14.07.2025 09:57
Novo mišljenje PU
Porez po odbitku u Hrvatskoj jest porez kojim se oporezuje dobit nerezidenta ostvarena u Republici Hrvatskoj, a plaća se pri samoj isplati određene vrste naknade inozemnom primatelju. Porez po odbitku propisan je Zakonom o porezu na dobit (u nastavku teksta: Zakon) i pratećim Pravilnikom o porezu na dobit (u nastavku teksta: Pravilnik). U tekstu donosimo sažet pregled osnovnih informacija o porezu po odbitku s ciljem lakšeg razumijevanja temeljnih pravila, dok se za detaljnije tumačenje i primjenu preporučuje proučiti relevantne porezne propise i službena tumačenja.

1. Definicija i obveznik poreza po odbitku
Porez po odbitku primjenjuje se isključivo kod isplata koje domaći subjekt (rezident RH) izvršava prema inozemnim primateljima (nerezidentima).
Porezni obveznik, odnosno dužnik uplate ovog poreza, jest tuzemni isplatitelj koji obavlja isplatu primitka inozemnom primatelju.
Porezna osnovica je bruto iznos naknade koju tuzemni isplatitelj plaća inozemnom primatelju.
To znači da isplatitelj prilikom plaćanja naknade inozemnom primatelju mora obračunati pripadajući porez po odbitku i uplatiti ga u proračun, dok se ostatak isplaćuje inozemnom primatelju.

2. Vrste primitaka i stope poreza po odbitku
Prema važećim odredbama čl. 31. Zakona, porez po odbitku primjenjuje se na ograničeni skup vrsta primitaka koje ostvaruju inozemne osobe.
U 2025. godini porez po odbitku plaća se na sljedeće vrste naknada koje tuzemni isplatitelj isplaćuje inozemnom primatelju:
• Kamate – kamate koje rezident plaća inozemnim vjerovnicima podliježu porezu po odbitku (osim određenih izuzetaka navedenih u nastavku). Na kamate se primjenjuje opća stopa 15%
Iznimke za određene kamate: Porez po odbitku ne plaća se na kamate na robne kredite za kupnju dobara (vezane uz redovno poslovanje društva), kamate na kredite koje odobrava inozemna banka ili druga financijska institucija, te kamate isplaćene inozemnim pravnim osobama – imateljima državnih i korporativnih obveznica.
Također, u odredbi članka 49. st. 2. Pravilnika, porez po odbitku ne plaća na kamate plaćene za rate financijskog leasinga dobara.
• Dividende i udjeli u dobiti – isplate dividendi ili udjela u dobiti nerezidentima oporezuju se po stopi od 10% (iznimno)
• Autorske naknade i druga prava intelektualnog vlasništva (prava na reprodukciju, patente, licencije, zaštitni znak, dizajn ili model, proizvodni postupak, proizvodne formule, nacrt, plan, industrijsko ili znanstveno iskustvo i druga slična prava) – također su obuhvaćene porezom po odbitku (15% stopa).
• Naknade za nastupe inozemnih izvođača – kada naknadu isplaćuje tuzemni ili inozemni isplatitelj prema ugovoru s inozemnom osobom koja nije fizička osoba i u tom slučaju ne nastaje obveza obračuna poreza na dohodak i doprinosa za fizičku osobu izvođača. Na ove naknade primjenjuje se stopa 10%.

3. Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
Međunarodni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (u nastavku teksta: UIDO) mogu bitno utjecati na visinu ili obvezu poreza po odbitku. Republika Hrvatska ima potpisane takve ugovore s mnogim državama; oni tipično propisuju snižene stope poreza po odbitku ili oslobođenje.
Da bi tuzemni isplatitelj primijenio povoljniju ugovornu stopu (ili izuzeće) već pri samoj isplati, potrebno je pribaviti određenu dokumentaciju unaprijed (propisani su standardizirani obrasci).
Ukratko, ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja imaju prednost nad domaćim propisom, ali je teret dokazivanja na poreznim obveznicima da ishoduju i predoče potrebnu dokumentaciju kako bi se niže stope uzele u obzir.

4. Nekooperativne jurisdikcije i povećana stopa od 25%
Poseban režim poreza po odbitku primjenjuje se kod isplata prema subjektima koji imaju sjedište u državama koje se smatraju nekooperativnim jurisdikcijama u porezne svrhe prema kriterijima Europske unije.
Članak 31. st. 12. Zakona propisuje da se povišena stopa 25% poreza po odbitku primjenjuje na sve vrste naknada koje su inače oporezive po članku 31. (kamate, dividende, autorske naknade, izvođački honorari), ali i na naknade za usluge istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizije, ako se isplaćuju osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave odnosno nadzora poslovanja u državama koje su na EU popisu nekooperativnih jurisdikcija, a s kojima Hrvatska nema UIDO.
EU popis nekooperativnih jurisdikcija obuhvaća zemlje i teritorije koje ne surađuju u poreznim pitanjima. Trenutno se na tom popisu nalaze uglavnom offshore jurisdikcije s vrlo niskim ili nultim porezima.
Sukladno članku 50. st. 10. Pravilnika, obveza primjene 25% stope utvrđuje prema stanju popisa na dan isplate naknade. Isplatitelj treba provjeriti nalazi li se država sjedišta inozemnog primatelja na aktualnom popisu. Ako jest, tada se porez po odbitku obračunava po stopi 25% bez obzira na to što bi inače (da država nije na popisu) neka naknada moguće podlijegala nižoj stopi. Napominjemo da su stope za isplate u kooperativne jurisdikcije/porezne oaze povećane u cilju destimuliranja odljeva dobiti u takve jurisdikcije.

5. Obveze i odgovornosti domaćeg isplatitelja
Domaći isplatitelj dužan je pri svakoj isplati obuhvaćenoj člankom 31. Zakona obračunati, obustaviti i uplatiti pripadajući porez po odbitku. Isplatitelj je također obvezan voditi evidenciju o svim ovakvim isplatama. Prema članku 49. st. 5. Pravilnika, domaći isplatitelj mora istodobno s predajom godišnje prijave poreza na dobit (Obrazac PD) dostaviti Poreznoj upravi pregled svih isplaćenih naknada inozemnim osobama na koje je obračunat porez po odbitku (s podacima o nazivu inozemnog primatelja, datumu i iznosu isplate i plaćenom porezu, kao i primijenjenoj stopi poreza po odbitku, istovremeno s predajom porezne prijave poreza na dobit.

6. Zaključak
Porez po odbitku važan je mehanizam kojim se oporezuje određena dobit inozemnih osoba ostvareni u Hrvatskoj. Poduzetnici trebaju biti upoznati s time koje vrste isplata podliježu ovom porezu (kamate, dividende, autorske naknade, izvođački honorari), koje su stope (10%, 15%, ili 25% u posebnim slučajevima) te koje su iznimke i oslobođenja. Važno je voditi računa o nekooperativnim jurisdikcijama, jer isplate prema takvim jurisdikcijama imaju stroži tretman. Također, potrebno je pravovremeno prikupiti potrebnu dokumentaciju za primjenu međunarodnih ugovora, a domaći isplatitelj snosi odgovornost za točan obračun i uplatu poreza, uz obvezu evidentiranja i izvještavanja Porezne uprave.

Autor: Antonio Prtenjača, mag. oec.

Darovi i ostale prigodne nagradePorezni propisi poslodavcima omogućuju isplatu određenih nagrada, potpora i naknada radnicima bez obveze obračuna poreza na dohodak. Iako su propisani maksimalni neoporezivi iznosi, važno je naglasiti da isplata iznad tih pragova nije zabranjena – međutim, iznos koji prelazi dopušteni limit smatra se oporezivim primitkom. U nastavku donosimo pregled pravila koja se odnose na neoporezivu isplatu dara za dijete do 15 godina starosti.

Poslodavci imaju mogućnost svojim zaposlenicima isplatiti naknadu za troškove redovne skrbi djeteta bez poreznog opterećenja, pod uvjetom da su ispunjeni zakonski kriteriji i osigurana odgovarajuća dokumentacija. U nastavku se obrađuju ključni uvjeti te način evidentiranja i isplate takvih troškova.

Kada jedan poslovni subjekt prestaje s radom, a drugi poslovni subjekt preuzima poslove ukinutog poslovnog subjekta, tada isti (trgovačko društvo, obrtnik, agencija, zavod, fond, institut, zaklada i/ili druga pravna osoba s javnim ovlastima) temeljem propisa ili ugovora o spajanju i pripajanju preuzima zatečene i zaposlene radnike sa svim pravima i obvezama koja za te zaposlenike proizlazi iz postojećih ugovora o radu, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu i drugih izvora prava. Tko ima obvezu obračuna, obustave i uplate javnih davanja prema plaći za zaposlene i na koji način opisuje se u članku.

U članku autorica pojašnjava pojedinosti vezane uz djelatnost poljoprivrede u smislu propisa o porezu na dohodak te obvezi upisa fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede u registar obveznika poreza na dohodak, kao i o načinu oporezivanja primitaka koje fizičke osobe ostvare po toj osnovi.

Konačan drugi dohodak
12.03.2026 09:07

U sustavu poreza na dohodak razlikuje se pet oporezivih oblika dohotka, i to: dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala i drugi dohodak. Navedeni oblici dohotka dijele se na konačan dohodak i godišnji dohodak. Godišnjim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od: nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti te drugim primicima koji se ne smatraju konačnim. Konačnim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala te drugim primicima koji se smatraju konačnim. Dohodak od samostalne djelatnosti se može pod propisanim uvjetima utvrđivati u paušalnom iznosu u kojem slučaju se isti smatra konačnim dohotkom. U nastavku se govori o konačnom drugom dohotku odnosno drugim primicima koji se smatraju konačnim.