31.01.2023 09:00

Paušalni obrt

U svijetu poduzetništva, j
edan od najpopularnijih načina za početak bavljenja nekom djelatnošću predstavlja paušalni obrt. Bez obzira na izvjesna ograničenja, mikropoduzetnici ga najčešće koriste ako nemaju veći broj zaposlenika ili značajniji godišnji promet. S poreznog aspekta, paušalni obrt jedan je od najpovoljnijih oblika poslovanja, a svoje ime duguje upravo činjenici da se kod njega porez na dohodak od obavljanja obrta plaća u paušalnoj svoti. Autor u nastavku pobliže analizira poslovanje paušalnih obrta, njihovo osnivanje te prednosti i nedostatke.

Obrt kao oblik obavljanja gospodarskih djelatnosti na tržištu

Prema Zakonu o obrtu (NN 143/13, 127/19, 41/20), obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti na tržištu, koje se mogu obavljati kao proizvodnja, promet ili usluge. U obrtu je dopuštena svaka gospodarska djelatnost koja nije zakonom zabranjena.

Obrt obavljaju u pravilu fizičke osobe, a samo iznimno i pravne osobe koje provode naukovanje za vezane obrte. Samostalnost u obavljanju obrta označava samostalno donošenje odluka u okvirima dozvoljenim zakonom i drugim propisima i neovisnost u poslovanju o odlukama drugih gospodarskih subjekata.

Trajnost je vezana za namjeru obrtnika da se djelatnošću u obrtu bavi kontinuirano, a ne samo za jedan poslovni pothvat te na svojstvo trajnosti nemaju utjecaja ni sezonsko obavljanje djelatnosti niti privremene obustave poslovanja.

Obrti mogu biti:

−       slobodni,

−       vezani i

−       povlašteni.

Slobodni obrti su oni obrti za čije je obavljanje potrebno ispuniti samo opće uvjete za otvaranje obrta tj. ne traži se propisana stručna sprema.

Vezani obrti su oni obrti za čije se obavljanje, osim općih uvjeta, traži ispit o stručnoj osposobljenosti, odgovarajuća srednja stručna sprema ili majstorski ispit (automehaničar, frizer, instalater grijanja i klimatizacije, stolar, klesar i sl.).

Povlašteni obrti su oni obrti čije je obavljanje moguće isključivo na temelju povlastice, koju izdaje nadležno ministarstvo ili drugo nadležno tijelo ovisno o djelatnosti (primjerice morski ribar, slatkovodni ribar).

Vezani obrti, stupanj i vrsta stručne spreme potrebne za njihovo obavljanje te povlašteni obrti i način izdavanja povlastica propisani su Pravilnikom o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica (NN 42/2008, 114/2011, 143/2013).

Posebnu kategoriju čine tradicijski obrti, obrti za koje je potrebno posebno poznavanje zanatskih vještina i umijeća u obavljanju djelatnosti te koji se obavljaju pretežnim udjelom ručnog rada, a koji se tehnikama proizvodnje i rada, namjenom i oblikom oslanjaju na obrasce tradicijske kulture te umjetnički obrti koji se odlikuju proizvodima i uslugama visoke estetske vrijednosti, dizajnom, likovnim i drugim rješenjima uz naglašenu kreativnost i individualnost majstora obrta – umjetnika.

Naziv pod kojim posluje obrt (tvrtka) ima oznaku obrta, ime i prezime obrtnika i sjedište, a može sadržavati i posebne oznake. Naziv obrta određuje obrtnik.   Djelatnost obrta također određujete sami, sukladno Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. Možete odabrati više djelatnosti, ali jedna mora biti glavna.

Sjedište obrta je mjesto u kojem se obavlja obrt. Ako se obrt obavlja u više mjesta, sjedište je u jednom od mjesta koje obrtnik odredi. Ako za obavljanje obrta nije potreban prostor, sjedište obrta je mjesto u kojem obrtnik ima prebivalište odnosno boravište.

Kod otvaranja obrta provjeravaju se dva opća uvjeta, propisana Zakonom o obrtu, a to su:

−       nepostojanje zabrane obavljanja djelatnosti - na temelju pravomoćne sudske presude ili rješenja o prekršaju ili odluke Suda časti Hrvatske,

−       pravo korištenja prostorom (vlasništvo, zakup ili suglasnost vlasnika).

Činjenica da osobi nije izrečena zabrana obavljanja djelatnosti utvrđuje se od strane nadležnog ureda po službenoj dužnosti te budući obrtnik ne treba pribavljati dokumente kako bi taj uvjet dokazao.

Pravo korištenja prostorom može se temeljiti na vlasništvu, sklopljenom ugovoru o zakupu ili pisanoj suglasnosti vlasnika prostora kojom izričito dozvoljava obavljanje konkretne obrtničke djelatnosti u svom prostoru.

Kada je za obavljanje obrta potreban prostor, obrtnik može obavljati obrt samo u prostoru za koji ima dokaz o pravu korištenja. Posebnim propisima o tehničkoj opremljenosti, zaštiti na radu, zaštiti i unapređenju čovjekovog okoliša, zaštiti od buke, te drugim propisima koji se odnose na obavljanje određene gospodarske djelatnosti, utvrđuje se kojim uvjetima mora udovoljavati prostor i oprema za obavljanje obrta.

U prostoru koji se smatra stambenim mogu se obavljati one djelatnosti koje su popisane Pravilnikom o obrtima koji se mogu obavljati u stambenim prostorijama (NN 101/1995, 143/2013) i to u obimu i na način koji ne zahtijeva izmjenu uvjeta korištenja stambenog prostora. Uz ovaj uvjet, u stanu se mogu obavljati i druge djelatnosti koje nisu popisane ovim Pravilnikom.

Obrt se može obavljati u više izdvojenih pogona. Pod izdvojenim pogonom podrazumijeva se jedan ili više međusobno odvojenih prostora u kojima se obavlja obrt ili koji služi za obavljanje obrta, a nalazi se izvan sjedišta obrta. U svakom izdvojenom pogonu obrtnik koji obavlja slobodni obrt dužan je imenovati poslovođu. Poslovođa u izdvojenom pogonu vezanog obrta mora ispunjavati i uvjete propisane stručnosti za taj vezani obrt. Poslovođa vodi obrt u ime i za račun obrtnika.

Posebni uvjeti propisani Zakonom o obrtu su:

−       odgovarajuća razina stručnosti za vezane obrte (ispit o stručnoj osposobljenosti, srednja stručna sprema, majstorski ispit),

−       posebna zdravstvena sposobnost, za obrtnička zanimanja za koja je posebnim zakonima propisana (npr. građevinske djelatnosti zbog rada na visini),

−       povlastica u slučaju obavljanja povlaštenih obrta, koju izdaje ju nadležno ministarstvo ili drugo državno tijelo (npr. za obavljanje ribolova na moru ili cestovnog prijevoza osoba ili stvari).

Iznimno, osoba koja želi obavljati vezani obrt i ispunjava opće uvjete, ali ne ispunjava i poseban uvjet propisane razine stručnosti, može obavljati vezani obrt ukoliko na takvim poslovima zaposli radnika u punom radnom vremenu, koji udovoljava propisanim uvjetima.

Vezani obrt mogu obavljati osobe koje imaju odgovarajuće visoko obrazovanje, kao i fizičke osobe – izumitelji na temelju ostvarenog patentnog prava za patentirani proizvod ili uslugu i zaštićenog industrijskog dizajna. Izuzetak su i obrti za koje je propisan uvjet položenog majstorskog ispita, ako se otvaraju sa sjedištem na područjima posebne skrbi, brdsko-planinskim područjima ili na otocima te ih mogu otvoriti osobe sa završenim odgovarajućim srednjim strukovnim obrazovanjem i bez majstorskog ispita. U takvom slučaju, obveza je položiti majstorski ispit u roku od tri godine nakon otvaranja obrta.

Uz uvjete iz Zakona o obrtu, prilikom otvaranja obrta treba obratiti pažnju i na zakonske propise (kao npr. Zakon o trgovini, Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, Zakon prijevozu u cestovnom prometu, itd.) koji određuju posebne uvjete za obavljanje pojedinih djelatnosti.

Prednosti obrta:

−       jednostavno i jeftino osnivanje, zatvaranje i mijenjanje podataka,

−       mogućnost podizanja novaca sa bankovnog računa bez pravdanja,

−       jednostavno knjigovodstvo,

−       manji iznos doprinosa i poreza,

−       PDV se plaća samo onda kada je zaista i naplaćen od kupaca,

−       mogućnost otvaranja obrta s odgodom početka poslovanja,

−       mogućnost stavljanja obrta u mirovanje.

Nedostaci obrta:

−       obrtnik odgovara cjelokupnom imovinom,

−       plaćanje višeg poreza (stopa poreza na dohodak veća od stope poreza na dobit),

−       nemogućnost obavljanja nekih djelatnosti za koje je obavezna odgovarajuća stručna sprema,

−       slabiji bonitet i kreditno zaduživanje.

Paušalni obrt je vrsta poslovnog subjekta koji je u ubiti klasičan obrt, ali se oporezivanje vrši paušalno. Dakle, razlika nastaje s porezne strane, jer se porez uplaćuje paušalno. Tako da se veliki broj ljudi odlučuje na ovu vrstu obrta iz razloga što su davanja prema državi mala, a papirologija minimalna. U nastavku će biti više riječi o paušalnim obrtima i njihovom poslovanju.

Što je to paušalni obrt?

Paušalni obrt jedan je od (naj)povoljnijih oblika poslovanja kada je riječ o poreznim obvezama i obvezama za obvezne doprinose. Također, vrlo su jednostavni i u smislu vođenja poslovnih knjiga. No, s druge strane, za paušalni obrt propisana su i određena ograničenja, primjerice, po pitanju ostvarenja prihoda.

Dakle, koja je glavna razlika između paušalnog obrta i „običnog“ obrta? Jednostavno rečeno, paušalni obrt nema obvezu vođenja poslovnih knjiga, osim knjige prometa. Ne postoji ni mogućnost podnošenja godišnje porezne prijave za ostvareni dohodak. Porez na dohodak od obavljanja obrta plaća se u paušalnom iznosu, pod određenim uvjetima, što može predstavljati relativno povoljan oblik poslovanja s aspekta javnih davanja. Prema tome, to je najnormalniji obrt kakvog otvaraju obrtnici, a razlika nastaje isključivo s porezne strane, jer se porez uplaćuje paušalno.

Uvjeti za mogućnost paušalnog oporezivanja obrtnika, odnosno paušalnog plaćanja poreza na dohodak su sljedeći:

−       radi se o fizičkoj osobi koja ostvaruje primitke od obavljanja samostalne djelatnosti obrta u skladu s propisima o obrtu i samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva,

−       nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, odnosno da istodobno ne obavlja samostalnu djelatnost od koje se dohodak mora utvrđivati na temelju propisanih poslovnih knjiga prema čl. 30. – 35. Zakona o porezu na dohodak,

−       po osnovi svoje djelatnosti u poreznom razdoblju ne ostvaruje ukupan godišnji primitak (naplaćeno) veći od 39.816,84 eura (300.000,00 kn).

Paušalni obrt danas je iznimno popularan, a osigurava i odlične uvjete za samozapošljavanje. Naime, davanja državi kod ovog tipa obrta su malena, a potrebna papirologija minimalna. Obrtnik se zbog toga može punim kapacitetom posvetiti onome bitnom – radu s klijentima i uspješnom poslovanju.

Samozapošljavanje je iznimno popularno u svijetu, a taj trend postepeno jača i u Hrvatskoj. Sve je više  ljudi koji se odlučuju za pokretanje vlastitog posla. Mnogima od njih, paušalni obrt se pokazao optimalnim odabirom, upravo zbog minimalne papirologije i relativno niskih davanja. Država je paušalnim obrtnicima izišla u susret te smanjila broj evidencija koje je potrebno voditi.

Pokretanje paušalnog obrta

 

Postupak otvaranja obrta pokreće se pisanim zahtjevom ispostavi županijskog ureda za gospodarstvo, odnosno Grada Zagreba, putem Prijave za upis u obrtni registar. Međutim, navedeno je moguće obaviti i online putem. Nadalje, u roku od 8 dana od dana početka obavljanja djelatnosti potrebno je javiti se nadležnoj ispostavi Porezne uprave radi prijave u registar poreznih obveznika na Obrascu RPO.

Bez obzira što pokretanje obrta nije složen postupak i procedura je relativno jednostavna, objedinjavanje svih temeljnih postupaka pokretanja obrta, nerijetko kod budućih obrtnika izaziva nervozu. Najčešće je to slučaj jer budući obrtnici nemaju svakodnevan doticaj s administracijom ili im ista nije jača strana. Ipak, pokretanje obrta nije nešto s čime se obrtnici svaki dan susreću.

Nadalje, određene radnje zahtijevaju stručna savjetovanja, stoga se prije samog pokretanja obrta preporuča konzultacija stručnjaka, primjerice poreznih savjetnika ili knjigovođa koji će voditi poslovne knjige obrta. Neovisno o prethodno navedenom, u nastavku donosimo korake koji se odnose na pokretanje obrta, a koji mogu poslužiti kao orijentir u čitavom postupku.

Dva su načina na koji je moguće osnovati obrt:

−       putem online servisa e-Obrt ili START te

−       fizičkim dolaskom u nadležno upravno tijelo.

Zakonom o obrtu propisano je da poslove u svezi s obavljanjem djelatnosti obrta, uključujući i upis u Obrtni registar, obavlja nadležno upravno tijelo (prema sjedištu obrta) županije odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na obrt.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pruža elektroničku uslugu e-Obrt, koja je dostupna putem portala e-Građani, a korisnicima bez odlaska u nadležna upravna tijela omogućava:

  1. Iniciranje postupaka:

−       osnivanja novog obrta

−       upisa statusnih promjena vezanih uz postojeći obrt u Obrtni registar

  1. Praćenje statusa iniciranog postupka
  2. Online, putem interneta, generiranje i preuzimanje dokumenata (bez naplate):

−       obrtnice,

−       rješenja (donesenih nakon 22. rujna 2015. godine),

−       službenog izvatka iz Obrtnog registra, ovjerenog elektroničkim potpisom

Nadalje, poduzetnici u Hrvatskoj svoje poslovanje odnosno poslovni nastan mogu pokrenuti u nekoliko dana, putem digitalnog servisa Vlade Republike Hrvatske - START. Radi se o informacijskom sustavu koji omogućuje brzo i jednostavno pokretanje poslovanja elektroničkim putem za trgovačka društva i obrt. Usluga je dostupna putem portala e-Građani.

Potrebna dokumentacija:

−       dokaz o identitetu (preslika osobne iskaznice ili putovnice),

−       dokaz o udovoljavanju posebnim zdravstvenim uvjetima ako je propisano zakonom (za određene djelatnosti),

−       dokaz o pravu korištenja prostora (kada je za obavljanje obrta potreban prostor),

−       za vezane obrte: dokaz o odgovarajućoj srednjoj stručnoj spremi, položenom majstorskom ispitu ili ispitu o stručnoj osposobljenosti (ukoliko podnositelj zahtjeva ne ispunjava poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednjeg strukovnog obrazovanja ili položenog majstorskog ispita, može obavljati vezani obrt ako na tim poslovima zaposli osobu, u punom radnom vremenu, koja udovoljava tom uvjetu),

−       dozvola za rad za strance iz trećih država (države izvan Europskog gospodarskog prostora),

−       važeća potvrda o prijavi boravišta (za osobe koje imaju prijavljeno boravište).

Upravna pristojba za osnivanje obrta se ne naplaćuje, kao ni upravna pristojba za upis promjene u Obrtni registar. Ukoliko se upisuje obrt bez početka obavljanja, nakon upisa u Obrtni registar obrtnik je dužan početi obavljati obrt u roku od godine dana, a najkasnije osam dana prije početka rada obvezan je prijaviti početak obavljanja obrta.

Obrt je potrebno prijaviti na:

−       Poreznu upravu (prema sjedištu obrta) - u roku od 8 dana od početka obavljanja djelatnosti,

−       Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) - u roku od 24 sata od početka obavljanja djelatnosti,

−       Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) - u roku od 8 dana od početka obavljanja djelatnosti.

Sve navedene prijave objedinjene su putem online servisa START koji sve postupke objedinjava u jednom koraku. Da bi mogli započeti obavljanje djelatnosti, ugostitelji, trgovci, prijevoznici i drugi obrtnici za koje je to posebnim propisima određeno, trebaju prije početka obavljanja obrta pribaviti rješenje o minimalnim tehničkim uvjetima za prostor, odnosno koncesiju za obavljanje djelatnosti, odnosno odobrenje za rad.

Obrt je potrebno prijaviti u sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Nakon što je napravljen upis u mirovinsko osiguranje, ono automatski vrši upis na zdravstveno osiguranje. Skrećemo pozornost kako nakon prijave na mirovinsko osiguranje nije potrebno ići u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje radi prijave u sustav zdravstvenog osiguranja jer se prijava u isti vrši automatizmom, nakon prijave u sustav mirovinskog osiguranja.

Paušalni obrtnici koji rade kod drugog poslodavca se ne prijavljuju u sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

U roku od 8 dana od trenutka početka obavljanja djelatnosti potrebno je izvršiti prijavu obrta u Poreznoj upravi nadležnoj prema prebivalištu obrtnika, radi upisa u registar poreznih obveznika. Za prijavu u registar poreznih obveznika potrebno je popuniti Obrazac RPO koji se može kupiti u Narodnim novinama ili preuzeti s web stranica Porezne uprave.

Obrtnici koji su otvorili obrt nakon 1. siječnja 2021. godine su u prve dvije godine poslovanja oslobođeni plaćanja komorskog doprinosa. Obrtnička komora pismenim putem, u prvoj godini poslovanja, obavještava obrtnike o pravu na oslobođenje od plaćanja komorskog doprinosa te o istom obavještavaju Poreznu upravu.

Po registraciji obrta, potrebno je izraditi pečat, za što je potrebno imati rješenje o osnivanju obrta, odnosno obrtnicu. Obrtnik slobodno odabire u kojoj će poslovnoj banci otvoriti bankovni račun. Obrtnicima se preporuča da se prije odluke o odabiru banke raspitaju o pogodnostima koje iste pružaju obrtnicima. Stoga prilikom odabira banke, osim blizine poslovnice, u obzir treba uzeti i druge važne mogućnosti koje poduzetnik može zatrebati kroz poslovanje (npr. mobilno/internetsko bankarstvo, poslovne kartice i slično).

Na kraju, preporuča se suradnja s računovođom. Upravo računovođa predstavlja vrlo važan segment svakog poslovanja jer on prati administrativni, odnosno računovodstveni aspekt poslovanja. Dakle, računovođi je povjereno podnošenje izvještaja Poreznoj upravi, shodno propisanim rokovima i sl. Iako je kod paušalnih obrtnika situacija nešto drugačija (jednostavnija), i njima se prije početka poslovanja, ali i tijekom preporuča konzultacija s poreznim savjetnikom ili računovođom, odnosno stručnom osobom koja će pratiti porezni aspekt poslovanja.

Davanja državi i paušalni porez

Nakon otvaranja paušalnog obrta (ili bilo koje druge registrirane djelatnosti), kao odgovorna osoba snosimo troškove poslovanja. Dakle, za svaku isplaćenu plaću potrebno je državi uplatiti određeni iznos za mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje te pripadajuće poreze.

Jedan od najčešćih razloga za odluku o otvaranju paušalnog obrta predstavljaju niže svote obveza po osnovi doprinosa za obvezna osiguranja te poreza u odnosu na ostale oblike poslovanja.  Stoga u nastavku donosimo pregled svota obveza za doprinose za obvezna osiguranja obrtnika paušalca te obveze po osnovi poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak u 2023. godini.

Paušalni obrtnik mora mjesečno plaćati doprinose za obvezno osiguranje i to:

−       doprinose za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup odnosno I. stup, ako je obveznik samo I. stupa),

−       doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje.

Također, paušalni obrtnik mora plaćati:

−       porez na dohodak te

−       prirez porezu na dohodak (ako je na području određene jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave propisan prirez porezu na dohodak).

Godišnji paušalni dohodak utvrđuje se rješenjem nadležne ispostave Porezne uprave prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika. Ovisno od ostvarenih ukupnih godišnjih primitaka ili svote predviđenih primitaka za tekuću godinu za novog poreznog obveznika koji započinje obavljati djelatnost, godišnji paušalni porez na dohodak za samostalnu djelatnost za 2023. godinu utvrđuje se u 5 razina.

Otvorili ste paušalni obrt te ste s time postali obveznici paušalnog oporezivanja. To znači da ćete plaćati „paušalni“ porez na temelju iznosa upisanog u RPO obrazac (ako ste tek otvorili obrt) ili na temelju ostvarenih ukupnih godišnjih primitaka evidentiranih u PO-SD obrascu.

I prije nego ste krenuli s poslovanjem dužni ste plaćati predujmove poreza. Predujmovi poreza su porezi koje plaćate unaprijed, a temelje se ili na prometu koji ste prijavili Poreznoj upravi na RPO obrascu da ćete ostvariti u prvoj godini poslovanja ili temeljem PO-SD obrasca iz prethodne godine.

Paušalni predujam poreza plaća se tromjesečno, do posljednjeg dana svakog tromjesečja (do 31.03., 30.06., 30.09. i 31.12.2023.), i to u svoti koja je umnožak broja mjeseci tromjesečja za koje je obveza utvrđena i utvrđenog paušalnog mjesečnog poreza.

Ovisno od ostvarenih ukupnih godišnjih primitaka godišnji paušalni porez od 10% na dohodak za samostalnu djelatnost za 2023. godinu utvrđuje se u 5 razina:

Razred

Ostvareni ukupni primitci

Godišnja porezna osnovica

Godišnja obveza paušalnog poreza na dohodak

1.

Od 0,00 do 11.281,44

1.692,22

169,22

2.

Od 11.281,45 do 15.263,12

2.289,47

228,95

3.

Od 15.263,13 do 19.842,06

2.976,31

297,63

4.

Od 19.842,07 do 30.526,25

4.578,94

457,89

5.

Od 30.526,26 do 39.816,84

5.972,53

597,25

Iznosi su izraženi u valuti euro. Godišnji paušalni porez na dohodak se plaća tromjesečno. Također, ako je propisana obveza plaćanja prireza onda se iznos paušalnog poreza na dohodak uvećava za obvezu plaćanja prireza.

Valja napomenuti da su propisane i smanjene stope paušalnog poreza na dohodak i to za porezne obveznike koji samostalne djelatnosti obavljaju na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na otocima prve skupine. Isti plaćaju godišnji paušalni porez na dohodak u visini od 25% godišnjeg paušalnog poreza na dohodak.

Obveza po osnovi poreza na dohodak i (možebitnog) prireza porezu na dohodak uplaćuje se na žiro račun općine odnosno grada prema prebivalištu, odnosno uobičajenom boravištu obrtnika, a poziv na broj je HR68 1449 – OIB.

Također, skrećemo pažnju i na to da paušalni obrtnici koji se bave određenim djelatnostima dužni su uz PO-SD obrazac predati i Obrazac TZ 1 te platiti članarinu turističkoj zajednici.

Dokumentacija i poslovne knjige paušalnih obrta

Bez obzira na djelatnost kojom se bavi, svaki obrtnik treba posjedovati sljedeće dokumente:

−       Rješenje o upisu u Obrtni registar,

−       Obrtnicu,

−       Prijavu u registar poreznih obveznika,

−       obrasce M1P i M11P,

−       izdane račune,

−       Interni akt o fiskalizaciji,

−       Interni akt o blagajničkom maksimumu,

−       naljepnicu „Bez računa se ne računa“,

−       bankovne izvode te

−       obavijesti na vratima koje je propisao HZJZ.

Uz navedeno, određeni obrtnici moraju posjedovati i ostale dokumente poput sanitarne knjižice, higijenskog minimuma, cjenik, obavijest o podnošenju prigovora potrošača te obveznu dokumentaciju vezanu za obveze definirane Zakonom o zaštiti na radu.

Nadalje, paušalni obrtnici trebaju voditi određene poslovne knjige. One su:

−       Knjiga prometa (KPR) – ovu knjigu paušalni obrtnik vodi sam za sebe tijekom cijele kalendarske godine i u nju upisuje svote naplaćene u gotovinskim i bezgotovinskim putem. Ova knjiga ne predaje se Poreznoj upravi, ali ju je paušalni obrtnik dužan imati.

−       PO-SD obrazac – riječ je o izvješću o paušalnom dohotku od samostalne djelatnosti i uplaćenom paušalnom porezu na dohodak i prirezu na dohodak za proteklu godinu. Podnosi se najkasnije do 15. siječnja za proteklu godinu, dakle jednom godišnje, Poreznoj upravi.

−       Evidencija zaliha – prema Zakonu o trgovini, za trgovačku djelatnost trgovac je dužan inspektoru ili drugoj ovlaštenoj osobi osigurati podatke o stanju robe u prodavaonici na temelju isprava iz kojih se mogu jasno vidjeti poslovni događaji. Dakle prati se nabava, prodaja i cijena robe.

Do 15. siječnja Poreznoj upravi predaje se PO-SD obrazac o ukupnim naplaćenim primitcima koje je obrtnik “paušalist” ostvario tijekom prethodne godine. PO-SD obrazac je završno izvješće temeljem kojeg se definira koliko je obrtnik stvarno dužan platiti poreza.

U PO-SD obrascu moguća su 3 scenarija vezana za plaćanje poreza i prireza na dohodak:

  1. Promet u PO-SD obrascu odgovara poreznom razredu prema kojemu ste plaćali predujmove poreza na dohodak – u ovom slučaju nemate nikakve dodatne obveze plaćanja poreza.
  2. Promet po PO-SD obrascu je veći nego promet po kojemu ste plaćali predujmove poreza na dohodak – u ovom slučaju ste dužni uplatiti do 15. siječnja razliku poreza i prireza prikazanog u PO-SD obrascu.
  3. Promet po PO-SD obrascu je manji nego promet po kojem ste plaćali predujmove poreza na dohodak – u ovom slučaju imate pravo na povrat više uplaćenog poreza, ili tu preplatu možete koristiti prilikom plaćanja novih predujmova.

Dakle, paušalni obrtnik bio je obvezan najkasnije do 15. siječnja 2023. godine (ove godine 16. siječnja jer je 15. bila nedjelja) podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave izvješće na PO-SD obrascu te uplatiti razliku između uplaćenog i obračunatog poreza. PO-SD obrazac popunjava se prema evidenciji o ostvarenim prometima koji se popunjavaju u obrascu KPR. Podsjećamo da obrtnik „paušalist“ u svrhu oporezivanja porezom na dohodak vodi samo evidenciju o prometu Obrazac KPR, u kojem je obvezan evidentirati sve iznose naplaćene u gotovini i bezgotovinskim putem.

Ako je obrtnik tijekom godine obavljao zajedničku djelatnost obrta, bio je obvezan kao nositelj zajedničke djelatnosti također do 16. siječnja 2023. dostaviti Obrazac PO-SD-Z, ali i obrazac PO-SD kao i svaki supoduzetnik u tom zajedničkom obrtu. U tom slučaju, u Obrascu PO-SD, nositelj i supoduzetnik iskazat će samo svoj udio u zajednički ostvarenom dohotku, te time podmiriti i samo udio u paušalnom porezu na dohodak, sukladno zahtjevu Hrvatske obrtničke komore.

Izvješćem o ostvarenim primicima na Obrascu PO-SD, utvrdit će se je li obveznik ostvario veći ili manji dohodak od utvrđenog u rješenju. Eventualno utvrđeno dugovanje kao razliku godišnjega paušalnog poreza porezni je obveznik dužan platiti s danom podnošenja izvješća, a eventualno utvrđenu preplatu porezni obveznik može zatražiti kao povrat na svoj poslovni račun ili koristiti za buduće akontacije.

Do 15. siječnja sljedeće kalendarske godine (do 15. siječnja 2024. godine) paušalni obrtnik je dužan predati PO-SD obrazac za 2023. godinu.

Ivan VIDAS, struč. spec. oec.

Izvori:

  1. Zakon o obrtu (NN 143/13, 127/19, 41/20)
  2. Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (NN 1/2020, 1/21 i 156/22)
  3. https://www.hok.hr/gospodarstvo-i-savjetovanje/registracija-obrta/uvjeti-za-otvaranje-i-obavljanje-obrta
  4. https://plaviured.hr/vodici/10-koraka-kod-osnivanja-pausalnog-obrta/
  5. https://plaviured.hr/vodici/kako-platiti-pausalni-porez-i-prirez-na-dohodak/
  6. https://plaviured.hr/koje-poslovne-knjige-treba-voditi-pausalist/
  7. https://www.minimax.hr/blog-prakticni-koraci-kod-pokretanja-obrta/
  8. https://www.minimax.hr/blog-pausalni-obrti-u-2023-i-podnosenje-izvjesca-za-2022-godinu/
  9. https://www.hok.hr/novosti-iz-hok-obavijesti/obrtnici-pausalisti-prijava-dohotka-na-obrascu-po-sd-i-po-sd-z

Studentski poslovi - pravila za poslodavce, posrednike i studente U poslovnom odnosu s potrošačima, trgovci trebaju primjenjivati poštenu, a ne nepoštenu poslovnu praksu. Primjena nepoštene poslovne prakse, prije, tijekom i nakon sklapanja pravnog posla s potrošačima,  Zakonom o zaštiti potrošača je  izrijekom zabranjena.  Dok smo u I. dijelu članka pisali o  nepoštenoj poslovnoj praksi općenito, u ovom dijelu članka dajemo prikaz podjele nepoštenih poslovnih praksi te popis primjera takvih praksi.

Trgovci su obvezni prema potrošačima primjenjivati poštenu poslovnu praksu koja se temelji na profesionalnom odnosu prema potrošačima te načelima poštenja i savjesnosti u području djelovanja trgovca. Primjena nepoštene poslovne prakse prema potrošačima,  zakonom kojim se uređuje zaštita potrošača, izrijekom  je zabranjena. U prvom dijelu članka pišemo općenito o tome  što se smatra poslovnom, a što nepoštenom poslovnom praksom te metodama zaštite potrošača od nepoštenih poslovnih praksi.

U Nar. nov., br. 18/23 objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom  gospodarstvu koji je stupio na snagu  23. veljače 2023.  U nastavku članka dajemo prikaz bitnih izmjena i dopuna predmetnog Zakona, a koje su od važnosti za nositelje i članove obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Poduzetnicima su tijekom poslovanja za realizaciju određenih projekata koji će im omogućiti daljnji razvoj potrebna financijska sredstva iz različitih financijskih izvora. Jedan od tih financijskih izvora su i europski fondovi, odnosno financijska sredstva koja su osigurana u sklopu istih. No, treba naglasiti da je za dobivanje tih financijskih sredstava potrebno zadovoljiti i određene uvjete koji često nisu nimalo jednostavni.

Vrlo čestu situaciju u svakodnevnom poslovanju trgovačkih društava čine službena putovanja radnika, a pritom osnovni dokument za obračun i knjiženje troškova nastalih na službenom putovanju predstavlja putni nalog. Budući da su putni nalozi vrlo često predmet poreznog nadzora, bitno je voditi računa o njegovim obveznim elementima. Autor u članku detaljnije obrađuje problematiku putnih naloga kao i prava na dnevnice za službena putovanja te daje osvrt na najčešće greške prilikom izdavanja putnih naloga.