22.03.2026 20:24
TRŽNICA
U članku autorica pojašnjava pojedinosti vezane uz djelatnost poljoprivrede u smislu propisa o porezu na dohodak te obvezi upisa fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede u registar obveznika poreza na dohodak, kao i o načinu oporezivanja primitaka koje fizičke osobe ostvare po toj osnovi.

1. Uvod
Dohodak od samostalne djelatnosti jedan je od ukupno pet oporezivih oblika dohotka, u koje ulazi i dohodak od samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, dohodak od djelatnosti slobodnih zanimanja, dohodak od djelatnosti poljoprivrede i šumarstva i dohodak od djelatnosti proizvodnje električne energije.

2. Djelatnost poljoprivrede i obveznici poreza na dohodak
Djelatnost poljoprivrede i šumarstva prema članku 29. st. 3. Zakona o porezu na dohodak (u nastavku teksta: ZPDOH) obuhvaća korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju. Fizičke osobe po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici su poreza na dohodak ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: PDV) prema posebnom zakonu1 ili ako po toj osnovi u poreznom razdoblju ostvare ukupni godišnji primitak veći od 10.685,00 eura.

Slijedom citirane zakonske odredbe razvidno je da je djelatnost poljoprivrede definirana kao prodaja odnosno zamjena proizvoda dobivenih korištenjem prirodnih bogatstava zemlje u „neprerađenom stanju“.

Uzimajući u obzir navedeno, može se zaključiti da se prema propisima o porezu na dohodak, prodaja poljoprivrednih proizvoda u „prerađenom“ stanju ne može smatrati djelatnošću poljoprivrede.

Nadalje, a u skladu s navedenom odredbom ZPDOH-a, fizičke su osobe po osnovi djelatnosti poljoprivrede obveznici poreza na dohodak ako:
- po toj osnovi obveznici su PDV-a prema posebnom zakonu
- po toj osnovi u poreznom razdoblju ostvare ukupni godišnji primitak veći od 10.685,00 eura.

Stoga, ako je ispunjen bilo koji od dvaju prethodno navedenih uvjeta (da po osnovi obavljanja djelatnosti poljoprivrede postane obveznik PDV-a ili da po toj osnovi ostvari primitke iznad svote od 10.685,00 eura), fizička osoba neovisno o tome što obavlja djelatnost poljoprivrede, postaje obveznikom poreza na dohodak te ima obvezu upisati se u RPO, tj. podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak – Obrazac RPO u skladu s čl. 87. ZPDOH-a.
Može se zaključiti da fizička osoba koja obavlja djelatnost poljoprivrede, a koja nije po toj osnovi obveznik PDV-a, niti po toj osnovi u poreznom razdoblju ostvari primitke veće od 10.685,00 eura, ne plaća porez na dohodak.

2.1. Utvrđivanje dohotka u paušalnom iznosu
Da bi se dohodak i porez na dohodak mogao utvrđivati u paušalnom iznosu, porezni obveznici trebaju u skladu sa ZPDOH-om i Pravilnikom o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (NN 1/20, 1/21, 156/22, 15/23, 1/24 i 16/25) ispunjavati uvjete za paušalno oporezivanje.
Dakle, dohodak i porez na dohodak u paušalnom iznosu može se utvrđivati poreznom obvezniku koji obavlja samostalnu djelatnost obrta u skladu s propisima o obrtu i samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva, i ispunjava sljedeće uvjete:
- da nije po toj osnovi obveznik PDV-a
- da po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne ostvaruje ukupni godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a (60.000,00 eura)
- da istodobno ne obavlja samostalnu djelatnost iz čl. 29. ZPDOH-a, od koje dohodak utvrđuje na temelju propisanih poslovnih knjiga prema čl. 30. – 35. Zakona.

Dakle, ako je fizička osoba obveznik PDV-a prema posebnom propisu ili ako u poreznom razdoblju ostvari ukupni primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a, ne može dohodak i porez na dohodak utvrđivati u paušalnom iznosu, odnosno dohodak obvezno utvrđuje na temelju poslovnih knjiga.

Osim uvjeta, Pravilnikom o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti propisani su način utvrđivanja i visina godišnjega paušalnog dohotka, evidencije i izvješća u svezi paušalnog oporezivanja te druge odredbe bitne za provedbu paušalnog oporezivanja u skladu s čl. 82. ZPDOH-a.

Godišnji paušalni porez obveznici plaćaju ovisno o visini godišnjega paušalnog dohotka, koji je i godišnja porezna osnovica za utvrđivanje godišnjega paušalnog poreza, i to primjenom stope od 12%.
U nastavku je tabelarni pregled visine godišnjega, mjesečnog i tromjesečnog paušalnog poreza na dohodak ovisno o visini ostvarenih primitaka.

Tablica 1. Godišnji paušalni dohodak i visina paušalnog poreza
Tablica 1 Loncar

Poreznim obveznicima koji obavljaju samostalnu djelatnost na području Grada Vukovara i potpomognutim područjima I. skupine2 te na otocima I. skupine utvrđeni godišnji porez na dohodak umanjuje se za 75%, odnosno oni plaćaju samo 25% godišnjeg paušalnog poreza na dohodak.

Tablica 2. Godišnji paušalni porez na dohodak i visina paušalnog poreza za Vukovar, područja I. skupine i otoke I. skupine
Tablica 2 Lončar

Godišnji paušalni porez na dohodak plaća se tromjesečno do posljednjeg dana svakog tromjesečja, u iznosu koji je umnožak broja mjeseci tromjesečja za koje je obveza utvrđena i utvrđenoga paušalnog mjesečnog poreza na dohodak ovisno o visini ostvarenih primitaka.

Porezni obveznik koji porez na dohodak od samostalne djelatnosti plaća u paušalnom iznosu, ne vodi poslovne knjige osim evidencije o prometu – Obrazac KPR, u skladu s PPDOH-om. Knjiga prometa je evidencija u koju se na kraju radnog dana, a najkasnije prije početka idućega radnog dana, upisuju primici naplaćeni u gotovu novcu odnosno, u slučaju paušalnog oporezivanja, i primici naplaćeni bezgotovinskim putem. Porezni obveznik koji porez na dohodak od samostalne djelatnosti plaća u paušalnom iznosu obvezan je za svaku isporuku i obavljenu uslugu izdati račun propisanog sadržaja u skladu s PPDOH-om (čl. 7. Pravilnika o paušalnom oporezivanju).

Prema čl. 4. Pravilnika o paušalnom oporezivanju, iznos godišnjega paušalnog dohotka, godišnji i mjesečni iznos paušalnog poreza na dohodak utvrđuju se na temelju izvješća iz čl. 7. toga Pravilnika. U skladu s čl. 7. istoga Pravilnika porezni obveznik/nositelj i supoduzetnik zajedničke djelatnosti, koji porez na dohodak od samostalne djelatnosti plaća u paušalnom iznosu, obvezan je prema evidenciji o prometu (Obrascu KPR) najkasnije 15 dana po isteku kalendarske godine podnijeti nadležnoj ispostavi PU-a prema svom prebivalištu / uobičajenom boravištu Izvješće o paušalnom dohotku od samostalnih djelatnosti i uplaćenom paušalnom porezu na dohodak (Obrazac PO-SD).

Iznimno, iznos godišnjega paušalnog dohotka, godišnji i mjesečni iznos paušalnog poreza na dohodak te rokovi plaćanja paušalnog poreza na dohodak utvrđuju se na temelju rješenja u slučaju početka obavljanja djelatnosti, koje donosi nadležna ispostava područnog ureda PU-a prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika, a vrijedi do podnošenja prvog izvješća o paušalnom dohotku od samostalnih djelatnosti i uplaćenom paušalnom porezu na dohodak (Obrasca PO-SD).
Nadalje, ako se po isteku kalendarske godine na temelju podataka iz izvješća utvrdi da su izmijenjeni uvjeti za utvrđivanje paušalnog dohotka, porezni obveznik obvezan je razliku za uplatu godišnjeg iznosa paušalnog poreza na dohodak uplatiti s danom podnošenja izvješća.

Razlika za uplatu manje uplaćenoga paušalnog poreza na dohodak za proteklu kalendarsku godinu utvrđena na temelju izvješća PO-SD plaća se s danom podnošenja izvješća, a poreznim obveznicima kojima je utvrđena razlika za povrat, više plaćeni paušalni porez na dohodak za proteklu kalendarsku godinu vraća se na njihov zahtjev ili se uračunava u obvezu za iduće razdoblje, u skladu sa Zakonom.
Ističe se da po osnovi dohotka koji se u poreznom razdoblju oporezuje u paušalnom iznosu porezni obveznici ne mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu – Obrazac DOH, niti se za tako ostvaren dohodak može primijeniti poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak.

Međutim, ako tijekom godine fizička osoba koja dohodak od obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede utvrđuje u paušalnom iznosu ostvari primitke po toj osnovi u iznosu većem od 60.000,00 eura, ili po toj osnovi postane obveznik PDV-a, tada joj prestaje mogućnost utvrđivanja dohotka i poreza na dohodak u paušalnom iznosu, odnosno obvezna je dohodak utvrđivati na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija.

U slučaju prestanka uvjeta za utvrđivanje paušalnog dohotka i plaćanje paušalnog poreza na dohodak iz čl. 82. st. 8. i 10. ZPDOH-a i čl. 2. Pravilnika o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti, PU će utvrditi obvezu utvrđivanja dohotka od samostalne djelatnosti na temelju poslovnih knjiga s prvim danom mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojem su prestali uvjeti za utvrđivanje paušalnog dohotka te donijeti rješenje o plaćanju predujma poreza u skladu s čl. 37. st. 1. ZPDOH-a (čl. 4. st. 8. Pravilnika o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti).

2.2. Utvrđivanje dohotka na temelju poslovnih knjiga
Dakle, drugi je način utvrđivanja dohotka i plaćanja poreza propisanih za samostalnu djelatnost na temelju poslovnih knjiga, odnosno kao razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju. Poslovnim knjigama u smislu čl. 34. ZPDOH-a smatraju se:
- Knjiga primitaka i izdataka (Obrazac KPI)
- Popis dugotrajne imovine (Obrazac DI)
- Knjiga prometa (Obrazac KPR) i
- Evidencija o tražbinama i obvezama (Obrazac TO).

Knjigu prometa nisu obvezni voditi porezni obveznici ako podatke o dnevnom gotovinskom prometu osiguravaju u knjizi primitaka i izdataka ili u evidencijama propisanim drugim zakonima te ako se te evidencije vode na mjestu gdje se ostvaruju gotovinski primici. Porezni obveznik za svaku prodaju, odnosno obavljenu uslugu, mora izdati račun, osim ako je zakonom kojim je uređen opći porezni postupak i zakonom koji uređuje fiskalizaciju propisano drukčije. Porezni obveznici koji obavljaju prodaju na malo ili pružaju usluge građanima u više prodajnih mjesta, obvezni su Knjigu prometa voditi za svako prodajno mjesto, radnju ili drugo (čl. 46. PPDOH-a).
Svi porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost, pa tako i djelatnost poljoprivrede u tijeku poreznog razdoblja, plaćaju predujmove poreza na dohodak, a istekom poreznog razdoblja imaju obvezu podnošenja godišnje porezne prijave – Obrasca DOH do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu. Iznimno, porezni obveznik koji počinje obavljati samostalnu djelatnost ne plaća predujmove poreza na dohodak do podnošenja prve godišnje porezne prijave (čl. 37. ZPDOH-a).

U godišnjem obračunu ostvareni dohodak podliježe plaćanju poreza po nižim i višim stopama koje su svojom odlukom propisala predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave (JLS) gdje fizička osoba ima prebivalište / uobičajeno boravište, ovisno o visini godišnje porezne osnovice. Iznimno, porezni obveznik koji počinje obavljati samostalnu djelatnost ne plaća predujmove poreza na dohodak do podnošenja prve godišnje porezne prijave (čl. 37. ZPDOH-a). Primjena poreznih stopa ovisno o visini godišnje porezne osnovice prikazuje se nastavku.

Tablica 3. Prikaz primjene godišnjih poreznih stopa ovisno o visini porezne osnovice
Tablica 3 Lončar

Ako predstavničko tijelo JLS-a ne donese odluku kojom će propisati visinu poreznih stopa u propisanom roku, određuje se stopa od 20% na poreznu osnovicu do visine 60.000,00 eura i 30% na dio porezne osnovice koji prelazi iznos od 60.000,00 eura.

Dohodak od samostalne djelatnosti koji se utvrđuje na temelju poslovnih knjiga umanjuje se poreznim obveznicima za:
- iznos isplaćenih plaća i uplaćenih doprinosa na plaću novim radnicima
- iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu
- iznos potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja u sustavu vezanih obrta prema posebnim propisima
- iznos izdataka za istraživanja i razvoj u skladu s posebnim propisom kojim se uređuju državne potpore za istraživačko-razvojne projekte
- preneseni gubitak
- osobni odbitak.

2.3. Olakšice za potpomognuta područja I. skupine i područje Grada Vukovara
Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede na području JLS-ova razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (RH), a koji zapošljavaju više od dva radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% radnika ima prebivalište i boravi na potpomognutim područjima JLS-ova razvrstanih u I. skupinu odnosno na području Grada Vukovara, utvrđeni porez na dohodak od tih djelatnosti umanjuje se za 50% (čl. 43. st. 2. ZPDOH-a).

Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede na području Grada Vukovara, utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, a koji zapošljavaju više od dva radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% radnika ima prebivalište i boravi na potpomognutim područjima JLS-ova razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju RH odnosno na području Grada Vukovara, oslobođeni su plaćanja poreza na dohodak od tih djelatnosti (čl. 43. st. 1. ZPDOH-a).

Slijedom iznijetog može se zaključiti da dohodak od samostalne djelatnosti poljoprivrede može biti godišnji i konačan, ovisno utvrđuje li se na temelju poslovnih knjiga ili u paušalnom iznosu.

Autorica: Gordana Lončar, univ. spec. oec.

_______________

1 Zakon o porezu na dodanu vrijednost (NN 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 39/22, 113/22, 33/23, 114/23, 35/24, 152/24, 52/25 i 151/25). 
2 Prema Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 3/24), JLS-i u statusu I. skupine jesu: Babina Greda, Berek, Biskupija, Borovo, Bošnjaci, Cetingrad, Cista Provo, Civljane,  Čađavica, Čaglin, Darda, Davor, Donji Kukuruzari, Donji Lapac, Dragalić, Draž, Drenovci, Drenje, Dvor, Đulovac, Erdut, Ervenik, Gorjani, Gornji Bogićevci, Gračac, Gradina, Gunja, Gvozd, Hrvatska Dubica, Jagodnjak, Janjina, Jasenovac,  Kijevo, Kistanje, Kneževi Vinogradi, Krnjak, Levanjska Varoš, Lokvičići, Lukač, Majur, Markušica, Mikleuš,  Negoslavci, Nova Bukovica,  Okučani, Petlovac, Plaški, Podgorač, Podravska Moslavina, Popovac, Prgomet,  Slavonski Šamac, Sopje, Stara Gradiška, Sućuraj, Suhopolje, Sunja,  Šodolovci, Štitar, Tompojevci, Trnava, Trpinja, Unešić,  Velika Pisanica, Viljevo, Voćin, Vojnić, Vrbje, Vrhovine,  Zažablje, Zrinski Topolovac, Žumberak.
3Od 15% do 23%, ovisno o odluci JLS-a (čl. 19.a Zakona).
4Od 25% do 33%, ovisno o odluci JLS-a (čl. 19.a Zakona).

Konačan drugi dohodak
12.03.2026 09:07

U sustavu poreza na dohodak razlikuje se pet oporezivih oblika dohotka, i to: dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala i drugi dohodak. Navedeni oblici dohotka dijele se na konačan dohodak i godišnji dohodak. Godišnjim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od: nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti te drugim primicima koji se ne smatraju konačnim. Konačnim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala te drugim primicima koji se smatraju konačnim. Dohodak od samostalne djelatnosti se može pod propisanim uvjetima utvrđivati u paušalnom iznosu u kojem slučaju se isti smatra konačnim dohotkom. U nastavku se govori o konačnom drugom dohotku odnosno drugim primicima koji se smatraju konačnim.

Digitalna transformacija poreznog sustava ušla je u novu fazu. Fiskalizacija 2.0 predstavlja nadogradnju postojećeg modela fiskalizacije računa i širi ga na cjelovitije elektroničko izvještavanje prema Poreznoj upravi. Za računovođe i poduzetnike to nije samo tehnička promjena, već organizacijska i procesna prilagodba poslovanja.

Na temelju podataka upisanih na poreznu karticu tj. Obrascu PK utvrđuje se osobni odbitak i predujam poreza na dohodak poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada (plaću, mirovinu). Osim osnovnog osobnog odbitka porezni obveznik može upisati podatak na temelju kojeg se može uvećati osobni odbitak i to podatak o  uzdržavanim članovima, djeci, svojoj invalidnosti te invalidnosti svojih uzdržavanih članovima i djece. Prema upisanom podatku o prebivalištu /uobičajenom boravištu utvrđuje porezna stopa koja se primjenjuje te pripadnost poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada. Također, ako porezni obveznik ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavaca, moguće je osobni odbitak koristiti kod više isplatitelja, uz uvjet da zatraži na Obrascu PK upiše raspodjelu osobnog odbitka prema isplatiteljima. Više o navedenome pročitajte u nastavku članka

Kao što nova godina često donosi promjene, tako je 2026. u Hrvatskoj donijela i obvezu digitalne razmjene eRačuna u B2B segmentu, poznatu kao Fiskalizacija 2.0. Preko 1,6 milijuna razmijenjenih eRačuna već u prvih gotovo dva tjedna pokazuje da je prijelaz na digitalne račune zahvatio brojne poduzetnike. Dok se svi polako privikavaju na novi sustav, priče s terena otkrivaju i tehničke izazove te potrebu za strpljenjem i podrškom na putu prema učinkovitijem i transparentnijem poslovanju.

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak za koji javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću traje od 3. prosinca 2025. do 17. prosinca 2025. predlaže se, između ostalog, od 1. siječnja 2026. povećati koeficijent koji se primjenjuje na iznos osnovnog osobnog odbitka pri izračunu neoporezivog iznosa primitaka učenika i studenata na školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, uslijed čega će se povećati i neoporezivi iznos primitaka učenika i studenata.