Uvodno

IT sektor je zaslužan za unaprjeđenje društva, te se smatra osnovnim temeljem moderne ekonomije i glavnim pokretačem promjena na svim razinama koje su prisutne u 21. stoljeću. Ključni faktor IT sektora je pametno upravljanje informacijama i znanjem. S obzirom na ranije navedeno, zaključuje se kako IT sektor uvelike utječe na razvoj cijelog društva i pomaže rješavati kritične situacije.

U današnje vrijeme informacijsko-komunikacijske tehnologije predstavljaju važan sektor svakog gospodarstva te je nemjerljivo značajna uloga IT sektora u suvremenom poslovanju te utjecaju na globalizaciju i liberalizaciju tržišta.

Hrvatska IT industrija rasla je četverostruko brže od BDP-a Hrvatske u 2019. godini, a 2020. godine je postalo još evidentnije i koliki utjecaj na sve to ima - izvoz. U 2019. broj IT poduzeća u Hrvatskoj dosegao je 5.718, što je 4,2 posto od ukupnog broja poduzeća u zemlji. IT poduzeća zapošljavaju više od 33 tisuće radnika, a prosječna neto plaća IT zaposlenika se kreće oko 8.600 kuna, što je 48% više od prosječne neto plaće u Hrvatskoj. Naravno, razlike na regionalnoj razini su značajne.

Možda i najbitniji podatak jest da je IT industrija rasla dvostruko brže nego ukupno hrvatsko gospodarstvo. U 2019. godini, hrvatska IT industrija ostvarila je ukupni prihod od 27 milijardi kuna, uz godišnji rast od 12 posto. Prema stopi godišnjeg rasta, prednjače IT uslužna poduzeća s rastom od 14,7%, a tom rastu u prilog govori i da 70,6% ukupnog prihoda IT industrije čine IT usluge, koje se odnose na usluge programiranja, savjetovanja i sve ostale djelatnosti vezane uz njih.

Međutim, još veći rast jest zabilježen je u izvozu, koji je u 2019. godini dosegao 8 milijardi kuna, uz godišnji rast od 15 posto, što je duplo više od godišnje stope rasta ukupnog gospodarstva (7,4%). U petogodišnjem razdoblju, udio izvoza u ukupnom prihodu porastao je za 5,3%. Prema procjeni, najveći dio tog izvoza otpada na IT uslužna poduzeća (21,4%).

U 2019. IT tvrtke s izvozom vrijednim više od 100 milijuna kuna bili su:

−       Ericsson Nikola Tesla (1,06 milijardi kuna),

−       M San Grupa (606 milijuna kuna),

−       Infobip (257),

−       Carel Adriatic (251)

−       Span Grupa (206),

−       Nanobit (193),

−       Mercury Processsing International (169),

−       Danieli Systec (163),

−       Makromikro Grupa (160),

−       IBM Hrvatska (135),

−       Selk (119),

−       Mobis Electronic (116) i

−       In-gram Micro (103).

Još je 12 kompanija ostvarilo izvoz veći od 50 milijuna kuna.

Informatička tehnologija (IT) uključuje razvoj, istraživanje, provedbu, dizajn i upravljanje informatičkim sustavima, pogotovo programskom opremom (softver) i računalnom sklopovnom podrškom (hardver). Koristi se računalima za prenošenje, obradu, čuvanje i zaštitu podataka. To je opći naziv za svaku tehnologiju, koja pomaže u radu s informacijama.

Stručnjaci informatičke tehnologije izvode širok raspon radnji od instaliranja sustava do dizajniranja složenih računalnih mreža i informatičkih baza podataka. Područje djelatnosti IT stručnjaka obuhvaća: izradu računalnih sklopova, umrežavanje, dizajniranje programske opreme, izradu sustava baza podataka, kao i upravljanje i održavanje cijeloga sustava.

Informatička tehnologija je spoj računala i informacija, odnosno upravljanje informacijama putem računala.

Specifičnosti IT sektora

Pod pojmom „nova ekonomija“ podrazumijeva se ekonomski rast i intenzivno uključivanje informatičke i komunikacijske tehnologije (ICT sektora) u sva područja ekonomije i društva, što uzrokuje promjene i na strani ponude i na strani potražnje. Drugim riječima, nova ekonomija je ekonomija zasnovana na znanju i idejama o tome gdje je ključ poboljšanja životnog standarda i stvaranja novih radnih mjesta u mjeri u kojoj se inovativne ideje i tehnološke promjene uključuju u proizvode, usluge i proizvodne procese.

Karakteristike „nove ekonomije“ su smanjivanje cijene robe i usluga zbog jeftinijih, bržih i cjelovitijih informacija. Zaključuje se kako razvoj IT sektora iz korijena mijenja dotadašnji način rada, odnosno revolucionarno se mijenja tehnika odvijanja međunarodne trgovine.

Nova ekonomija se zasniva na modelu međusobno povezane politike čiji je cilj dostići održiv dugoročni rast, a pri čemu tvrtke koje spadaju u IT sektor značajno povećavaju količinu i vrijednost informacija za širu skupinu dionika. IT sektor je zaslužan za unapređenje društva, te se smatra osnovnim temeljem moderne ekonomije i glavnim pokretačem promjena na svim razinama koje su prisutne u 21. stoljeću.

Ključni faktor IT sektora je pametno upravljanje informacijama i znanjem. S obzirom na ranije navedeno, zaključuje se kako IT uvelike utječe na razvoj cijelog društva i pomaže rješavati kritične situacije.

Možemo zaključiti  kako je informacijsko-komunikacijska tehnologija prisutna u svim sferama 21. stoljeća, pa shodno tome potrebno je istaknuti prednosti i nedostatke iste.

Osnovne prednosti primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije su:

−       brza dostupnost informacijama,

−       jednostavnija komunikacija,

−       Pravovremeno praćenje, pohranjivanje, manipulacija i distribucija informacija odgovarajućim osobama,

−       nove metode komuniciranja,

−       nova industrija koja potiče školovanje i zapošljavanje IT stručnjaka,

−       smanjenje stereotipne klasifikacije.

Osim brojnih prednosti, informacijsko-komunikacijska tehnologija ima i svoje nedostatke, a oni obuhvaćaju:

−       gubitak komunikacije „face to face“,

−       gubitak govora tijela,

−       gubitak nekih poslova,

−       pitanje sigurnosti i potencijalne žrtve cyber kriminala,

−       dodatno plaćanje osposobljavanje za stručnjake,

−       troškove održavanja informacijskog sustava.

Jedan od ciljeva IT industrije je svakako i stvoriti uvjete da inovativnih i globalno konkurentnih tvrtki ima sve više. Većina ih kao svoju snagu ističe razvoj softvera, zatim inovacije i istraživanje te poduzetništvo. Kada govorimo o najvećim izazovima, polovica startupa upire prstom u financije. Na drugom mjestu je ekonomsko okruženje, a na trećem mjestu je nepredvidivost tržišta.

Može li Hrvatska uz dominantni turizam imati jaku izvoznu granu, a da to bude visokosofisticirani proizvod. Obično se pomisli da za takve industrije treba izgraditi značajnu i skupu infrastrukturu. Praksa je već pokazala da je to moguće kroz IT sektor, odnosno granu informacijskih tehnologija, gdje je potrebno uz znanje i iskustvo, imati i druge odlike, poput želje i volje za cjeloživotnim obrazovanjem, imati smisao za inovativnost, a uz upornost, imati i sreće.

U Hrvatskoj se tako godinama stvarao jedan sektor, koji je uglavnom bio izvan radara države i političara upravo zbog toga što je bio nešto novo, a u Hrvatskoj se “novo”, uglavnom ili odbacuje ili ignorira.

Naravno, radi se o IT-ju, sektoru koji ni političari ni javni sektor nisu razumjeli pa su ga uglavnom ostavljali na miru. U godinama najveće krize, tijekom desetljeća gospodarskog stagniranja Hrvatske od 2009. do 2019., IT sektor je kontinuirano rastao. Srećom, država ga je uglavnom ignorirala.

Uslijed toga je do 2020. godine ukupni prihod hrvatske IT industrije dosegao 27.81 milijardu kuna, što predstavlja 3.7% ukupnog prihoda nefinancijskog dijela gospodarstva zemlje. Broj zaposlenika je narastao na gotovo 35.000, što predstavlja 3.5 posto od ukupnog broja zaposlenih u gospodarstvu zemlje. Broj IT poduzeća je narastao na 5707, što je 4.1% od ukupnog broja poduzeća u gospodarstvu. Izvoz je premašio 9 milijardi kuna i predstavljao je 6.4% ukupnog izvoza gospodarstva Hrvatske. Prosječna mjesečna neto plaća u 2020. je iznosila 8.998 kuna, što je gotovo 60 posto više od prosječne neto plaće.

To su zaista impresivni rezultati, a IT sektor ih je dosegao bez ikakve državne pomoći, subvencija, strategija, planova i drugih intervencija. Dapače, dosegao ih je upravo zbog odsustva države, javnog sektora i političara.

Hrvatska IT industrija u više je navrata pokazala svoju otpornost na gospodarske krize, a svoju vitalnost dokazuje i u pandemijskim okolnostima. Ubrzana digitalna transformacija gospodarstva i društva u 2020. godini, potvrdila je kako je upravo IT ključna industrija današnjice, koja ne samo da potiče i osigurava razvoj svih drugih gospodarskih grana, već je i generator inovacija i radnih mjesta visoke dodane vrijednosti.

Ljudski potencijali u IT industriji

Mnogi će se složiti da su IT tvrtke po svom načinu rada – specifične. IT industrija jedna je od unosnijih koja svoj pravi, puni zamah i “boom” na tržištu još nije ni doživjela – već prema tome samouvjereno korača. Specifičnosti IT industrije su, a koji se jako odražavaju na ljudske potencijale, nedostatak kvalificirane radne snage, sve starije stanovništvo te potreba klijenata za individualiziranim proizvodima.

Rad ljudskih potencijala je sve složeniji i, naravno, obuhvaća sve šire područje. Okruženje u kojem rade svi uključeni u IT sektor jest dinamično, mora nužno biti fleksibilno zbog svakodnevnih promjena te traži reaktivnost. Napuštaju se mnoge norme, pravila, uske niše rada te se puno više radi timski, komunicira se horizontalno (hijerarhija autoriteta postoji, ali nije toliko stroga).

IT industriji kronično nedostaje kvalitetne radne snage, i zadatak je odjela Ljudskih potencijala (u suradnji s drugim odjelima) istaknuti se u moru sličnih poslodavaca i privući kvalitetne kandidate. Osim što mora konkurirati plaćom, tvrtka mora konkurirati i sa svim ostalim.

U 2020. godini broj zaposlenika u hrvatskoj IT industriji porastao je za 5,8 posto te je dosegao 34.762, što predstavlja 5,2 posto od ukupnog broja zaposlenih u nefinancijskom sektoru gospodarstva zemlje. U posljednjih pet godina broj djelatnika u IT industriji raste po PGSR[¹]-u od 7,8 posto čime je kreirano 10.899 novih radnih mjesta.

Način rada i organizacijska struktura današnjih tvrtki na pragu su velikih promjena. Najavljuje se industrijska revolucija koja će iz temelja izmijeniti dosadašnje obrasce proizvodnje, ali i neke trajno ukloniti. Napušta se mehanistički dizajn karakteriziran centralizacijom, mnogobrojnim normama, specijaliziranim zadacima, komunikacijom odozgo prema dolje te hijerarhijom autoriteta, a promiče se organski koji podrazumijeva decentralizaciju, psihološko osnaživanje, timski rad i horizontalnu komunikaciju.

U IT industriji okruženje je vrlo dinamično i podložno svakodnevnim promjenama te zahtijeva brzu reakciju i set vještina, stoga je poželjna uzastopna izmjena različitih oblika struktura ovisno o predstavljenim zadacima, a ne primjena samo jedne unaprijed određene.

Prilikom prijave za posao u “digitalnom dobu”, određena zanimanja prednjače pred drugima. Način rada pomoću pametnih uređaja preplavit će većinu organizacija koje će vjerojatno postati informatičko tehnološkog karaktera, a IT tvrtke doživjet će svoj vrhunac. Svaki od tih poslova zahtijevat će znanje o analizi i obradi podataka za što je zasad mali broj ljudi obučen. Neka od najtraženijih zanimanja u IT tvrtkama su: informatički stručnjak, računalni programer, programski inženjer, analitičar podataka te stručnjak za zaštitu podataka.

Osim navedenih, traženi će biti i stručnjaci za robotiku i umjetnu inteligenciju, a budući da je cilj IT industrije smanjiti fizički rad na minimum zamjenom ljudske snage za industrijske robote i pametne aplikacije.

Primjeri uspješnih IT kompanija u RH

Financijski izazovi, ekonomsko okružje i nepredvidivost tržišta trenutno su najveći izazovi startupa u Hrvatskoj. Konkurencija, pristup relevantnim mrežama ili mentorima te izazovi povezani s novim i disruptivnim tehnologijama na dnu su liste izazova s kojima se danas startupi susreću.

Zanimljiva je priča Infobipa, sada globalne IT i telekomunikacijske tvrtke koja pruža usluge mobilnih komunikacija u oblaku (cloud) za poslovne korisnike.

Infobip je krenuo kao mala start-up kompanija iz Vodnjana u Istri, pod vodstvom Silvija Kutića. Danas, s gotovo 15 godina iskustva u IT industriji, globalno zapošljava gotovo 3000 ljudi te posluje na šest kontinenata u više od 65 ureda. Još 2020. je kompanija prešla vrijednost od milijardu dolara, što su popratili Reuters in New York Times.

Danas, portfelj čine profesionalna rješenja za obradu i dostavu SMS i voice poruka, telefonskih poziva, push notifikacija, e-maila te poruka putem popularnih messaging aplikacija. Na popisu klijenata su društvene mreže, internetske kompanije, mobilne messaging aplikacije, banke, marketinške agencije i korporacije, kao i neprofitne organizacije i javne ustanove.

Sjedišta tvrtke su u Londonu, Zagrebu i Puli, dok su regionalni uredi u Buenos Airesu, Sao Paulu, Istanbulu, Kuala Lumpuru, Bangkoku, Vancouveru, Dubaiju, Beogradu, Johannesburgu, Nairobiju, Lagosu, Moskvi i Mumbaiju. U 2014. i 2015. godini, tvrtka je učvrstila poslovanje u Latinskoj Americi i na Dalekom istoku.

Infobip je danas najveća hrvatska IT kompanija po broju zaposlenih. Od 2009. se razvija na međunarodnoj razini, utemeljenjem ureda i poslovanja u globalnim poslovnim središtima. U studenom 2014. objavio je 1,8 milijuna eura investicije u infrastrukturu, sigurnost i zaštitu podataka. Po analizi ICTbusiness.info i tvrtke Bisnod, Infobip je bio najveći hrvatski izvoznik u IT sektoru u 2016. godine.

Infobipov globalni rast povezan je s inkubatorom za poduzetnike u hrvatskom gradu Puli u kojem je tvrtka počela raditi 2006. Na poslovnoj ideji je skupina prijatelja počela raditi još 2002. godine u Vodnjanu kraj Pule.

2021. godina je za Infobip bila više nego odlična: pojačali su kadar bivšim voditeljem razvoja proizvoda Microsofta, preuzeli su kompaniju Anam Technologies iz Irske, pokrenut je novi krug investicija od 3 milijarde kuna, a u tijeku je i preuzimanje kompanije Peerless Network iz SAD-a.

Kompaniji ne ide dobro samo u IT-ju nego i u poljoprivredi te je njezino maslinovo ulje Oila! osvojilo zlatnu medalju na natjecanju u New Yorku. Infobip je pokrenuo i vlastiti ESOP program za sve zaposlenike, čime su radnici postali dioničari kompanije u kojoj rade. ESOP (eng. Employee Stock Ownership Plan) je jako popularan u IT sektoru kao metoda nagrađivanja zaposlenika, dodatka na plaću, ali i vezanja zaposlenika za kompaniju.

Svakako tu je i drugi primjer, kompanija Nanobit, vodeći studio za razvoj mobilnih igara sa sjedištem u Zagrebu. Tvrtka samostalno osmišljava, razvija i distribuira svoje proizvode – mobilne igre, u 155 zemalja diljem svijeta, s naglaskom na tržište Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije.

Nanobit su 2008. godine osnovali dvoje poduzetnika: Alan Sumina i Zoran Vučinić, a u međuvremenu je tvrtka narasla na 120 zaposlenika s uredima u Zagrebu, Budimpešti i Londonu. Najuspješniji proizvodi Nanobita su igre My Story, Chef Town i Hollywood Story, sveukupno preuzete više od 100 milijuna puta, a svakodnevno ih igra više od 500.000 ljudi.

Nanobit je tijekom svoje desetogodišnje povijesti ostvario brojne nagrade, poput prvoga hrvatskog EY Poduzetnika godine, Zlatne Bilance, Deloittea Fast 50 i mnogih drugih.

Nakon što je 2020. godine prodan švedskom gigantu Stillfront grupi, za gotovo milijardu kuna, Nanobit je povećao svoj rast. 2021. će, prema svim pokazateljima, biti rekordna godina, a Nanobit je već i 2020. bio jedna od najbrže rastućih kompanija u Europi. Kompanija je i društveno aktivna, pa je uveden Mentor program 2021 s namjerom da se učenike srednjih škola pripremi za tržište rada u budućnosti. Osnivači Nanobita Alan Sumina i Zoran Vučinić će nastaviti voditi Nanobit iz sjedišta u Zagrebu, a Sumina pokreće i novu kompaniju.

Nadalje, u krugu vodećih u IT sektoru je i tvrtka Span, jedna od vodećih hrvatskih IT kompanija koja posljednjih godina bilježi kontinuirani rast prihoda za više od 20 posto godišnje.

Osnovan 1993. godine, Span trenutno zapošljava gotovo 700 stručnjaka i jedan je od najvećih IT izvoznika, koji tri četvrtine svojih prihoda ostvaruje na inozemnom tržištu. U suradnji sa 40 međunarodnih partnera, posluje s više od 1200 korisnika, među kojima su vodeće globalne i regionalne korporacije – McDonalds, Tate & Lyle, Starbucks, Newsec, Infobip, Metinvest Grupa, Triglav, NLB, Helios, Atlantic Grupa, Valamar Riviera, Croatia osiguranje. Span Grupu čine četiri domaća društva – Span d.d., Bonsai.tech, Trilix i Ekobit, te osam društava kćeri u Sloveniji, Velikoj Britaniji, SAD-u, Njemačkoj, Ukrajini, Azerbajdžanu, Švicarskoj i Moldaviji. Kao vodeći stručnjaci za Microsoft tehnologije i vodeći regionalni Microsoft partner, Span nosi status Microsoft Gold Partnera te je prva hrvatska kompanija koja ima devet Microsoftovih naprednih specijalizacija.

Važno je spomenuti i uvrštenje hrvatske kompanije Span na Zagrebačku burzu, čime je postala prva IT tvrtka koja je ušla na Zagrebačku burzu u zadnjih 18 godina, nakon Ericssona Nikola Tesla. Span je vrijedan 343 milijuna kuna i jedna je od najvećih IT kompanija u Hrvatskoj. To nije odlična vijest samo za IT sektor, nego i za financijski, koji djeluje pomalo uspavano već godinama.

Potencijalno je to dobra vijest i za građane, koji kupnjom dionica Spana mogu sudjelovati u zavidnom razvoju hrvatskog IT sektora i profitirati preko rasta cijene dionica. Cijena dionice prilikom uvrštenja u rujnu 2021. godine, iznosila je 175 kuna, a vrlo brzo je skočila na 202,00 kn.

Početkom 2022. godine trgovalo se s cijenom od 235 kuna. Rast od više nego 30 kn, tj. 15%, u tri mjeseca je impresivan, a dobra budućnost očekuje i tvrtku i cijeli sektor pa se može očekivati daljnji rast. Upravo bi IT sektor mogao oživjeti Zagrebačku burzu, a uz pametno ulaganje, koristi bi mogli imati svi građani RH, bilo kroz ulaganja mirovinskih fondova ili kroz osobnu kupnju dionica preko brokera.

Pokazatelji i očekivana kretanja hrvatske IT industrije

U 2020. godini hrvatska IT industrija ostvarila je ukupni prihod vrijedan 27,81 milijardu kuna, uz godišnji rast od 3,3 posto. To predstavlja značajno usporavanje rasta u odnosu na dvoznamenkaste godišnje stope rasta zabilježene u prethodne tri godine. Međutim, treba naglasiti da je ovaj naoko skromni rast realiziran u pandemijskoj godini, u kojoj društveni brutoproizvod pada za 8,2 posto, prihod nefinancijskog dijela gospodarstva pada za 6,6 posto, uz pad bruto dobiti od 53,2 posto, tako da stopa rasta od 3,3 posto ustvari predstavlja značajan uspjeh i svjedoči o žilavosti IT industrije.

Udio IT industrije u brutodomaćem proizvodu (novostvorenoj vrijednosti) u 2020. godini dosegao je 2,5 posto. U odnosu na 2015. godinu taj se udio povećao za 0,9 postotnih bodova. U srednjoročnom razdoblju IT industrija raste po PGSR-u od 11,6 posto te je po dinamici rasta daleko najbrža djelatnost u hrvatskom gospodarstvu.

U 2020. godini izvoz robe i usluga hrvatske IT industrije dosegao je 9,04 milijarde kuna. U posljednjih pet godina prosječna godišnja stopa rasta izvoza hrvatske IT industrije bila je 14,5 posto.

U 2020. godini prihod IT industrije ostvaren na domaćem tržištu pao je za 0,8 posto, dok je prihod ostvaren izvozom porastao za 13,0 posto. Stope rasta izvoza u svim promatranim godinama veće su od onih ostvarenih na domaćem tržištu što dovodi do povećanja udjela izvoza u ukupnom prihodu hrvatske IT industrije.

Udio izvoza u strukturi prihoda IT industrije konstantno se povećava. Udio izvoza u ukupnom prihodu u petogodišnjem je razdoblju povećan s 25,9 posto u 2016. na 32,5 posto u 2020. godini.

U 2020. izvoz računalnih usluga iz Hrvatske dosegao je 731 milijun eura, uz godišnji porast od 12,6 posto. U proteklome petogodišnjem razdoblju prosječna godišnja stopa rasta računalnih usluga iznosila je 14,2 posto i bila je znatno viša od stope koju bilježi EU28 (8,4 posto), ali i nešto niža negoli u ostalim tranzicijskim zemljama, osim Mađarske.

Čak 78 posto ukupnog prihoda hrvatske IT industrije otpada na Grad Zagreb ili 21,70 milijardi kuna. Na drugom je mjestu Istarska županija s 1,41 milijardom (s udjelom od 5,1 posto), a na trećemu Zagrebačka županija s 838 milijuna kuna (udio od 3,0 posto). Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i Ličko-senjska županija zauzimaju posljednja tri mjesta na ljestvici prihoda hrvatske IT industrije.

U 2020. godini ukupni prihod hrvatske IT industrije porastao je za 3,3 posto, ali ne i u svim županijama. Najveće stope rasta zabilježene su u Šibensko-kninskoj, Požeško slavonskoj, Karlovačkoj te Osječko-baranjskoj županiji. Koprivničko-križevačka, dubrovačko-neretvanska, splitsko-dalmatinska te krapinsko-zagorska IT industrija zabilježile su pad prihoda u 2020. godini.

U 2020. godini izdaci hrvatske IT industrije za istraživanje i razvoj porasli su za 10,5 posto u odnosu na 2019. godinu te su premašili 718 milijuna kuna što je gotovo 240 posto više u odnosu na 2016. godinu. Nadalje, u 2020. godini ulaganja poslovnog sektora u istraživanje i razvoj dosegnuo je 2,26 milijardi kuna. IT industrija sudjelovala je sa 718,56 milijuna (31,8 posto), dok su ulaganja ostalih sektora bila 1,543 milijuna kuna (68,2 posto).

Nakon usporavanja rasta prometa IT industrije u pandemijskoj 2020. godini, u 2021. promet je rastao, a u 2022.godini može se očekivati povratak na godišnje stope rasta ostvarene u pretpandemijskom razdoblju.

Godišnja stopa rasta u 2021. ponovno je dvoznamenkasta, konzervativno procijenjena na povećanje od oko 11 posto (koliko je iznosio PGSR za petogodišnje razdoblje prije COVID-a, do 2019. godine).

Naime, u 2021. godini svjedočili smo brzom oporavku gospodarstva, stoga se očekuju i objave rezultata ukupnog prihoda IT industrije od oko 31 milijarde kuna.

Domaća IT scena, unatoč pandemiji, inflaciji, i svim drugim nedaćama, posljednjih godina generator je brojnih pozitivnih priča. Kako i zašto je do toga došlo, bila je tema grupne rasprave na Bug Future showu 2022[²].

Rezultate hrvatske IT industrije u 2021. godini ekskluzivno su predstavljeni na uzorku od 60 IT tvrtki koje u programiranju čine 35% izvoza i 30% prihoda cijelog sektora. Oni su za sada prijavili rast od 15% u prihodima, rast izvoza od 29% i 23%-tni rast broja zaposlenika. Ukupno, IT sektor će na razini Hrvatske u 2021. (kada stignu i službeni podaci) vrlo vjerojatno zabilježiti rast prihoda i dobiti od oko 15%, a rast broja zaposlenika mogao bi biti i veći.

Iako dobar rezultat, on neće nadmašiti rekordne stope rasta iz 2018. i 2019. godine. Od trenutačnih trendova s kraja prošle i početka ove godine izdvaja se ubrzano zapošljavanje u IT sektoru. Sektor, dakle, raste značajno brže nego što na tržištu ima raspoložive radne snage.

Kad je riječ o utjecaju države na ovaj sektor, kao najveći poticaj koji bi se mogao uvesti jest smanjenje poreza na dohodak, što bi imalo utjecaja na neto plaću koju radnici dobivaju – umjesto da se, primjerice, iz njihovog dohotka spašavaju razne druge stavke državnog proračuna.

Skrenut ćemo pažnju i na dostupnu analizu u IT sektoru prema preliminarnim podacima za 2021. godinu, uz napomenu da nisu sve tvrtke još objavile izvješća, tako da se te brojke svake godine na kraju povećaju. Bitno je napomenuti da u analizi nisu obuhvaćene mnoge tvrtke koje definitivno spadaju u računalno programiranje, ali imaju neki drugačiji NKD (primjerice, Ericsson Nikola Tesla d.d.), a nisu obuhvaćeni ni izvještaji tvrtki koje imaju NKD oznake 58.21 (računalne igre) te 58.29 (izdavanje ostalog softvera).

Analiza se odnosi isključivo na tvrtke NKD-a J62 u sustavu poreza na dobit, čija su financijska izvješća dostupna na javnim servisima u trenutku ove analize te ne obuhvaća obrte, osim onih u sustavu poreza na dobit.

Prihodi IT sektora u 2021. dosegli su 17,3 milijardi kuna, uz izvoz od 7,2 milijarde kuna. Izražen je daljnji rast profitabilnosti i otvoreno je gotovo 3.000 novih radnih mjesta (u 2020. bilo je 1.400 novih radnih mjesta).

Bitne informacije o strukturi poduzetnika u J62 za 2021. godinu, potrebnih za bolje razumijevanje rezultata poslovanja:

−       ukupni broj poduzetnika: 5.069 (513 više nego u 2020.; 788 više nego u 2019.),

−       prosječni broj zaposlenika: 5 (isti već godinama),

−       poduzetnici koji posluju s dobiti: 77% (75% u 2020.), s gubitkom posluje 23% IT poduzeća,

−       broj poduzeća izvoznika: 2.149; 42% tvrtki; u 2020. bilo je 39% tvrtki s evidentiranim izvozom,

−       443 IT poduzeća (8,8% ukupnog broja) zapošljavaju prosječno 11 i više ljudi (u 2020. bilo je 395 takvih poduzeća; 8,6%), te u ukupnim rezultatima J62 sektora ostvaruju:

−       74,4% ukupnih prihoda IT sektora (74,8% u 2020.), 76% ukupnog izvoza (78% u 2020.) te 70% ukupnog broja zaposlenika (69% u 2020.),

−       među njima je svega 29 gubitaša (u 2020. bilo ih je 32, uz manji broj tvrtki), a u ukupnoj neto dobiti sektora sudjeluju s 58% (60% u 2020.),

−       370 poduzeća od 443, imaju evidentirane prihode od izvoza (u prethodnoj godini bilo je 330 izvoznika u toj skupini),

−       generatori su istraživanja i razvoja novih proizvoda i usluga; uz napomenu da se na jedno društvo odnosi veliki dio tog ulaganja.

Od ukupnog broja tvrtki koje su predale financijske izvještaje u NKD-u J62 (5.069 tvrtki), čak 1.332 tvrtke nemaju zaposlenika, 1.854 tvrtke imaju jednog zaposlenog, a 1.385 tvrtki ima 2-9 zaposlenika.

Rast izvoza TOP 100 IT izvoznika u 2021. godini iznosio je 33,5% (popis u prilogu na kraju teksta), a za uvrštenje na tu listu bilo je potrebno ostvariti prihod od izvoza od 14 milijuna kuna. Za usporedbu, u 2020. godini bilo je dovoljno imati izvoz od 11 milijuna kuna da biste se našli na popisu TOP 100. Tih 100 tvrtki ostvaruje 64% ukupnog izvoza sektora J62.

No, 2021. godinu su, unatoč tako respektabilnim rezultatima i rastu “velikih izvoznika”, obilježile tvrtke do 20 zaposlenika (18 ih je i u TOP100) koje su ostvarile rast izvoza od 49% (tvrtke od 0 do 9 zaposlenika), odnosno od 50% (tvrtke od 11 do 20 zaposlenika).

Sve je veći broj tvrtki u pretežito stranom vlasništvu te takve tvrtke ujedno bilježe veći rast prihoda od prodaje, kao i od izvoza. U ukupnim prihodima od prodaje, prihodi od prodaje unutar grupe (u pravilu je “grupa” inozemno povezano društvo) iznose 22% u 2021., a u 2020. godini to je bilo 19%. U 2021. rast prihoda od prodaje unutar grupe (u pravilu ino prihodi) iznosio je 33%, dok su prihodi izvan grupe rasli stopom od 17% (prosječno je ukupni prihod od prodaje rastao 20%).

Riječ je, u pravilu, o dva tipa tvrtki u stranom vlasništvu: a) tvrtke koje su originalno bile u hrvatskom vlasništvu, pa se zbog investicija ili širenja na vanjska tržišta osnovalo društvo u inozemstvu koje je postalo tvrtka-majka; b) R&D razvojni centri stranih kompanija.

Neto marža u 2021. godini na razini sektora iznosi 12,5%, a godinu ranije bila je 11,4%. Najvišu profitabilnost imaju tvrtke s jednim zaposlenikom (što je logično jer nemaju realnu strukturu troškova, a plaće su minimalne "direktorske"). Tvrtke s 2-9 zaposlenika imaju neto profitnu maržu od 17,8%, što je rast u odnosu na 2020. godinu, kad je ona iznosila 16%.

Najveći rast neto profitne marže bilježe tvrtke s 10-20 zaposlenika (s 10% na 13%) te one s 21-49 zaposlenika (s 8,3% na 11%). Zanimljivo, pad neto marže imaju najveće tvrtke sa 100 i više zaposlenika (s 8,2% na 6,8% u 2021.), no EBITDA im je stabilna, na 13% u obje godine, stoga nema razloga za zabrinutost. Na razini sektora EBITDA je rasla sa 16,7% na 18,9% (rast od 7%).

Plaće i dalje rastu, značajno je povećanje neoporezivih isplata radnicima te je otvoreno dvostruko više novih radnih mjesta nego prethodne godine.

Prosječna neto plaća u 2021. godini u sektoru iznosila je 9.848 kn, prema podacima iz financijskih izvještaja GFI-POD, odnosno 10.549 kn prema podacima DZS-a (iz JOPPD obrazaca). Prema istim podacima, prosječna neto plaća u 2020. iznosila je 9.660 kn pa je riječ o rastu neto plaće od 9%. Prosječna bruto 2 plaća rasla je 6%. Neto plaća raste većom brzinom primarno zbog zapošljavanja mladih do 30 godina, na koje se ne plaćaju doprinosi na plaću.

Prema podacima iz objavljenih GFI POD-ova, rast neto plaća je oko 7,8%, dok je rast bruto plaće oko 6%.

U 2022. godini može se očekivati daljnji rast ukupnog prihoda IT industrije koji bi premašio 34 milijarde kuna (uz rast od oko 12 posto). Taj bi rast mogao biti i veći ovisno o intenzitetu novih investicija u digitalizaciju povezanih s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti - koji predviđa ukupna srednjoročna ulaganja u tu svrhu od 1,29 milijardi eura.

Ivan VIDAS, struč. spec. oec.

Izvori:

Škuflić, L., Vlahinić-Dizdareviž, N.: Koncept nove ekonomije i značaj informacijskokomunikacijske tehnologije u Republici Hrvatskoj, Ekonomski preged, Vol.54 No. 5-6, 2003.

Atkinson, R.D.: Making the New Economy Grow. Washington: PPI, 2000.

HGK, Analiza stanja hrvatske IT industrije, Zagreb, 2021.

https://www.netokracija.com/analiza-it-industrije-2019-175313

https://www.tis.hr/hr/blog/zasto-je-ping-pong-stol-toliko-bitan-u-it-industriji

https://www.hgk.hr/zlatnakuna/nanobit

https://www.amcham.hr/span-dd-m567

https://www.index.hr/vijesti/clanak/ovi-ljudi-stoje-iza-golemih-uspjeha-hrvatske-it-industrije-u-2021/2328502.aspx

https://www.bug.hr/dogadjaji/bfs-2022-hrvatski-it-sektor-lani-je-porastao-za-15-25542

https://www.bug.hr/komentar/it-sektor-u-hrvatskoj-impresivan-rast-izvan-svih-ocekivanja-28290

[^ 1] Prosječna godišnja stopa rasta

[^ 2] Regionalni tech show