24.04.2026 07:14
KALKULATOR
Poslodavci imaju mogućnost svojim zaposlenicima isplatiti naknadu za troškove redovne skrbi djeteta bez poreznog opterećenja, pod uvjetom da su ispunjeni zakonski kriteriji i osigurana odgovarajuća dokumentacija. U nastavku se obrađuju ključni uvjeti te način evidentiranja i isplate takvih troškova.

1. Uvod
Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju (u nastavku teksta: ZPOO) propisano je da predškolski odgoj obuhvaća programe odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi koji se ostvaruju u dječjim vrtićima. Dječji vrtići su, sukladno ZPOO, javne ustanove koje djelatnost predškolskog odgoja obavljaju kao javnu službu. Predškolski odgoj organizira se i provodi za djecu od navršenih 6 mjeseci života do polaska u osnovnu školu.

Pravo radnika na isplatu naknade za troškove redovne skrbi djece (koja služi za pokriće troškova dječjeg vrtića) utvrđuje se izvorima radnog prava, a Zakonom o porezu na dohodak (u nastavku teksta: Zakon) i Pravilnikom o porezu na dohodak (u nastavku teksta: Pravilnik) uređeno je oporezivanje predmetne isplate

2. Neoporeziva naknada za troškove vrtića
Sukladno članku 9. st. 1. toč. 9. Zakona, porez na dohodak ne plaća se na primitke radnika i fizičkih osoba iz članka 21. Zakona, po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, do propisanih iznosa te primitke bivših radnika i nasljednika bivših radnika po osnovi naknada, potpora i nagrada koje isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, a koje su dospjele na isplatu za vrijeme trajanja radnog odnosa ili je pravo na isplatu nastalo za vrijeme trajanja radnog odnosa do propisanih iznosa.

Člankom 7. st. 2. r.br. 37. Pravilnika propisano je da se naknade za troškove redovne skrbi djece radnika isplaćene na račun radnika temeljem vjerodostojne dokumentacije ustanova predškolskog odgoja te drugih pravnih ili fizičkih osoba koje temeljem posebnih propisa i odluka nadležnog tijela skrbe o djetetu predškolske dobi mogu neoporezivo isplatiti do visine stvarnih izdataka.
Prema tome, nema propisanog ograničenja visine neoporezivog iznosa, već je propisano da se naknada mora isplatiti na račun radnika, a temeljem vjerodostojne dokumentacije pružatelja usluga.

Nadalje, sukladno članku 7. st. 40. Pravilnika, oporezivim primicima po osnovi naknade za troškove redovne skrbi djece radnika ne smatraju se naknade troškova za djecu (iz članka 14. st. 4. Zakona), koja su predškolske dobi.

Redovnom skrbi djece ne smatraju se dodatni programi koji se posebno naplaćuju.

Radnik kojemu poslodavac isplaćuje naknadu za trošak redovne skrbi djece obvezan je poslodavcu prije isplate dostaviti izjavu da nitko drugi već ne koristi pravo na naknadu ovog troška te kopiju računa. Poslodavac zadržava kopiju vjerodostojne dokumentacije u svojoj poslovnoj dokumentaciji. Ako poslodavci svakog od roditelja djeteta snose dio nastalog troška, radnik je dužan o tome obavijestiti poslodavca. Ako dođe do promjena troška redovne skrbi djece radnika ili ako radniku više ne nastaje trošak po toj osnovi, radnik je obvezan o tome obavijestiti poslodavca.

Valja napomenuti da poslodavac radniku može isplatiti predmetnu naknadu i u slučaju kada dijete ide u privatni vrtić.

3. Način isplate naknade za troškove vrtića
Sukladno članku 86. Zakona i članku 92. Pravilnika, poslodavac može radniku isplatiti naknade za troškove redovne skrbi djece radnika na račun, a isplata u gotovini nije dozvoljena (čl. 92. st. 3. toč. 5.5. Pravilnika).

4. JOPPD obrazac kod isplate
U nastavku prikazujemo i praktične pojedinosti vezano uz pojedina polja Obrasca JOPPD:
• Polje Obrasca JOPPD 15.1.: 70
• Polja obrasca 10.1 i 10.2.: Mjesec u kojemu je isplaćen primitak

 Autor: Antonio Prtenjača, mag. oec.

Kada jedan poslovni subjekt prestaje s radom, a drugi poslovni subjekt preuzima poslove ukinutog poslovnog subjekta, tada isti (trgovačko društvo, obrtnik, agencija, zavod, fond, institut, zaklada i/ili druga pravna osoba s javnim ovlastima) temeljem propisa ili ugovora o spajanju i pripajanju preuzima zatečene i zaposlene radnike sa svim pravima i obvezama koja za te zaposlenike proizlazi iz postojećih ugovora o radu, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu i drugih izvora prava. Tko ima obvezu obračuna, obustave i uplate javnih davanja prema plaći za zaposlene i na koji način opisuje se u članku.

U članku autorica pojašnjava pojedinosti vezane uz djelatnost poljoprivrede u smislu propisa o porezu na dohodak te obvezi upisa fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede u registar obveznika poreza na dohodak, kao i o načinu oporezivanja primitaka koje fizičke osobe ostvare po toj osnovi.

Konačan drugi dohodak
12.03.2026 09:07

U sustavu poreza na dohodak razlikuje se pet oporezivih oblika dohotka, i to: dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala i drugi dohodak. Navedeni oblici dohotka dijele se na konačan dohodak i godišnji dohodak. Godišnjim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od: nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti te drugim primicima koji se ne smatraju konačnim. Konačnim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala te drugim primicima koji se smatraju konačnim. Dohodak od samostalne djelatnosti se može pod propisanim uvjetima utvrđivati u paušalnom iznosu u kojem slučaju se isti smatra konačnim dohotkom. U nastavku se govori o konačnom drugom dohotku odnosno drugim primicima koji se smatraju konačnim.

Digitalna transformacija poreznog sustava ušla je u novu fazu. Fiskalizacija 2.0 predstavlja nadogradnju postojećeg modela fiskalizacije računa i širi ga na cjelovitije elektroničko izvještavanje prema Poreznoj upravi. Za računovođe i poduzetnike to nije samo tehnička promjena, već organizacijska i procesna prilagodba poslovanja.

Na temelju podataka upisanih na poreznu karticu tj. Obrascu PK utvrđuje se osobni odbitak i predujam poreza na dohodak poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada (plaću, mirovinu). Osim osnovnog osobnog odbitka porezni obveznik može upisati podatak na temelju kojeg se može uvećati osobni odbitak i to podatak o  uzdržavanim članovima, djeci, svojoj invalidnosti te invalidnosti svojih uzdržavanih članovima i djece. Prema upisanom podatku o prebivalištu /uobičajenom boravištu utvrđuje porezna stopa koja se primjenjuje te pripadnost poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada. Također, ako porezni obveznik ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavaca, moguće je osobni odbitak koristiti kod više isplatitelja, uz uvjet da zatraži na Obrascu PK upiše raspodjelu osobnog odbitka prema isplatiteljima. Više o navedenome pročitajte u nastavku članka