1. Uvod
Odredbama Zakona o porezu na dohodak (NN 115/16 - 152/24; dalje u tekstu: Zakon) i Pravilnika o porezu na dohodak (NN 10/17 - 16/25; dalje u tekstu: Pravilnik) propisani su primici koji se ne smatraju dohotkom te primici na koje se ne plaća porez na dohodak odnosno koji do propisanog iznosa ili u cijelosti ne podliježu oporezivanju, kao i uvjeti za njihovu neoporezivu isplatu. U slučaju kada nisu ispunjeni uvjeti za neoporezivu isplatu/davanje, tako isplaćeni/omogućeni primici smatraju se oporezivim primicima fizičkih osoba, koje ih ostvaruju.

2. Primici zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih/prirodnih nepogoda
Člankom 8. Zakona, propisani su primici koji se ne smatraju dohotkom, a člankom 9. Zakona primici na koje se ne plaća porez na dohodak.

Sukladno članku 8. st. 2. toč. 1. Zakona, dohotkom se ne smatraju primici po posebnim propisima, uz uvjet da nisu u svezi s ostvarivanjem oporezivog dohotka iz članka 5. st. 2. Zakona, a među kojima su i primici po osnovi potpora zbog uništenja i oštećenja imovine u elementarnim nepogodama (čl. 8. st. 2. toč. 1. podtoč. e) Zakona).

Člankom 4. Pravilnika propisuje da se primici iz članka 8. st. 2. Zakona koji su u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. Zakona smatraju oporezivim dohotkom te da se primici iz članka 8. st. 2. toč. 1. Zakona (po osnovi potpora zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda) smatraju dohotkom ako su u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. Zakona, i ako se ne isplaćuju po posebnim propisima.

Sukladno navedenim odredbama, primici isplaćeni po posebnim propisima ne smatraju se dohotkom uz uvjet da nisu u svezi s ostvarivanjem oporezivog dohotka od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinska prava, kapitala i drugog dohotka.

Međutim, člankom 4. st. 4. Pravilnika, dodatno je propisano da se primici po osnovi potpora zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda iz članka 8. st. 2. toč. 1. podtoč. e) Zakona, koje poslodavac i isplatitelj primitaka od nesamostalnog rada isplaćuje radniku i osobi koja kod njega ostvaruje primitke od nesamostalnog rada iz članka 21. Zakona, smatraju primicima od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada prema članku 20. Zakona, osim primitaka po osnovi potpora zbog uništenja i oštećenja imovine zbog prirodne katastrofe, koju je proglasila Vlada Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Vlada RH) pod uvjetom da su omogućeni svim radnicima koji su pretrpjeli štetu.

Dakle, Pravilnikom je omogućeno da u slučaju prirodne katastrofe proglašene od strane Vlade RH poslodavac može radnicima neoporezivo isplatiti potporu odnosno u tom se slučaju isplaćena potpora ne smatra oporezivim dohotkom od nesamostalnog rada – plaćom, ali pod uvjetom da je omogućena na transparentan način svim radnicima koji su pretrpjeli štetu.
S obzirom na to da je Pravilnikom propisana mogućnost da poslodavac svojim radnicima neoporezivo isplati potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog prirodne katastrofe koju je proglasila Vlada RH, vezano za porezni tretman primitaka koje su poslodavci isplaćivali svojim radnicima zbog otklanjanja štete nastale kao posljedica potresa koji je pogodio Grad Zagreb 22. ožujka 2020., kada je gradonačelnik Grada Zagreba na području Grada Zagreba proglasio prirodnu nepogodu, Porezna uprava (dalje u tekstu: PU) očitovala se pisanim mišljenjem KL: 410-01/20-01/776, UR. BR.: 513-07-21-01-20-2 od 31. ožujka 2020. u kojem se između ostalog navodi:

„ (...) Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (Narodne novine 16/19) uređuju se kriteriji i ovlasti za proglašenje prirodne nepogode, procjena štete od prirodne nepogode, dodjela pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih na području Republike Hrvatske. Sukladno članku 23. navedenog Zakona odluku o proglašenju prirodne nepogode za jedinice lokalne samouprave na području županije donosi župan na prijedlog općinskog načelnika odnosno gradonačelnika, na području županije donosi župan, te za područje Grada Zagreba donosi gradonačelnik Grada Zagreba, u slučaju ispunjenja uvjeta iz članka 3. stavka 4. ovoga Zakona.
U skladu s odredbama istoga Zakona Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o proglašenju prirodne nepogode na području dviju ili više županija, Grada Zagreba ili na cijelom području Republike Hrvatske i to prema vlastitoj prosudbi.
Primjenjujući ranije propisanu odredbu članka 4. Pravilnika temeljem koje se primicima od nesamostalnog rada iznimno ne smatraju primici po osnovi potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog prirodne katastrofe koju je proglasila Vlada RH pod uvjetom da su primici omogućeni svim radnicima koji su pretrpjeli štetu, a s obzirom na novo propisane odredbe Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda koje propisuju tko i pod kojim uvjetima proglašava prirodne nepogode, između navedenih i Grad Zagreb, mišljenja smo kako se primicima od nesamostalnog rada iznimno ne smatraju primici po osnovi potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog prirodne katastrofe koju je proglasio Grad Zagreb pod uvjetom da su omogućeni svim radnicima koji su pretrpjeli štetu. (...)“.

Dakle, (uzimajući u obzir odredbe Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, kojim se propisuje tko i pod kojim uvjetima proglašava prirodne nepogode) mišljenjem je izjednačen porezni tretman potpora koje poslodavci isplaćuju radnicima zbog uništenja i oštećenja imovine u slučaju proglašene elementarne odnosno prirodne nepogode u Gradu Zagrebu s poreznim tretmanom potpora koje poslodavci isplaćuju radnicima u slučaju proglašene prirodne katastrofe od strane Vlade RH. U skladu s citiranim mišljenjem, i u slučaju proglašene prirodne nepogode od strane gradonačelnika Grada Zagreba, potpore koje su poslodavci isplaćivali svojim radnicima zbog uništenja i oštećenja imovine zbog otklanjanja štete potresa nisu se smatrale primicima od nesamostalnog rada (plaćom) pod uvjetom da su na transparentan način bile omogućene svim radnicima koji su pretrpjeli štetu.

Stoga, poslodavci mogu svojim radnicima isplatiti neoporezivu potporu zbog uništenja/oštećenja imovine na temelju odluka o proglašenju elementarne/prirodne nepogode donesenih od strane gradonačelnika, a ne samo Vlade RH, uz uvjet da je potpora omogućena svim radnicima koji su pretrpjeli štetu, a na temelju vjerodostojne dokumentacije, pri čemu je važno istaknuti da visina neoporezive potpore Zakonom nije ograničena.

Kao što se navodi u citiranom mišljenju, proglašenje prirodne nepogode, procjena štete od prirodne nepogode, dodjela pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih na području RH, Registar šteta od prirodnih nepogoda te druga pitanja u vezi s dodjelom pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda uređena su Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (NN 16/19)1.

Prema članku 3. toga zakona, prirodnom nepogodom smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima, koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu te se, posebice, prirodnom nepogodom smatraju:
- potres
- olujni i orkanski vjetar
- požar
- poplava
- suša
- tuča, kiša koja se smrzava u dodiru s podlogom
- mraz
- izvanredno velika visina snijega
- snježni nanos i lavina
- nagomilavanje leda na vodotocima
- klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta
- druge pojave takva opsega koje, ovisno o mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području.

Prirodna nepogoda može se proglasiti ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20 % vrijednosti izvornih prihoda jedinica lokalne samouprave za prethodnu godinu, ili ako je prirod (rod) smanjen najmanje 30 % od prethodnoga trogodišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne samouprave ili ako je nepogoda smanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30%.

Ispunjenje tih uvjeta za proglašenje prirodne nepogode utvrđuje općinsko, odnosno gradsko povjerenstvo odnosno povjerenstvo Grada Zagreba. Prema članku 23. istoga Zakona, u slučaju ispunjenja prethodno navedenih uvjeta, odluku o proglašenju prirodne nepogode:
- za jedinice lokalne samouprave na području županije donosi župan na prijedlog općinskog načelnika odnosno gradonačelnika
- na području županije donosi župan
- za područje Grada Zagreba donosi gradonačelnik Grada Zagreba.

Vlada RH može prema vlastitoj prosudbi proglasiti prirodnu nepogodu na području dviju ili više županija, Grada Zagreba ili na cijelom području RH.
Nadalje, ističe se da se dohotkom, u skladu s propisima o porezu na dohodak, ne smatraju ni primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja od pravnih i fizičkih osoba za podmirivanje potreba, prikupljenih u humanitarnim akcijama i javno oglašenim akcijama koje imaju općekorisnu svrhu u korist osjetljivih skupina o čemu se govori u nastavku.

3. Porezni položaj primitaka ostvarenih u okviru humanitarnih i javno oglašenih akcija
Dohotkom se prema članku 8. st. 1. toč. 5. Zakona ne smatraju ni primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja (materijalnih i financijskih dobara) od pravnih i fizičkih osoba za podmirivanje potreba, prikupljenih u:
- humanitarnim akcijama
- javno oglašenim akcijama,
a koje imaju općekorisnu svrhu u korist osjetljivih skupina.

Članak 4. Pravilnika propisuje:
- humanitarnim akcijama smatraju se akcije u skladu s propisom kojim se uređuju uvjeti prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći
- javno oglašenim akcijama smatraju se akcije koje imaju općekorisnu svrhu u korist osjetljivih skupina, iz kojih nedvojbeno proizlazi potrebitost situacije te u kojima je javno objavljen račun fizičke osobe u potrebi, otvoren zbog prikupljanja sredstava u okviru te akcije.

Ako primljena darovanja nisu u cijelosti ili dijelom utrošena za humanitarne svrhe odnosno općekorisne svrhe, neutrošena novčana sredstva ili vrijednost darovanja smatraju se oporezivim primitkom. Iznimno, neutrošena novčana sredstva ili vrijednost darovanja ne smatraju se oporezivim primitkom ako se isti dalje daruju za humanitarne svrhe odnosno općekorisne svrhe.

3.1. Porezni položaj primitaka u okviru humanitarnih akcija
Kao što je već rečeno, u smislu navedenih odredbi propisa o porezu na dohodak, humanitarnim akcijama smatraju se akcije u skladu s propisom kojim se uređuju uvjeti prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći. Stoga je pri utvrđivanju prava na oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak potrebno u obzir uzeti odredbe propisa kojima se uređuju uvjeti prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći odnosno Zakona o humanitarnoj pomoći (NN 156/23).

Dakle, oslobođenje od plaćanja poreza u smislu navedene odredbe Zakona može se primijeniti samo ako se radi o isplati sredstava fizičkim osobama, koja su prikupljena u humanitarnoj akciji organiziranoj u skladu s posebnim propisima odnosno u skladu sa Zakonom o humanitarnoj pomoći i provedbenim propisima donesenim na temelju toga Zakona.

U slučaju kada bi se fizičkim osobama prikupljena sredstva isplatila protivno odredbama navedenih propisa, tako isplaćeni primici smatrali bi se primicima koji podliježu obvezi obračuna, obustave i uplate poreza na dohodak.

3.2. Porezni tretman primitaka u okviru javno oglašenih akcija
Primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja (materijalnih i financijskih dobara) od pravnih i fizičkih osoba za podmirivanje potreba, prikupljenih u javno oglašenim akcijama, ne smatraju se dohotkom. Javno oglašenim akcijama smatraju se akcije koje imaju općekorisnu svrhu u korist osjetljivih skupina iz kojih nedvojbeno proizlazi potrebitost situacije te u kojima je javno objavljen račun fizičke osobe u potrebi, otvoren zbog prikupljanja sredstava u okviru te akcije.

Ako primljena darovanja nisu u cijelosti ili dijelom utrošena za općekorisne svrhe, neutrošena novčana sredstva ili vrijednost darovanja smatraju se oporezivim primitkom (čl. 4. st. 3. Pravilnika). Međutim, iznimno, neutrošena novčana sredstva ili vrijednost darovanja ne smatraju se oporezivim primitkom ako se dalje daruju za općekorisne svrhe.

Dakle, da bi se novčana sredstva (darovanja) prikupljena u javno oglašenim akcijama smatrala neoporezivim primitkom, potrebno je ispunjenje propisanih uvjeta:
- akcija je javno oglašena (na televiziji, na Facebooku, mrežnoj stranici društva i sl.)
- akcija ima općekorisnu svrhu u korist osjetljivih skupina
- sredstva (ako je riječ o novcu) isplaćena su na poseban račun fizičke osobe u potrebi, otvoren u tu svrhu i javno objavljen
- sredstva su u cijelosti iskorištena za općekorisne svrhe.

S obzirom na navedeno, u slučaju da neki od navedenih uvjeta nije ispunjen odnosno ako primljena darovanja nisu u cijelosti, već samo dijelom utrošena za općekorisne svrhe, neutrošena novčana sredstva smatraju se oporezivim primitkom.

Ističe se da kod javno oglašenih akcija fizička osoba može biti njihov organizator radi prikupljanja pomoći za svoje osobne potrebe.

U odnosu na primitke (darovanja) prikupljene u okviru humanitarnih akcija, gdje se porezni propisi za oslobođenje od plaćanja poreza oslanjaju i na posebne propise kojima se uređuju uvjeti za prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, tj. na Zakon o humanitarnoj pomoći i njegove provedbene propise, potrebno je samo ispunjenje uvjeta propisanih poreznim propisima.

¹  U Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN 73/97 i 174/04), koji je zamijenjen Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, sadržan je pojam „elementarna nepogoda“.

Autorica: Gordana Lončar, univ. spec. oec.