Izmijenjenim propisima o doprinosima od 1. siječnja 2025. redefinirana je mjera kojom se poslodavci oslobađaju od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, a koja se odnosila samo na mlade osobe s kojom je ugovor o radu na neodređeno potpisan do 30 godine njegova života, na način da poslodavci mogu koristiti oslobođenje za svakog radnika koji prvi put sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme, bez obzira na prethodni staž u mirovinskom osiguranju. Dakle, mjera se odnosi na osobu koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu neodređeno vrijeme, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme bez obzira na starost. Dokaz o tome poslodavac može osigurati ispisom podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
1. PRVO ZAPOSLENJE – UGOVOR O RADU NA NEODREĐENO VRIJEME OD 1. SIJEČNJA 2025.
Prema izmijenjenom Zakonu o doprinosima (Nar. nov. 152/24), koji je na snazi od 1. siječnja 2025. godine, osoba koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu jest fizička osoba koju poslodavac po osnovi ugovora o radu sklopljenog na neodređeno vrijeme prijavljuje na obvezno mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme (čl. 7. t. 54. Zakona o doprinosima).
Ugovor na neodređeno vrijeme ne smije prethodno sklopljen niti s jednim prethodnim poslodavcem, kako bi poslodavac mogao koristiti navedeno oslobođenje. Nakon što je s osobom sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, poslodavac ima mogućnost osloboditi se obveze doprinosa na plaću (tj. doprinosa za zdravstveno osiguranje) na godinu dana.
Navedeno proizlazi iz članka 20. st. 2. Zakona o doprinosima, prema kojem za osiguranika koji se prvi put zapošljava na osnovicu iz čl. 21. Zakona o doprinosima (plaća) obračunavaju se doprinosi iz osnovice i to:
- doprinos za mirovinsko osiguranje
- doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja).
Poslodavac može koristiti olakšicu za radnika i ako je taj radnik prethodno već imao sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, budući da to nije prepreka za korištenje nove olakšice. Važno je samo prvo sklapanje ugovora na neodređeno vrijeme.
U slučaju da je radnik imao prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, pa nakon toga na određeno, te s trenutnim poslodavcem sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme, taj poslodavac nije u mogućnosti koristiti oslobođenje od plaćanja doprinosa na zdravstveno osiguranje.
1.1. Ishođenje potvrde o nepostojanju staža u mirovinskom osiguranju
Prema članku 26. Pravilnika o doprinosima, za osobu koja se prvi put zapošljava poslodavac je dužan o tome osigurati dokaz. Dokaz je ispis službenih podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, (nisi s jednim poslodavcem). Dokaz odnosno potvrdu da radnik nije imao prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme može pribaviti sam radnik ili poslodavca dolaskom nadležnu područnu službu / ured / ispostavu HZMO-a. Taj dokaz poslodavac pohranjuje u svojoj evidenciji te nije dužan dostaviti Poreznoj upravi, niti nekom drugom državnom tijelu.
Kada su zadovoljeni uvjeti, poslodavac može biti oslobođen od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje na razdoblje do jedne godine.
Poslodavac nema obvezu označiti u prijavama HZMO-a (M1P ili M3-P) da je riječ o radniku koji se prvi put zapošljava na neodređeno vrijeme.
1.2. Prikazivanje u Obrascu JOPPD
Korištenje oslobođenja od obveze doprinosa na plaću u Obrascu JOPPD prikazuje se primjenom odgovarajuće šifre za stjecatelja primitka kao obveznih osiguranika. Na stranici B Obrasca JOPPD, u polju pod 6.1. (stjecatelj) se označava s slijedećim oznakama, ovisno o tome je li riječ o osobi koja će raditi u RH ili će biti izaslana na rad u inozemstvo:
- 0013 - Radnik/osiguranik po osnovi radnog odnosa osoba koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu prema odredbama Zakona o doprinosima
- 0014 - Radnik/osiguranik koji je temeljem radnog odnosa izaslan na rad u inozemstvo ili drugu državu članicu Europske unije – osoba koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu prema odredbama Zakona o doprinosima
- 0026 - Radnik/osiguranik po osnovi radnog odnosa – rad u kućanstvu osoba koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu prema odredbama Zakona o doprinosima
- u polju pod 6.2. – oznaka primitka prikazuje na jednak način kao za ostale radnike, ovisno o vrsti primitka.
1.3. Isplata ostalih primitaka koji nisu plaća osobama koje se prvi put zapošljavaju temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme
Kada se osobi koja se prvi put zapošljava temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme osim plaće isplaćuju i još neki oporezivi primici koji se ne smatraju plaćom npr. višemjesečni bonusi, oporezive prigodne nagrade i sl. postupanje s takvim primicima je drugačije.
Osiguraniku, osobi koja se prvi put zapošljava temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme ne obračunavaju se doprinosi na plaću, ali samo prema mjesečnoj osnovici iz članka 21. Zakona o doprinosima, tj. plaći odnosno primitku od nesamostalnog rada što ga poslodavac isplaćuje ili daje u naravi osiguraniku za rad u određenom mjesecu prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu. (čl. 20. st. 2. Zakona o doprinosima).
Kada se radniku koja se prvi put zapošljava na neodređeno isplaćuje primitak koji se prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu NE smatra plaćom, doprinos na plaću treba obračunati.
1.4. Izračun isteka razdoblja od godine dana
Vezano za istek razdoblja od 1 godine, prema članku 80. st. 3. Zakona o općem upravnom postupku, ako je rok određen na godine, istječe onog dana u koji pada događaj od kojega se računa trajanje roka. Ako toga dana nema u mjesecu u kojemu rok istječe, rok istječe posljednjeg dana toga mjeseca.
2. POSEBNOSTI KOD SKLAPANJA UGOVORA O RADU NA NEODREĐENO VRIJEME
U tijeku korištenja prava na oslobođenje od plaćanja doprinosa na zdravstveno osiguranje moguće je da se dogode određene situacije, kao što je korištenje prava na naknadu plaće zbog bolovanja na teret HZZO-a, rodiljni dopust, zapošljavanje u drugom društvu zbog provedenog spajanja, pripajanja ili dugih oblika reorganizacije te postupanje u slučaju kada se radniku mijenja ugovor o radu sa određenog radnog vremena na neodređeno radno vrijeme. U nastavku više o navedenome.
2.1. Nastavak korištenja prava kod prijenosa ugovora o radu s određenog na neodređeno vrijeme
Poslodavac koji koristi ili je iskoristio oslobođenje od obveze doprinosa za osobu koja se prvi put zapošljava na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme prema odredbama članku 7. st. 1. t. 31. Zakona o doprinosima može koristiti oslobođenje od obveze doprinosa za osobu koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu na neodređeno vrijeme sukladno prema novom Zakonu i ako sklopi s istom osobom ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Za osiguranika za kojeg je poslodavac koristio oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za prvo zapošljavanje na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme sukladno članku 7. st. 1. t. 31. Zakona o doprinosima te u istom mjesecu nastavno započinje koristiti oslobođenje od obveze doprinosa na osnovcu za prvo zapošljavanje po osnovi ugovora o radu na neodređeno vrijeme doprinose obračunava i iskazuje odvojeno prema razdobljima korištenja.
Naime, ako je poslodavac prije 1. siječnja 2025 već imao sklopljen ugovor o radu s osobom koja se prvi put zapošljavala (na određeno vrijeme) po osnovi ugovora o radu, odnosno ugovora o stručnom osposobljavanju za rad te do dana početka osiguranja nema evidentiran staž u mirovinskom osiguranju, odnosno imala evidentiran staž do osam dana (uključujući i osmi dan) po osnovi drugog dohotka, mogao je takvoj osobi ne obračunavati doprinos za zdravstveno osiguranje u razdoblju od jedne godine.
Ako u 2025. dođe do izmjene ugovora o radu sa ugovora na određeno vrijeme na ugovor na neodređeno vrijeme, te u istom mjesecu nastavno započinje koristiti oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za prvo zapošljavanje po osnovi ugovora o radu na neodređeno vrijeme doprinose obračunava i iskazuje odvojeno prema razdobljima korištenja.
To znači da će se na stranici B Obrasca JOPPD prikazati dva razdoblja i dvije oznake primitka (polje 6.2. na B str. JOPPD-a) kako slijedi:
- U prvom retku na str. B u polju pod 6.1. koristi šifra 0002 – Radnik/osiguranik po osnovi radnog odnosa – osoba koja se prvi put zapošljava prema STARIM odredbama Zakona o doprinosima
- U drugom retku na str. B u polju pod 6.1. koristi se šifra 13 - Radnik/osiguranik po osnovi radnog odnosa osoba koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu prema odredbama NOVOG Zakona o doprinosima.
2.2. Mogućnost mirovanja korištenja prava na podmirivanje doprinosa
Za osobu koja se prvi put zapošljava (na osnovu ugovora o radu na neodređeno vrijeme) koja za vrijeme trajanja oslobođenja od plaćanja doprinosa ostvaruje:
- pravo iz obveznoga zdravstvenog osiguranja na naknadu plaće na teret državnog proračuna ili
- joj radni odnos miruje radi dragovoljnog služenja vojnog roka u oružanim snagama Republike Hrvatske,
produljuje se tijek jedne godina zaposlenja kod istog poslodavca, razmjerno broju dana za koje je ostvarivao pravo na naknadu plaće odnosno u kojima je radni odnos mirovao (čl. 26. st. 4. Pravilnika o doprinosima).
Prema članku 80. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku, kad je rok određen na dane, dan u koji pada događaj od kojega se računa trajanje roka ne uračunava se u rok, već se početak roka računa od prvoga sljedećeg dana.
Međutim, iz navedenih odredaba Zakona o doprinosima ostaje nejasno odnosi li se produljenje i na prava iz obveznog osiguranja na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ili samo na teret državnog proračuna.
Smatramo da se za navedeno tumačenje može primijeniti Mišljenje Porezne uprave od 3. veljače 2022. godine, KLASA: 410-01/21-01/2969, koje je dano za mlade osobe.
Iz navedenog mišljenja proizlazi da se razdoblje korištenja oslobođenja od obveze doprinosa na plaću produljuje za razdoblja u kojima je obveza doprinosa mirovala:
- zbog spriječenosti za rad kojoj su uzrok komplikacije u trudnoći
- korištenja prava na rodiljni dopust
- u slučaju korištenja roditeljskog dopusta s polovinom radnog vremena, razdoblje se produljuje za polovinu vremena u kojemu je to pravo korišteno.
To znači da kada radnica ili radnik koriste pravo na oslobođenje od plaćanja doprinosa zbog prvog zaposlenja radnice/radnika, za broj dana koji su provedeni na komplikacijama, rodiljnom i roditeljskom dopustu, radnici / radniku se produljuje korištenje oslobođenja od obveze doprinosa na plaću.
2.3. Nastavak rada kod novog poslodavca – mogućnost korištenja olakšice
U slučaju kada osoba koja se prvi put zapošljava na neodređeno vrijeme zbog provedenog spajanja, pripajanja ili dugih oblika reorganizacije dosadašnjeg poslodavca nastavlja raditi kod novog poslodavca, ta osoba zadržava status osobe koja se prvi put zapošljava pod uvjetom da je novi poslodavac u cijelosti preuzeo sve obveze iz ugovora o radu s dosadašnjim poslodavcem te da se razdoblje osiguranja po osnovi rada kod novog poslodavca neposredno nastavlja na razdoblje osiguranja po osnovi rada kod dosadašnjeg poslodavca.
2.4. Postupanja nakon isteka roka za koji vrijedi oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću
Nakon isteka razdoblja od godine dana, u prijavi M-3P nije potrebno ništa mijenjati, jer je za osobu koja se prvi put zapošljava i prvotno odabrana kategorija: Radni odnos kod pravne osobe (državljana RH, EGP) ili radni odnos državljana treće zemlje.
Nadalje, s obzirom da pri podnošenju Obrasca JOPPD nema kontrole koja bi upozoravala poslodavaca o isteku jednogodišnjeg razdoblja, poslodavac je obvezan sam voditi računa o isteku razdoblja te u Obrascu JOPPD, u dvama redcima na stranici B Obrasca JOPPD, iskazati plaću za osobu koja se prvi put zapošljava.
Naime, prema članku 26. st. 2. Pravilnika o doprinosima, osiguranika kojemu godina dana od prvog zaposlenja navršava tijekom mjeseca doprinosi se obračunavaju odvojeno i to:
- razdoblje za u kojemu ima status osobe koja se prvi put zapošljava te se doprinos za zdravstveno osiguranje ne obračunavaju prema stavku 1. ovoga članka i za razdoblje u kojemu nema status osobe koja se prvi put zapošljava, za koje se doprinosi obračunavaju prema članku 25. ovoga Pravilnika.
Od datuma kada radnik više nije „osoba koja se prvi put zapošljava“, njegovu plaću treba prikazati s oznakom u polju pod 6.1. 0001- radnik / osiguranik po osnovi radnog odnosa.
2.5. Prvo zapošljavanje i olakšica za neplaćanje doprinosa za strane radnike
S obzirom na to da nije propisana iznimka koja se primjenjuje za pri korištenju olakšica poslodavaca koji zapošljavaju strane radnike na neodređeno vrijeme pravilo u obvezi osiguranja dokaza o nepostojanju stažu osiguranja od HZMO-a je jednako za strane radnike kao i za radnike državljane RH.
Nije potrebno ishodovati potvrdu inozemnog nositelja obveznoga mirovinskog osiguranja već samo dokaz iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
3. NASTAVAK KORIŠTENJA MJERE MLADA OSOBA PREMA „STAROM „ZAKONU
Poslodavac koji je započeo koristiti oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi put zapošljava i/ili za mladu osobu prema odredbama Zakona o doprinosima, nastavlja koristiti oslobođenje sukladno odredbama toga Zakona.
Zaključno: Ako je poslodavac do 31. prosinca 2024. s mladom osobom (osoba koja u trenutku sklapanja ugovora o radu ima 30 godina) sklopio prvi put ugovor o radu na neodređeno vrijeme, primjenjuje odnosno koristi oslobođenje od obveze doprinosa u trajanju do pet godina, odnosno do isteka tog prava.
Podsjetimo poslodavac može koristiti olakšicu u vidu neplaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje od dana sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme s osobom koja na dan sklapanja ugovora o radu (a datum je bio prije 31.12.2024.) imala manje od 30 godina, npr. 29 godina i 11 mjeseci, te je nastavlja koristiti u propisanom razdoblju i nakon što navrši 30 godina.
Pritom se primjenjuju ista pravila koja su se primjenjivala do kraja 2024. bez obzira što su se događaji, po osnovi kojih se oslobođenje produljuje i za razdoblja u kojima je obveza doprinosa mirovala, dogodila nakon 1. siječnja 2025.
Autorica: Sandra Pezo, dipl. oec.
Kada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti.
Prognoze uspjeha turističke sezone gotovo uvijek se daju oprezno, pogotovo u vremenima s puno gospodarskih oscilacija u kratkom periodu. Trenutačno, pod okruženjem općeg povećanja cijena roba i usluga, cjenovna konkurentnost je jedan od bitnijih elemenata koji mogu utjecati na uspjeh sezone. Usto, uspjeh turističke sezone može ovisiti i o dobroj pripremi i predradnjama, kao što je pronalaženje i zapošljavanje sezonskih radnika. O tome, ali i o drugim pojedinostima vezanima uz rad sezonskih radnika, donosimo više u nastavku.
U tijeku je modernizacija i digitalizacija procesa oporezivanja te poboljšanje učinkovitosti nadzora i administrativnih postupaka. U tom smislu očekuju se značajne promjene u postupcima rada poreznih obveznika i njihovih knjigovodstava. U ovom tekstu donosimo pregled izmjena na području oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: PDV) te informacije vezano uz propisivanje obveze izdavanja eRačuna.
Porezni propis omogućava poslodavcima da nagrade svoje zaposlenike bez dodatnog poreznog opterećenja do 700,00 eura godišnje. U ovom kratkom članku donosimo ključne informacije o poreznom okviru i praktičnim smjernicama vezanim uz isplatu prigodnih nagrada, uključujući podatke vezane uz JOPPD obrazac i načine isplate.
Privremena porezna rješenja o dohotku ostvarenom u 2024. Porezna uprava u pravilu dostavlja do 30. lipnja 2025., te se utvrđuje razlika poreza za povrat ili uplatu. U ovom kratkom pregledu donosimo informacije o privremenim poreznim rješenjima o utvrđenom porezu na dohodak za 2024. te zakonskom okviru povrata poreza na dohodak i drugim povezanim pitanjima.