Osvrt na praktičnu primjenu Klasifikacije proizvoda po djelatnostima (KPD 2025)
Novi Zakon o fiskalizaciji (NN 89/25) donio je brojne dvojbe. Jedna od njih odnosi se i na praktičnu primjenu Odluke o Klasifikaciji proizvoda po djelatnostima Republike Hrvatske 2025. – KPD 2025. Neke dvojbe razrješavamo u ovom kratkom tekstu.
1. Uvod
Prema Zakonu o fiskalizaciji (NN 89/25), obveza primjene šifri klasifikacije proizvoda po djelatnostima (u nastavku teksta: KPD) na računima počinje se primjenjivati od 1. siječnja 2026. godine, a pripremno razdoblje je od 1. rujna do 31. prosinca 2025. KPD se sastoji od šesteroznamenkaste brojčane oznake, od čega prve četiri brojke određuju NKD a ostale dvije robu / uslugu.
2. Određivanje KPD oznake i postupanje
Uvodno valja napomenuti da je odgovornost za ispravan KPD na izdavatelju računa. To znači da je osoba odgovorna za izdavanje računa, dužna odabrati odgovarajuću oznaku koristeći KLASUS tražilicu.
Također, skrećemo pažnju na to ako postoji dvojba vezano uz odabir ispravne KPD oznake, upućujemo ispravnost KPD oznake provjeriti s Državnim zavodom za statistiku putem mail adrese: kpd@dzs.hr, što je u ovom trenutku dano kao informacija na web stranici Porezne uprave.
Osim toga, za tumačenje šifri upućujemo na korištenje NKD pretraživačem. Svaka stavka u e-računu mora imati KPD oznaku, neovisno koliko ih je na računu. Očekuje se da će u praksi softverska rješenja omogućiti olakšani tj. predefinirani unos iz padajućeg izbornika, što će smanjiti rizik od ručnog unosa i osigurati usklađenost.
Također, valja podsjetiti da Zakon o fiskalizaciji nije promijenio praksu izdavanja računa, što znači da se opis stavke na računu nije promijenio, već se samo dodaje obvezna KPD oznaka.
Skreće se pažnja i na to da nije propisano da šifra mora biti identična kod dobavljača i kupca, jer su moguće različite okolnosti, pa tako primjerice kod prodaje istog proizvoda dobavljač može biti zapravo proizvođač, a kupac - trgovac.
Osim toga, Zakon o fiskalizaciji ne propisuje obvezu da se KPD oznake primjenjuju u ulaznim dokumentima, već isključivo na stavci izlaznog računa, a koja se formira ovisno o djelatnosti poreznog obveznika.
3. Zaključak
Uvođenje obvezne primjene KPD oznaka na računima od 1. siječnja 2026. godine predstavlja značajnu novost. Pripremno razdoblje do kraja 2025. godine potrebno je iskoristiti za upoznavanje s KLASUS tražilicom, NKD pretraživačem te usklađivanje softverskih rješenja. Iako primjena KPD-a otvara brojna praktična pitanja, jasno je da odgovornost za ispravnost oznaka snosi izdavatelj računa, uz mogućnost konzultiranja DZS-a u slučaju dvojbi. U praksi će najvažnije biti pravodobno prilagoditi interne procese i osigurati dosljedno korištenje klasifikacije, kako bi se izbjegli rizici i osigurala usklađenost s novim zakonskim obvezama.
Autor: Antonio Prtenjača, mag. oec.
U središtu
Izdavanje računa u elektroničkom obliku (eRačuni) postaju standard u poslovanju ali i obveza u 2026. za obveznike poreza na dodanu vrijednost, dok za male porezne obveznike postoji obveza zaprimanja istih. Uvode se, uz brojne razloge, i poradi efikasnijeg djelovanja Porezne uprave. Međutim, uvođenje eRačuna donosi i određene koristi kao što su digitalna arhiva, transparentnost, manje grešaka u ručnom radu i slično. U nastavku dajemo osvrt na izdavanje računa koje hrvatski porezni obveznici od 1. siječnja 2026. trebaju izdati inozemnim poslovnim subjektima.