
1. U 2025. Ukinuta potpora HZZ-a za stalne „sezonce“
Ranijih godina kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (u nastavku teksta: HZZ) bila je aktualna mjera potpore „Stalni sezonac“, u 2025. ona se ne provodi, pa se na to skreće pažnja, ako poslodavac računa na potporu kao ranijih godina.
Također, skreće se pažnja na to da Hrvatski zavod za zapošljavanje ima zasebnu mrežnu stranicu vezano uz sezonske poslove, a na kojoj, između ostalog, omogućuje povezivanje poslodavaca i radnika.
2. Troškovi smještaja i prehrane sezonskih radnika
Porezni propis određuje porezni položaj pojedine isplate, a ne pravo radnika na određenu isplatu odnosno nadoknadu troškova smještaja i/ili prehrane. Stoga, kada nema posebnog propisa koji obvezuje poslodavca na isplatu, on može samostalno odlučiti koliki iznos želi ili može isplatiti (u skladu sa vlastitom ekonomskom snagom). Prema tome, porezni propis ne određuje maksimum isplate, već samo najviši neoporezivi iznos. Dozvoljeno je, dakle, isplatiti iznos iznad propisanog neoporezivog, samo se razlika oporezuje.
Sukladno članku 7. st. 2. r. br. 36. Pravilnika o porezu na dohodak (u nastavku teksta: Pravilnik) troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca, na temelju vjerodostojne dokumentacije mogu se podmiriti neoporezivo - do visine stvarnih izdataka podmirenih bezgotovinskim putem.
Mogući su različiti scenariji neoporezivog podmirenja troškova smještaja radnika:
• troškove smještaja najmodavcu može izravno podmiriti poslodavac
• troškove smještaja poslodavac može nadoknaditi (refundirati) radniku koji je sam sklopio Ugovor o najmu.
• poslodavac može radniku osigurati smještaj u okviru svojih smještajnih kapaciteta – u tom slučaju mora voditi računa o vjerodostojnoj dokumentaciji.
Sukladno navedenom, poslodavac može, prema članku 7. st. 2. r. br. 34. i 35. i čl. 7. stavak 43. Pravilnika, neoporezivo podmiriti troškove prehrane, i to na sljedeći način:
• isplatiti novčanu naknadu radniku za podmirivanje troškova prehrane - do 1.200,00 eura godišnje (odnosno do 100,00 eura mjesečno)
• podmirivati troškove prehrane radnika nastalih za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije - do 1.800,00 eura godišnje (odnosno do 150,00 eura mjesečno). Uvjet je u ovom slučaju da računi o obavljenim uslugama prehrane glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem. Neoporezivi primitak priznaje se za mjesec u kojem je usluga prehrane obavljena.
Trošak prehrane moguće je nadoknaditi za sve radnike, neovisno je li riječ o sezonskim radnicima ili ne.
3. Sezonski poslovi i radnici iz trećih zemalja
Vrlo intenzivna praksa poslodavaca u Republici Hrvatskoj u posljednje vrijeme je zapošljavanje "stranaca", odnosno državljana trećih zemalja na sezonskim poslovima, pogotovo u turizmu.
Valja napomenuti da za zapošljavanje stranaca treba prethodno ishoditi radnu dozvolu, što u praksi može trajati i oko dva mjeseca (pogotovo u dijelu godine kada se obavljaju pripremne radnje za sezonu), pa se skreće pažnja poslodavcima na pravodobnu reakciju.
U tom smislu, valja podsjetiti da postoji mogućnost zapošljavanja stranaca na sezonske poslove do 90 dana u kalendarskoj godini i to za djelatnosti ugostiteljstva, turizma, poljoprivrede i šumarstva.
Naime, za izdavanje dozvole za boravak i rad za sezonskog radnika do 90 dana u kalendarskoj godini nije potrebno prethodno provesti test tržišta rada na hrvatskom tržištu niti je potrebno pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Time je ubrzana odnosno pojednostavljena potreba za radnicima tijekom sezone.
Za pojedinog radnika ovaj tip dozvole može izdati jednom tijekom kaledarske godine (dakle za rad najviše 90 dana tijekom jedne kalendarske godine).
4. Studenti „sezonci“
Uobičajena je praksa poduzetnika da uz redovite radnike, za određene poslove angažiraju i studente putem Studentskog centra (u nastavku teksta: SC).
Takva vrsta angažmana radne snage na jednostavnijim poslovima povoljnija je u odnosu na davanja za redoviti rad jer se uz neto iznos (koji može biti minimalni neto iznos propisan Cjenikom SC-a za određenu vrstu rada ili viši dogovoreni iznos) plaća niži iznos doprinos, dok neto minimalna naknada za obavljanje studentskih poslova za 2025. godinu iznosi 6,06 eura neto po satu.
Postupak registracije poslodavca kod SC-a je jednostavan, a poslodavcima je često studentski rad prihvatljiv zbog toga što je riječ o poslovima za koje nije potrebna posebna vrsta edukacije, rad je relativno lako zamjenjiv, a ukupna cijena rada nije visoka.
Autor: Antonio Prtenjača, mag. oec.
Izdavanje računa u elektroničkom obliku (eRačuni) postaju standard u poslovanju ali i obveza u 2026. za obveznike poreza na dodanu vrijednost, dok za male porezne obveznike postoji obveza zaprimanja istih. Uvode se, uz brojne razloge, i poradi efikasnijeg djelovanja Porezne uprave. Međutim, uvođenje eRačuna donosi i određene koristi kao što su digitalna arhiva, transparentnost, manje grešaka u ručnom radu i slično. U nastavku dajemo osvrt na izdavanje računa koje hrvatski porezni obveznici od 1. siječnja 2026. trebaju izdati inozemnim poslovnim subjektima.
Fiskalizacija nije ništa novo – uvedena je još 2013. s ciljem suzbijanja sive ekonomije i povećanja transparentnosti gotovinskog poslovanja. Sada, odnosno u suvremenom poreznom okruženju, sustav fiskalizacije proširuje se. U ovom kratkom pregledu podsjećamo što je fiskalizacija 1.0, te donosimo najbitnije informacije o promjenama poslovanju s građanima – i što to znači praktično za poduzetnike.
U okolnostima kada elementarne nepogode uzrokuju značajnu štetu na imovini i poslovanju, porezni položaj pomoći radnicima postaje bitno pitanje za poslodavce koji žele postupati u skladu s propisima. Propisi o porezu na dohodak jasno definiraju kada se potpore zbog uništenja ili oštećenja imovine mogu isplatiti neoporezivo te pod kojim uvjetima takve isplate prelaze u sferu oporezivog dohotka. U nastavku donosimo pregled aktualnog poreznog okvira, relevantnog mišljenja Porezne uprave te praktične smjernice za pravilnu primjenu ovih odredbi u situacijama elementarnih i prirodnih nepogoda.
Novi Zakon o fiskalizaciji (NN 89/25) donio je brojne dvojbe. Jedna od njih odnosi se i na praktičnu primjenu Odluke o Klasifikaciji proizvoda po djelatnostima Republike Hrvatske 2025. – KPD 2025. Neke dvojbe razrješavamo u ovom kratkom tekstu.
Studenti koji ostvaruju primitke po osnovi rada posredstvom studentskih udruga, mogu tijekom godine po osnovi tako ostvarenih primitaka osim propisanoga neoporezivog iznosa, koristiti i godišnji osnovni osobni odbitak. Ističe se da se osnovni osobni odbitak može koristiti samo jednom godišnje.