
1. Definicija i obveznik poreza po odbitku
Porez po odbitku primjenjuje se isključivo kod isplata koje domaći subjekt (rezident RH) izvršava prema inozemnim primateljima (nerezidentima).
Porezni obveznik, odnosno dužnik uplate ovog poreza, jest tuzemni isplatitelj koji obavlja isplatu primitka inozemnom primatelju.
Porezna osnovica je bruto iznos naknade koju tuzemni isplatitelj plaća inozemnom primatelju.
To znači da isplatitelj prilikom plaćanja naknade inozemnom primatelju mora obračunati pripadajući porez po odbitku i uplatiti ga u proračun, dok se ostatak isplaćuje inozemnom primatelju.
2. Vrste primitaka i stope poreza po odbitku
Prema važećim odredbama čl. 31. Zakona, porez po odbitku primjenjuje se na ograničeni skup vrsta primitaka koje ostvaruju inozemne osobe.
U 2025. godini porez po odbitku plaća se na sljedeće vrste naknada koje tuzemni isplatitelj isplaćuje inozemnom primatelju:
• Kamate – kamate koje rezident plaća inozemnim vjerovnicima podliježu porezu po odbitku (osim određenih izuzetaka navedenih u nastavku). Na kamate se primjenjuje opća stopa 15%
Iznimke za određene kamate: Porez po odbitku ne plaća se na kamate na robne kredite za kupnju dobara (vezane uz redovno poslovanje društva), kamate na kredite koje odobrava inozemna banka ili druga financijska institucija, te kamate isplaćene inozemnim pravnim osobama – imateljima državnih i korporativnih obveznica.
Također, u odredbi članka 49. st. 2. Pravilnika, porez po odbitku ne plaća na kamate plaćene za rate financijskog leasinga dobara.
• Dividende i udjeli u dobiti – isplate dividendi ili udjela u dobiti nerezidentima oporezuju se po stopi od 10% (iznimno)
• Autorske naknade i druga prava intelektualnog vlasništva (prava na reprodukciju, patente, licencije, zaštitni znak, dizajn ili model, proizvodni postupak, proizvodne formule, nacrt, plan, industrijsko ili znanstveno iskustvo i druga slična prava) – također su obuhvaćene porezom po odbitku (15% stopa).
• Naknade za nastupe inozemnih izvođača – kada naknadu isplaćuje tuzemni ili inozemni isplatitelj prema ugovoru s inozemnom osobom koja nije fizička osoba i u tom slučaju ne nastaje obveza obračuna poreza na dohodak i doprinosa za fizičku osobu izvođača. Na ove naknade primjenjuje se stopa 10%.
3. Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
Međunarodni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (u nastavku teksta: UIDO) mogu bitno utjecati na visinu ili obvezu poreza po odbitku. Republika Hrvatska ima potpisane takve ugovore s mnogim državama; oni tipično propisuju snižene stope poreza po odbitku ili oslobođenje.
Da bi tuzemni isplatitelj primijenio povoljniju ugovornu stopu (ili izuzeće) već pri samoj isplati, potrebno je pribaviti određenu dokumentaciju unaprijed (propisani su standardizirani obrasci).
Ukratko, ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja imaju prednost nad domaćim propisom, ali je teret dokazivanja na poreznim obveznicima da ishoduju i predoče potrebnu dokumentaciju kako bi se niže stope uzele u obzir.
4. Nekooperativne jurisdikcije i povećana stopa od 25%
Poseban režim poreza po odbitku primjenjuje se kod isplata prema subjektima koji imaju sjedište u državama koje se smatraju nekooperativnim jurisdikcijama u porezne svrhe prema kriterijima Europske unije.
Članak 31. st. 12. Zakona propisuje da se povišena stopa 25% poreza po odbitku primjenjuje na sve vrste naknada koje su inače oporezive po članku 31. (kamate, dividende, autorske naknade, izvođački honorari), ali i na naknade za usluge istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizije, ako se isplaćuju osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave odnosno nadzora poslovanja u državama koje su na EU popisu nekooperativnih jurisdikcija, a s kojima Hrvatska nema UIDO.
EU popis nekooperativnih jurisdikcija obuhvaća zemlje i teritorije koje ne surađuju u poreznim pitanjima. Trenutno se na tom popisu nalaze uglavnom offshore jurisdikcije s vrlo niskim ili nultim porezima.
Sukladno članku 50. st. 10. Pravilnika, obveza primjene 25% stope utvrđuje prema stanju popisa na dan isplate naknade. Isplatitelj treba provjeriti nalazi li se država sjedišta inozemnog primatelja na aktualnom popisu. Ako jest, tada se porez po odbitku obračunava po stopi 25% bez obzira na to što bi inače (da država nije na popisu) neka naknada moguće podlijegala nižoj stopi. Napominjemo da su stope za isplate u kooperativne jurisdikcije/porezne oaze povećane u cilju destimuliranja odljeva dobiti u takve jurisdikcije.
5. Obveze i odgovornosti domaćeg isplatitelja
Domaći isplatitelj dužan je pri svakoj isplati obuhvaćenoj člankom 31. Zakona obračunati, obustaviti i uplatiti pripadajući porez po odbitku. Isplatitelj je također obvezan voditi evidenciju o svim ovakvim isplatama. Prema članku 49. st. 5. Pravilnika, domaći isplatitelj mora istodobno s predajom godišnje prijave poreza na dobit (Obrazac PD) dostaviti Poreznoj upravi pregled svih isplaćenih naknada inozemnim osobama na koje je obračunat porez po odbitku (s podacima o nazivu inozemnog primatelja, datumu i iznosu isplate i plaćenom porezu, kao i primijenjenoj stopi poreza po odbitku, istovremeno s predajom porezne prijave poreza na dobit.
6. Zaključak
Porez po odbitku važan je mehanizam kojim se oporezuje određena dobit inozemnih osoba ostvareni u Hrvatskoj. Poduzetnici trebaju biti upoznati s time koje vrste isplata podliježu ovom porezu (kamate, dividende, autorske naknade, izvođački honorari), koje su stope (10%, 15%, ili 25% u posebnim slučajevima) te koje su iznimke i oslobođenja. Važno je voditi računa o nekooperativnim jurisdikcijama, jer isplate prema takvim jurisdikcijama imaju stroži tretman. Također, potrebno je pravovremeno prikupiti potrebnu dokumentaciju za primjenu međunarodnih ugovora, a domaći isplatitelj snosi odgovornost za točan obračun i uplatu poreza, uz obvezu evidentiranja i izvještavanja Porezne uprave.
Autor: Antonio Prtenjača, mag. oec.
Uz osvrt na osnovne informacije o potporama za samozapošljavanje isplaćene od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (u nastavku teksta: Zavod), u članku pišemo o njihovom poreznom položaju, kada ih ostvaruju fizičke osobe obrtnici - obveznici poreza na dohodak.
U prvom dijelu teksta objavljenom u INSOLVE-u dana 6. srpnja 2026., pisali smo o utvrđivanju i prijavljivanju dohotka iz inozemstva, a u ovom, drugom dijelu, pišemo o doprinosima prema međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju, te plaćanju poreza sukladno međunarodnim ugovorima.
Porezni obveznik, rezident Republike Hrvatske (dalje u tekstu: RH) obvezan je, sukladno čl. 6. Zakona o porezu na dohodak, a po načelu svjetskog dohotka, prijaviti ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala i drugog dohotka, koji je ostvario u tuzemstvu i u inozemstvu te na njega platiti porez na dohodak. U nastavku možete pročitati kako se prijavljuje drugi dohodak ostvaren u inozemstvu, gdje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja, kako se navedeni dohodak oporezuje s obzirom na primjenu potpisanog Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (dalje u tekstu: UIDO) koji RH ima potpisan sa državom izvora dohotka te koja se metode izbjegavanja dvostrukog oporezivanja primjenjuje pri utvrđivanju porezne obveze. U prvom dijelu teksta pišemo o utvrđivanju i prijavljivanju dohotka iz inozemstva, a u drugom dijelu će biti riječi o doprinosima prema međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju, te plaćanju poreza sukladno međunarodnim ugovorima.
Locco, odnosno lokalna vožnja, predstavlja službenu vožnju koju radnik obavlja vlastitim automobilom za potrebe poslodavca, pri čemu se putovanje odvija na udaljenosti do 30 kilometara od sjedišta poslodavca. Za takve vožnje poslodavac radniku može isplatiti neoporezivu naknadu, o čemu detaljnije donosimo u nastavku.
Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025. propisana je nova porezna olakšica u obliku umanjenja godišnje porezne obveze na plaću u razdoblju od pet godina. Olakšica je propisana s ciljem poticanja hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka na povratak i zaposlenje u Republiku Hrvatsku (dalje: RH), a ista će se po prvi put primijeniti pri utvrđivanju godišnjeg dohotka i poreza na dohodak za 2025. u 2026. Detaljnije o novo propisanoj poreznoj olakšici, osobama koje ostvaruju pravo na istu i njezinu načinu utvrđivanja u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak (dalje: poseban postupak) kojeg po službenoj dužnosti provodi Porezna uprava (dalje: PU) donosimo u nastavku.