
1. Definicija i obveznik poreza po odbitku
Porez po odbitku primjenjuje se isključivo kod isplata koje domaći subjekt (rezident RH) izvršava prema inozemnim primateljima (nerezidentima).
Porezni obveznik, odnosno dužnik uplate ovog poreza, jest tuzemni isplatitelj koji obavlja isplatu primitka inozemnom primatelju.
Porezna osnovica je bruto iznos naknade koju tuzemni isplatitelj plaća inozemnom primatelju.
To znači da isplatitelj prilikom plaćanja naknade inozemnom primatelju mora obračunati pripadajući porez po odbitku i uplatiti ga u proračun, dok se ostatak isplaćuje inozemnom primatelju.
2. Vrste primitaka i stope poreza po odbitku
Prema važećim odredbama čl. 31. Zakona, porez po odbitku primjenjuje se na ograničeni skup vrsta primitaka koje ostvaruju inozemne osobe.
U 2025. godini porez po odbitku plaća se na sljedeće vrste naknada koje tuzemni isplatitelj isplaćuje inozemnom primatelju:
• Kamate – kamate koje rezident plaća inozemnim vjerovnicima podliježu porezu po odbitku (osim određenih izuzetaka navedenih u nastavku). Na kamate se primjenjuje opća stopa 15%
Iznimke za određene kamate: Porez po odbitku ne plaća se na kamate na robne kredite za kupnju dobara (vezane uz redovno poslovanje društva), kamate na kredite koje odobrava inozemna banka ili druga financijska institucija, te kamate isplaćene inozemnim pravnim osobama – imateljima državnih i korporativnih obveznica.
Također, u odredbi članka 49. st. 2. Pravilnika, porez po odbitku ne plaća na kamate plaćene za rate financijskog leasinga dobara.
• Dividende i udjeli u dobiti – isplate dividendi ili udjela u dobiti nerezidentima oporezuju se po stopi od 10% (iznimno)
• Autorske naknade i druga prava intelektualnog vlasništva (prava na reprodukciju, patente, licencije, zaštitni znak, dizajn ili model, proizvodni postupak, proizvodne formule, nacrt, plan, industrijsko ili znanstveno iskustvo i druga slična prava) – također su obuhvaćene porezom po odbitku (15% stopa).
• Naknade za nastupe inozemnih izvođača – kada naknadu isplaćuje tuzemni ili inozemni isplatitelj prema ugovoru s inozemnom osobom koja nije fizička osoba i u tom slučaju ne nastaje obveza obračuna poreza na dohodak i doprinosa za fizičku osobu izvođača. Na ove naknade primjenjuje se stopa 10%.
3. Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
Međunarodni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (u nastavku teksta: UIDO) mogu bitno utjecati na visinu ili obvezu poreza po odbitku. Republika Hrvatska ima potpisane takve ugovore s mnogim državama; oni tipično propisuju snižene stope poreza po odbitku ili oslobođenje.
Da bi tuzemni isplatitelj primijenio povoljniju ugovornu stopu (ili izuzeće) već pri samoj isplati, potrebno je pribaviti određenu dokumentaciju unaprijed (propisani su standardizirani obrasci).
Ukratko, ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja imaju prednost nad domaćim propisom, ali je teret dokazivanja na poreznim obveznicima da ishoduju i predoče potrebnu dokumentaciju kako bi se niže stope uzele u obzir.
4. Nekooperativne jurisdikcije i povećana stopa od 25%
Poseban režim poreza po odbitku primjenjuje se kod isplata prema subjektima koji imaju sjedište u državama koje se smatraju nekooperativnim jurisdikcijama u porezne svrhe prema kriterijima Europske unije.
Članak 31. st. 12. Zakona propisuje da se povišena stopa 25% poreza po odbitku primjenjuje na sve vrste naknada koje su inače oporezive po članku 31. (kamate, dividende, autorske naknade, izvođački honorari), ali i na naknade za usluge istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizije, ako se isplaćuju osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave odnosno nadzora poslovanja u državama koje su na EU popisu nekooperativnih jurisdikcija, a s kojima Hrvatska nema UIDO.
EU popis nekooperativnih jurisdikcija obuhvaća zemlje i teritorije koje ne surađuju u poreznim pitanjima. Trenutno se na tom popisu nalaze uglavnom offshore jurisdikcije s vrlo niskim ili nultim porezima.
Sukladno članku 50. st. 10. Pravilnika, obveza primjene 25% stope utvrđuje prema stanju popisa na dan isplate naknade. Isplatitelj treba provjeriti nalazi li se država sjedišta inozemnog primatelja na aktualnom popisu. Ako jest, tada se porez po odbitku obračunava po stopi 25% bez obzira na to što bi inače (da država nije na popisu) neka naknada moguće podlijegala nižoj stopi. Napominjemo da su stope za isplate u kooperativne jurisdikcije/porezne oaze povećane u cilju destimuliranja odljeva dobiti u takve jurisdikcije.
5. Obveze i odgovornosti domaćeg isplatitelja
Domaći isplatitelj dužan je pri svakoj isplati obuhvaćenoj člankom 31. Zakona obračunati, obustaviti i uplatiti pripadajući porez po odbitku. Isplatitelj je također obvezan voditi evidenciju o svim ovakvim isplatama. Prema članku 49. st. 5. Pravilnika, domaći isplatitelj mora istodobno s predajom godišnje prijave poreza na dobit (Obrazac PD) dostaviti Poreznoj upravi pregled svih isplaćenih naknada inozemnim osobama na koje je obračunat porez po odbitku (s podacima o nazivu inozemnog primatelja, datumu i iznosu isplate i plaćenom porezu, kao i primijenjenoj stopi poreza po odbitku, istovremeno s predajom porezne prijave poreza na dobit.
6. Zaključak
Porez po odbitku važan je mehanizam kojim se oporezuje određena dobit inozemnih osoba ostvareni u Hrvatskoj. Poduzetnici trebaju biti upoznati s time koje vrste isplata podliježu ovom porezu (kamate, dividende, autorske naknade, izvođački honorari), koje su stope (10%, 15%, ili 25% u posebnim slučajevima) te koje su iznimke i oslobođenja. Važno je voditi računa o nekooperativnim jurisdikcijama, jer isplate prema takvim jurisdikcijama imaju stroži tretman. Također, potrebno je pravovremeno prikupiti potrebnu dokumentaciju za primjenu međunarodnih ugovora, a domaći isplatitelj snosi odgovornost za točan obračun i uplatu poreza, uz obvezu evidentiranja i izvještavanja Porezne uprave.
Autor: Antonio Prtenjača, mag. oec.
U članku autorica pojašnjava pojedinosti vezane uz djelatnost poljoprivrede u smislu propisa o porezu na dohodak te obvezi upisa fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede u registar obveznika poreza na dohodak, kao i o načinu oporezivanja primitaka koje fizičke osobe ostvare po toj osnovi.
U sustavu poreza na dohodak razlikuje se pet oporezivih oblika dohotka, i to: dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala i drugi dohodak. Navedeni oblici dohotka dijele se na konačan dohodak i godišnji dohodak. Godišnjim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od: nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti te drugim primicima koji se ne smatraju konačnim. Konačnim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala te drugim primicima koji se smatraju konačnim. Dohodak od samostalne djelatnosti se može pod propisanim uvjetima utvrđivati u paušalnom iznosu u kojem slučaju se isti smatra konačnim dohotkom. U nastavku se govori o konačnom drugom dohotku odnosno drugim primicima koji se smatraju konačnim.
Digitalna transformacija poreznog sustava ušla je u novu fazu. Fiskalizacija 2.0 predstavlja nadogradnju postojećeg modela fiskalizacije računa i širi ga na cjelovitije elektroničko izvještavanje prema Poreznoj upravi. Za računovođe i poduzetnike to nije samo tehnička promjena, već organizacijska i procesna prilagodba poslovanja.
Na temelju podataka upisanih na poreznu karticu tj. Obrascu PK utvrđuje se osobni odbitak i predujam poreza na dohodak poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada (plaću, mirovinu). Osim osnovnog osobnog odbitka porezni obveznik može upisati podatak na temelju kojeg se može uvećati osobni odbitak i to podatak o uzdržavanim članovima, djeci, svojoj invalidnosti te invalidnosti svojih uzdržavanih članovima i djece. Prema upisanom podatku o prebivalištu /uobičajenom boravištu utvrđuje porezna stopa koja se primjenjuje te pripadnost poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada. Također, ako porezni obveznik ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavaca, moguće je osobni odbitak koristiti kod više isplatitelja, uz uvjet da zatraži na Obrascu PK upiše raspodjelu osobnog odbitka prema isplatiteljima. Više o navedenome pročitajte u nastavku članka
Kao što nova godina često donosi promjene, tako je 2026. u Hrvatskoj donijela i obvezu digitalne razmjene eRačuna u B2B segmentu, poznatu kao Fiskalizacija 2.0. Preko 1,6 milijuna razmijenjenih eRačuna već u prvih gotovo dva tjedna pokazuje da je prijelaz na digitalne račune zahvatio brojne poduzetnike. Dok se svi polako privikavaju na novi sustav, priče s terena otkrivaju i tehničke izazove te potrebu za strpljenjem i podrškom na putu prema učinkovitijem i transparentnijem poslovanju.