25.09.2025 11:07
Financije
Novi Zakon o fiskalizaciji (NN 89/25) donio je brojne dvojbe. Jedna od njih odnosi se i na praktičnu primjenu Odluke o Klasifikaciji proizvoda po djelatnostima Republike Hrvatske 2025. – KPD 2025. Neke dvojbe razrješavamo u ovom kratkom tekstu.

1. Uvod
Prema Zakonu o fiskalizaciji (NN 89/25), obveza primjene šifri klasifikacije proizvoda po djelatnostima (u nastavku teksta: KPD) na računima počinje se primjenjivati od 1. siječnja 2026. godine, a pripremno razdoblje je od 1. rujna do 31. prosinca 2025. KPD se sastoji od šesteroznamenkaste brojčane oznake, od čega prve četiri brojke određuju NKD a ostale dvije robu / uslugu.

2. Određivanje KPD oznake i postupanje
Uvodno valja napomenuti da je odgovornost za ispravan KPD na izdavatelju računa. To znači da je osoba odgovorna za izdavanje računa, dužna odabrati odgovarajuću oznaku koristeći KLASUS tražilicu.
Također, skrećemo pažnju na to ako postoji dvojba vezano uz odabir ispravne KPD oznake, upućujemo ispravnost KPD oznake provjeriti s Državnim zavodom za statistiku putem mail adrese: kpd@dzs.hr, što je u ovom trenutku dano kao informacija na web stranici Porezne uprave.
Osim toga, za tumačenje šifri upućujemo na korištenje NKD pretraživačem. Svaka stavka u e-računu mora imati KPD oznaku, neovisno koliko ih je na računu. Očekuje se da će u praksi softverska rješenja omogućiti olakšani tj. predefinirani unos iz padajućeg izbornika, što će smanjiti rizik od ručnog unosa i osigurati usklađenost.
Također, valja podsjetiti da Zakon o fiskalizaciji nije promijenio praksu izdavanja računa, što znači da se opis stavke na računu nije promijenio, već se samo dodaje obvezna KPD oznaka.
Skreće se pažnja i na to da nije propisano da šifra mora biti identična kod dobavljača i kupca, jer su moguće različite okolnosti, pa tako primjerice kod prodaje istog proizvoda dobavljač može biti zapravo proizvođač, a kupac - trgovac.
Osim toga, Zakon o fiskalizaciji ne propisuje obvezu da se KPD oznake primjenjuju u ulaznim dokumentima, već isključivo na stavci izlaznog računa, a koja se formira ovisno o djelatnosti poreznog obveznika.

3. Zaključak
Uvođenje obvezne primjene KPD oznaka na računima od 1. siječnja 2026. godine predstavlja značajnu novost. Pripremno razdoblje do kraja 2025. godine potrebno je iskoristiti za upoznavanje s KLASUS tražilicom, NKD pretraživačem te usklađivanje softverskih rješenja. Iako primjena KPD-a otvara brojna praktična pitanja, jasno je da odgovornost za ispravnost oznaka snosi izdavatelj računa, uz mogućnost konzultiranja DZS-a u slučaju dvojbi. U praksi će najvažnije biti pravodobno prilagoditi interne procese i osigurati dosljedno korištenje klasifikacije, kako bi se izbjegli rizici i osigurala usklađenost s novim zakonskim obvezama.

Autor: Antonio Prtenjača, mag. oec.

FiskalizacijaKao što nova godina često donosi promjene, tako je 2026. u Hrvatskoj donijela i obvezu digitalne razmjene eRačuna u B2B segmentu, poznatu kao Fiskalizacija 2.0. Preko 1,6 milijuna razmijenjenih eRačuna već u prvih gotovo dva tjedna pokazuje da je prijelaz na digitalne račune zahvatio brojne poduzetnike. Dok se svi polako privikavaju na novi sustav, priče s terena otkrivaju i tehničke izazove te potrebu za strpljenjem i podrškom na putu prema učinkovitijem i transparentnijem poslovanju.

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak za koji javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću traje od 3. prosinca 2025. do 17. prosinca 2025. predlaže se, između ostalog, od 1. siječnja 2026. povećati koeficijent koji se primjenjuje na iznos osnovnog osobnog odbitka pri izračunu neoporezivog iznosa primitaka učenika i studenata na školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, uslijed čega će se povećati i neoporezivi iznos primitaka učenika i studenata.

Božićnica, iako u praksi možda i najčešća, u poreznim propisima definirana je kao jedna od mogućih prigodnih nagrada koje poslodavac može isplatiti radniku. U ovom članku donosimo sažete praktične smjernice za ispravnu isplatu božićnice.

Izdavanje računa u elektroničkom obliku (eRačuni) postaju standard u poslovanju ali i obveza u 2026. za obveznike poreza na dodanu vrijednost, dok za male porezne obveznike postoji obveza zaprimanja istih. Uvode se, uz brojne razloge, i poradi efikasnijeg djelovanja Porezne uprave. Međutim, uvođenje eRačuna donosi i određene koristi kao što su digitalna arhiva, transparentnost, manje grešaka u ručnom radu i slično. U nastavku dajemo osvrt na izdavanje računa koje hrvatski porezni obveznici od 1. siječnja 2026. trebaju izdati inozemnim poslovnim subjektima.

Fiskalizacija nije ništa novo – uvedena je još 2013. s ciljem suzbijanja sive ekonomije i povećanja transparentnosti gotovinskog poslovanja. Sada, odnosno u suvremenom poreznom okruženju, sustav fiskalizacije proširuje se. U ovom kratkom pregledu podsjećamo što je fiskalizacija 1.0, te donosimo najbitnije informacije o promjenama poslovanju s građanima – i što to znači praktično za poduzetnike.