14.07.2025 09:57
Novo mišljenje PU
Porez po odbitku u Hrvatskoj jest porez kojim se oporezuje dobit nerezidenta ostvarena u Republici Hrvatskoj, a plaća se pri samoj isplati određene vrste naknade inozemnom primatelju. Porez po odbitku propisan je Zakonom o porezu na dobit (u nastavku teksta: Zakon) i pratećim Pravilnikom o porezu na dobit (u nastavku teksta: Pravilnik). U tekstu donosimo sažet pregled osnovnih informacija o porezu po odbitku s ciljem lakšeg razumijevanja temeljnih pravila, dok se za detaljnije tumačenje i primjenu preporučuje proučiti relevantne porezne propise i službena tumačenja.

1. Definicija i obveznik poreza po odbitku
Porez po odbitku primjenjuje se isključivo kod isplata koje domaći subjekt (rezident RH) izvršava prema inozemnim primateljima (nerezidentima).
Porezni obveznik, odnosno dužnik uplate ovog poreza, jest tuzemni isplatitelj koji obavlja isplatu primitka inozemnom primatelju.
Porezna osnovica je bruto iznos naknade koju tuzemni isplatitelj plaća inozemnom primatelju.
To znači da isplatitelj prilikom plaćanja naknade inozemnom primatelju mora obračunati pripadajući porez po odbitku i uplatiti ga u proračun, dok se ostatak isplaćuje inozemnom primatelju.

2. Vrste primitaka i stope poreza po odbitku
Prema važećim odredbama čl. 31. Zakona, porez po odbitku primjenjuje se na ograničeni skup vrsta primitaka koje ostvaruju inozemne osobe.
U 2025. godini porez po odbitku plaća se na sljedeće vrste naknada koje tuzemni isplatitelj isplaćuje inozemnom primatelju:
• Kamate – kamate koje rezident plaća inozemnim vjerovnicima podliježu porezu po odbitku (osim određenih izuzetaka navedenih u nastavku). Na kamate se primjenjuje opća stopa 15%
Iznimke za određene kamate: Porez po odbitku ne plaća se na kamate na robne kredite za kupnju dobara (vezane uz redovno poslovanje društva), kamate na kredite koje odobrava inozemna banka ili druga financijska institucija, te kamate isplaćene inozemnim pravnim osobama – imateljima državnih i korporativnih obveznica.
Također, u odredbi članka 49. st. 2. Pravilnika, porez po odbitku ne plaća na kamate plaćene za rate financijskog leasinga dobara.
• Dividende i udjeli u dobiti – isplate dividendi ili udjela u dobiti nerezidentima oporezuju se po stopi od 10% (iznimno)
• Autorske naknade i druga prava intelektualnog vlasništva (prava na reprodukciju, patente, licencije, zaštitni znak, dizajn ili model, proizvodni postupak, proizvodne formule, nacrt, plan, industrijsko ili znanstveno iskustvo i druga slična prava) – također su obuhvaćene porezom po odbitku (15% stopa).
• Naknade za nastupe inozemnih izvođača – kada naknadu isplaćuje tuzemni ili inozemni isplatitelj prema ugovoru s inozemnom osobom koja nije fizička osoba i u tom slučaju ne nastaje obveza obračuna poreza na dohodak i doprinosa za fizičku osobu izvođača. Na ove naknade primjenjuje se stopa 10%.

3. Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
Međunarodni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (u nastavku teksta: UIDO) mogu bitno utjecati na visinu ili obvezu poreza po odbitku. Republika Hrvatska ima potpisane takve ugovore s mnogim državama; oni tipično propisuju snižene stope poreza po odbitku ili oslobođenje.
Da bi tuzemni isplatitelj primijenio povoljniju ugovornu stopu (ili izuzeće) već pri samoj isplati, potrebno je pribaviti određenu dokumentaciju unaprijed (propisani su standardizirani obrasci).
Ukratko, ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja imaju prednost nad domaćim propisom, ali je teret dokazivanja na poreznim obveznicima da ishoduju i predoče potrebnu dokumentaciju kako bi se niže stope uzele u obzir.

4. Nekooperativne jurisdikcije i povećana stopa od 25%
Poseban režim poreza po odbitku primjenjuje se kod isplata prema subjektima koji imaju sjedište u državama koje se smatraju nekooperativnim jurisdikcijama u porezne svrhe prema kriterijima Europske unije.
Članak 31. st. 12. Zakona propisuje da se povišena stopa 25% poreza po odbitku primjenjuje na sve vrste naknada koje su inače oporezive po članku 31. (kamate, dividende, autorske naknade, izvođački honorari), ali i na naknade za usluge istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizije, ako se isplaćuju osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave odnosno nadzora poslovanja u državama koje su na EU popisu nekooperativnih jurisdikcija, a s kojima Hrvatska nema UIDO.
EU popis nekooperativnih jurisdikcija obuhvaća zemlje i teritorije koje ne surađuju u poreznim pitanjima. Trenutno se na tom popisu nalaze uglavnom offshore jurisdikcije s vrlo niskim ili nultim porezima.
Sukladno članku 50. st. 10. Pravilnika, obveza primjene 25% stope utvrđuje prema stanju popisa na dan isplate naknade. Isplatitelj treba provjeriti nalazi li se država sjedišta inozemnog primatelja na aktualnom popisu. Ako jest, tada se porez po odbitku obračunava po stopi 25% bez obzira na to što bi inače (da država nije na popisu) neka naknada moguće podlijegala nižoj stopi. Napominjemo da su stope za isplate u kooperativne jurisdikcije/porezne oaze povećane u cilju destimuliranja odljeva dobiti u takve jurisdikcije.

5. Obveze i odgovornosti domaćeg isplatitelja
Domaći isplatitelj dužan je pri svakoj isplati obuhvaćenoj člankom 31. Zakona obračunati, obustaviti i uplatiti pripadajući porez po odbitku. Isplatitelj je također obvezan voditi evidenciju o svim ovakvim isplatama. Prema članku 49. st. 5. Pravilnika, domaći isplatitelj mora istodobno s predajom godišnje prijave poreza na dobit (Obrazac PD) dostaviti Poreznoj upravi pregled svih isplaćenih naknada inozemnim osobama na koje je obračunat porez po odbitku (s podacima o nazivu inozemnog primatelja, datumu i iznosu isplate i plaćenom porezu, kao i primijenjenoj stopi poreza po odbitku, istovremeno s predajom porezne prijave poreza na dobit.

6. Zaključak
Porez po odbitku važan je mehanizam kojim se oporezuje određena dobit inozemnih osoba ostvareni u Hrvatskoj. Poduzetnici trebaju biti upoznati s time koje vrste isplata podliježu ovom porezu (kamate, dividende, autorske naknade, izvođački honorari), koje su stope (10%, 15%, ili 25% u posebnim slučajevima) te koje su iznimke i oslobođenja. Važno je voditi računa o nekooperativnim jurisdikcijama, jer isplate prema takvim jurisdikcijama imaju stroži tretman. Također, potrebno je pravovremeno prikupiti potrebnu dokumentaciju za primjenu međunarodnih ugovora, a domaći isplatitelj snosi odgovornost za točan obračun i uplatu poreza, uz obvezu evidentiranja i izvještavanja Porezne uprave.

Autor: Antonio Prtenjača, mag. oec.

Slika 505Izdavanje računa u elektroničkom obliku (eRačuni) postaju standard u poslovanju ali i obveza u 2026. za obveznike poreza na dodanu vrijednost, dok za male porezne obveznike postoji obveza zaprimanja istih. Uvode se, uz brojne razloge, i poradi efikasnijeg djelovanja Porezne uprave. Međutim, uvođenje eRačuna donosi i određene koristi kao što su digitalna arhiva, transparentnost, manje grešaka u ručnom radu i slično. U nastavku dajemo osvrt na izdavanje računa koje hrvatski porezni obveznici od 1. siječnja 2026. trebaju izdati inozemnim poslovnim subjektima.

Fiskalizacija nije ništa novo – uvedena je još 2013. s ciljem suzbijanja sive ekonomije i povećanja transparentnosti gotovinskog poslovanja. Sada, odnosno u suvremenom poreznom okruženju, sustav fiskalizacije proširuje se. U ovom kratkom pregledu podsjećamo što je fiskalizacija 1.0, te donosimo najbitnije informacije o promjenama poslovanju s građanima – i što to znači praktično za poduzetnike.

U okolnostima kada elementarne nepogode uzrokuju značajnu štetu na imovini i poslovanju, porezni položaj pomoći radnicima postaje bitno pitanje za poslodavce koji žele postupati u skladu s propisima. Propisi o porezu na dohodak jasno definiraju kada se potpore zbog uništenja ili oštećenja imovine mogu isplatiti neoporezivo te pod kojim uvjetima takve isplate prelaze u sferu oporezivog dohotka. U nastavku donosimo pregled aktualnog poreznog okvira, relevantnog mišljenja Porezne uprave te praktične smjernice za pravilnu primjenu ovih odredbi u situacijama elementarnih i prirodnih nepogoda.

Novi Zakon o fiskalizaciji (NN 89/25) donio je brojne dvojbe. Jedna od njih odnosi se i na praktičnu primjenu Odluke o Klasifikaciji proizvoda po djelatnostima Republike Hrvatske 2025. – KPD 2025. Neke dvojbe razrješavamo u ovom kratkom tekstu.

Studenti koji ostvaruju primitke po osnovi rada posredstvom studentskih udruga, mogu tijekom godine po osnovi tako ostvarenih primitaka osim propisanoga neoporezivog iznosa, koristiti i godišnji osnovni osobni odbitak. Ističe se da se osnovni osobni odbitak može koristiti samo jednom godišnje.