.5. Pravilnika).
4. JOPPD obrazac kod isplate
U nastavku prikazujemo i praktične pojedinosti vezano uz pojedina polja Obrasca JOPPD:
• Polje Obrasca JOPPD 15.1.: 70
• Polja obrasca 10.1 i 10.2.: Mjesec u kojemu je isplaćen primitak
Autor: Antonio Prtenjača, mag. oec.
U prvom dijelu teksta objavljenom u INSOLVE-u dana 6. srpnja 2026., pisali smo o utvrđivanju i prijavljivanju dohotka iz inozemstva, a u ovom, drugom dijelu, pišemo o doprinosima prema međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju, te plaćanju poreza sukladno međunarodnim ugovorima.
Porezni obveznik, rezident Republike Hrvatske (dalje u tekstu: RH) obvezan je, sukladno čl. 6. Zakona o porezu na dohodak, a po načelu svjetskog dohotka, prijaviti ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala i drugog dohotka, koji je ostvario u tuzemstvu i u inozemstvu te na njega platiti porez na dohodak. U nastavku možete pročitati kako se prijavljuje drugi dohodak ostvaren u inozemstvu, gdje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja, kako se navedeni dohodak oporezuje s obzirom na primjenu potpisanog Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (dalje u tekstu: UIDO) koji RH ima potpisan sa državom izvora dohotka te koja se metode izbjegavanja dvostrukog oporezivanja primjenjuje pri utvrđivanju porezne obveze. U prvom dijelu teksta pišemo o utvrđivanju i prijavljivanju dohotka iz inozemstva, a u drugom dijelu će biti riječi o doprinosima prema međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju, te plaćanju poreza sukladno međunarodnim ugovorima.
Locco, odnosno lokalna vožnja, predstavlja službenu vožnju koju radnik obavlja vlastitim automobilom za potrebe poslodavca, pri čemu se putovanje odvija na udaljenosti do 30 kilometara od sjedišta poslodavca. Za takve vožnje poslodavac radniku može isplatiti neoporezivu naknadu, o čemu detaljnije donosimo u nastavku.
Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025. propisana je nova porezna olakšica u obliku umanjenja godišnje porezne obveze na plaću u razdoblju od pet godina. Olakšica je propisana s ciljem poticanja hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka na povratak i zaposlenje u Republiku Hrvatsku (dalje: RH), a ista će se po prvi put primijeniti pri utvrđivanju godišnjeg dohotka i poreza na dohodak za 2025. u 2026. Detaljnije o novo propisanoj poreznoj olakšici, osobama koje ostvaruju pravo na istu i njezinu načinu utvrđivanja u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak (dalje: poseban postupak) kojeg po službenoj dužnosti provodi Porezna uprava (dalje: PU) donosimo u nastavku.
Nekretnina u vlasništvu fizičke osobe može se prenijeti na trgovačko društvo u kojem ta osoba ima status člana društva. U ovom tekstu obrađujemo porezne učinke takvog prijenosa kada se nekretnina evidentira u kapitalnim rezervama društva, kao i moguće porezne učinke za fizičku osobu koja unosi nekretninu u rezerve kapitala društva.