25.09.2025 11:00
Rad
Studenti koji ostvaruju primitke po osnovi rada posredstvom studentskih udruga, mogu tijekom godine po osnovi tako ostvarenih primitaka osim propisanoga neoporezivog iznosa, koristiti i godišnji osnovni osobni odbitak. Ističe se da se osnovni osobni odbitak može koristiti samo jednom godišnje.

1. Uvod
Sukladno propisima o porezu na dohodak, porez na dohodak ne plaća se na primitke studenata ostvarene posredstvom studentskih udruga do propisanoga neoporezivog iznosa. Studenti koji ostvaruju primitke za rad posredstvom studentskih udruga, mogu tijekom godine po osnovi tako ostvarenih primitaka osim propisanoga neoporezivog iznosa, koristiti i godišnji osnovni osobni odbitak. Međutim, važno je istaknuti da se propisani iznos osnovnoga osobnog odbitka može koristiti samo jednom godišnje. O tome se više govori u nastavku.

2. Neoporezivi primici studenata ostvareni radom posredstvom studentskih udruga u 2024.
Porezni tretman primitaka studenata u 2024. uređen je odredbama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, 151/22 i 114/23 – u nastavku teksta: Zakon) i Pravilnika o porezu na dohodak (NN 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20, 74/20, 1/21, 102/22, 112/22, 156/22, 1/23, 56/23 i 143/23 – u nastavku teksta: Pravilnik).

U skladu s odredbama članka 9. st. 1. toč. 6. Zakona i članka 6. st. 1. r. br. 2. Pravilnika, primici studenata ostvareni radom posredstvom studentskih udruga po posebnim propisima tijekom 2024. nisu podlijegali oporezivanju do iznosa 3.360,00 eura godišnje1.
Primici studenata na školovanju za rad posredstvom studentskih udruga, prema posebnim propisima iz članka 9. st. 1. toč. 6. Zakona, iznad propisanog iznosa smatraju se sukladno članku 39. Zakona drugim dohotkom.

Nadalje, člankom 52. Pravilnika propisuje da se primici studenata iz članka 9. st. 1. toč. 6. Zakona iznad propisanoga neoporezivog iznosa iz članka 6. st. 1. r.br. 2. Pravilnika, uvećani za iznos godišnjeg iznosa osnovnoga osobnog odbitka iz članka 14. st. 1. Zakona, smatraju u dijelu razlike više isplaćenog iznosa primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak.

Ako student tijekom poreznog razdoblja (kalendarske godine) po osnovi ukupnih isplata za rad posredstvom studentskih udruga po posebnim propisima ostvari pojedinačni ili ukupni primitak, umanjen za naknadu za posredovanje2, veći od propisanog neoporezivog iznosa iz članka 6. st. 1. r.br. 2. Pravilnika, uvećan za iznos godišnjega osnovnog osobnog odbitka, na razliku primitka iznad toga iznosa utvrđuje se drugi dohodak.

Iznos osnovnoga osobnog odbitka za 2024., sukladno članku 14. st. 1. Zakona, iznosio je 560,00 eura mjesečno.
S obzirom na navedeno, primici koje su studenti ostvarili radom posredstvom studentskih udruga tijekom 2024. nisu podlijegali oporezivanju do iznosa 10.080,00 eura godišnje, koji uključuje:
- godišnji neoporezivi iznos od 3.360,00 eura
- iznos godišnjega osnovnog osobnog odbitka od 6.720,00 eura (12 mjeseci × 560,00 eura).

3. Utvrđivanje predujma poreza od drugog dohotka
Primici studenata iznad propisanog iznosa (3.360,00 eura godišnje) uvećani za iznos godišnjega osnovnog osobnog odbitka (6.720,00 eura godišnje) smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, primitkom od kojega se utvrđuje drugi dohodak. Ako student tijekom poreznog razdoblja (kalendarske godine), po osnovi ukupnih isplata za rad posredstvom studentskih udruga ostvari pojedinačni ili ukupni primitak, umanjen za naknadu za posredovanje, veći od propisanog neoporezivog iznosa, uvećan za iznos godišnjega osnovnog osobnog odbitka, na razliku primitka iznad toga iznosa utvrđuje se drugi dohodak. Sukladno članku 40. Zakona, predujam poreza na dohodak od drugog dohotka plaća se po odbitku, primjenom niže stope utvrđene prema članku 19.a toga Zakona.

Dakle, predujam poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi primitaka studenata za rad posredstvom studentskih udruga za 2024. utvrđivao se i plaćao od osnovice, koju je činio iznos primitka iznad propisanoga godišnjeg iznosa od 10.080,00 eura, a koji se sastoji od propisanog neoporezivog iznosa i godišnjeg iznosa osnovnoga osobnog odbitka (3.360,00 eura + 6.720,00 eura), primjenom niže stope utvrđene prema članku 19.a Zakona.

Nadalje, važno je istaknuti da se osnovni osobni odbitak može koristiti samo jednom godišnje. Stoga, ako student tijekom godine osim primitaka za rad posredstvom studentske udruge ostvaruje, primjerice, i plaću, te poslodavac dohodak od plaće na temelju porezne kartice – Obrasca PK tijekom godine umanji za osobni odbitak, studentu može u godišnjem obračunu proizaći razlika poreza na dohodak za uplatu ako je iskorišteno više osobnog odbitka od iznosa na koji ima pravo (više od 6.720,00 eura). Primici po osnovi drugog dohotka obvezno se uključuju u godišnji obračun u posebnom postupku zajedno s drugim ostvarenim izvorima godišnjeg dohotka, a koji provodi Porezna uprava po službenoj dužnosti.

Ističe se da student kao mlada osoba ostvaruje u godišnjem obračunu pravo na olakšicu u obliku umanjenja 50% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na plaću te da se porezna olakšica odnosi samo na plaću, ali ne i na primitke studenata ostvarene radom posredstvom studentskih druga iznad propisanoga neoporezivog iznosa, a koji se smatraju drugim dohotkom.

4. Zaključak
Studenti su po osnovi rada posredstvom studentskih udruga tijekom 2024. osim propisanoga neoporezivog iznosa od 3.360,00 eura, mogli koristiti i godišnji osnovni osobni odbitak u iznosu od 6.720,00 eura. Primici studenata koji su tijekom 2024. prelazili iznos od 10.080,00 eura, podlijegali su oporezivanju na način propisan za drugi dohodak, po stopi koju su svojim odlukama propisala predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave u kojima student ima prebivalište / uobičajeno boravište.
Ako je student tijekom 2024. osim primitaka za rad posredstvom studentskih udruga (po osnovi kojih je iskoristio dio ili ukupan iznos osnovnoga osobnog odbitka), ostvario i plaću, te mu je poslodavac tijekom godine na temelju porezne kartice dohodak od plaće umanjivao za osobni odbitak, studentu može u godišnjem obračunu proizići razlika poreza na dohodak za uplatu ako je iskorišteno više osobnog odbitka od onog na koji ima pravo.

_____________

1 Od 1. siječnja 2025. povećan je iznos osnovnog osobnog odbitka s 560,00 na 600,00 eura te je u slijed povećanja osnovnoga osobnog odbitka, od 1. siječnja 2025. povećan neoporezivi iznos primitaka studenata na 3.600,00 eura (6 × 600,00).
2 Prema Zakonu o obavljanu studentskih poslova (NN 96/18 i 16/20).

Autorica: Gordana Lončar, univ. spec. oec.

Slika 505Izdavanje računa u elektroničkom obliku (eRačuni) postaju standard u poslovanju ali i obveza u 2026. za obveznike poreza na dodanu vrijednost, dok za male porezne obveznike postoji obveza zaprimanja istih. Uvode se, uz brojne razloge, i poradi efikasnijeg djelovanja Porezne uprave. Međutim, uvođenje eRačuna donosi i određene koristi kao što su digitalna arhiva, transparentnost, manje grešaka u ručnom radu i slično. U nastavku dajemo osvrt na izdavanje računa koje hrvatski porezni obveznici od 1. siječnja 2026. trebaju izdati inozemnim poslovnim subjektima.

Fiskalizacija nije ništa novo – uvedena je još 2013. s ciljem suzbijanja sive ekonomije i povećanja transparentnosti gotovinskog poslovanja. Sada, odnosno u suvremenom poreznom okruženju, sustav fiskalizacije proširuje se. U ovom kratkom pregledu podsjećamo što je fiskalizacija 1.0, te donosimo najbitnije informacije o promjenama poslovanju s građanima – i što to znači praktično za poduzetnike.

U okolnostima kada elementarne nepogode uzrokuju značajnu štetu na imovini i poslovanju, porezni položaj pomoći radnicima postaje bitno pitanje za poslodavce koji žele postupati u skladu s propisima. Propisi o porezu na dohodak jasno definiraju kada se potpore zbog uništenja ili oštećenja imovine mogu isplatiti neoporezivo te pod kojim uvjetima takve isplate prelaze u sferu oporezivog dohotka. U nastavku donosimo pregled aktualnog poreznog okvira, relevantnog mišljenja Porezne uprave te praktične smjernice za pravilnu primjenu ovih odredbi u situacijama elementarnih i prirodnih nepogoda.

Novi Zakon o fiskalizaciji (NN 89/25) donio je brojne dvojbe. Jedna od njih odnosi se i na praktičnu primjenu Odluke o Klasifikaciji proizvoda po djelatnostima Republike Hrvatske 2025. – KPD 2025. Neke dvojbe razrješavamo u ovom kratkom tekstu.

Posljednjih godina Hrvatska bilježi rast broja električnih vozila na cestama. S jedne strane, sve je izraženija želja poduzetnika za modernizacijom voznog parka, smanjenjem troškova goriva i održavanja, te usklađivanjem sa standardima tehnologije i održivim poslovanjem. S druge strane, visoke cijene novih vozila predstavljaju izazov koji se može ublažiti korištenjem mehanizma odbitka poreza na dodanu vrijednost te te različitih oblika povoljnog financiranja ili sufinanciranja. Upravo zato, razumijevanje financijskog i poreznog položaja električnih vozila može biti ključno za poslovni subjekt koja razmatra modernizaciju voznog parka. Kroz ovaj pregled sažeto analiziramo koje pogodnosti poduzetnici mogu ostvariti s ciljem maksimalne financijske isplativosti električnih vozila u poslovanju.