Isplata prigodne nagrade – neoporezivo do 700 eura godišnje
Porezni propis omogućava poslodavcima da nagrade svoje zaposlenike bez dodatnog poreznog opterećenja do 700,00 eura godišnje. U ovom kratkom članku donosimo ključne informacije o poreznom okviru i praktičnim smjernicama vezanim uz isplatu prigodnih nagrada, uključujući podatke vezane uz JOPPD obrazac i načine isplate.
1. Isplata neoporezive prigodne nagrade
Sukladno članku 9. st. 1. toč. 9. Zakona o porezu na dohodak (u nastavku teksta: Zakon), porez na dohodak ne plaća se na primitke radnika i fizičkih osoba iz članka 21. ovoga Zakona po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, do propisanih iznosa, te primitke bivših radnika i nasljednika bivših radnika po osnovi naknada, potpora i nagrada koje isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, a koje su dospjele na isplatu za vrijeme trajanja radnog odnosa ili je pravo na isplatu nastalo za vrijeme trajanja radnog odnosa do propisanih iznosa.
Člankom 7. st. 2. r.br. 25. Pravilnika o porezu na dohodak (u nastavku teksta: Pravilnik) propisano je da se prigodna nagrada (božićnica, naknada za godišnji odmor i slično) može radniku neoporezivo isplatiti do 700,00 godišnje.
Ovdje je ponajprije riječ o božićnici i naknadi za godišnji odmor, međutim propisane svote moguće je isplatiti neoporezivu s bilo koje prigodne osnove (npr. recentna osnova - Uskrsnica).
Valja voditi računa o tome da je to iznos propisan na godišnjoj razini pa ako je tijekom godine već bilo (ili će biti) isplata po toj osnovi, treba znati da su te isplate kumulativno do 700,00 eura neoporezive, a isplate iznad toga iznosa oporezuju se.
Sukladno članku 7. st. 4. Pravilnika, ako se prigodna nagrada isplaćuje radniku koji istovremeno radi kod dvaju ili više poslodavaca u poreznom razdoblju za koje se prigodna nagrada isplaćuje i/ili je tijekom poreznog razdoblja imao zasnovan radni odnos kod dvaju ili više poslodavaca, ali ne istovremeno, radnik je obvezan prije isplate prigodne nagrade svakom poslodavcu podnijeti pisanu izjavu u kojoj će navesti je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca ostvario isplatu prigodne nagrade za određeno razdoblje i u kojem iznosu.
Međutim, u slučaju primjene odredbe članka 83. st. 5. Zakona, radnik ne mora dostavljati pisanu izjavu o ostvarivanim prigodnim nagradama tijekom poreznog razdoblja.
Naime, Porezna uprava može, putem sustava ePorezna, temeljem podataka iz svojih službenih evidencija omogućiti poslodavcima i isplatiteljima plaće uvid u podatke koji se odnose na isplaćene neoporezive primitke koje radnik može ostvariti od više poslodavaca i isplatitelja plaće do određenoga godišnjeg iznosa u poreznom razdoblju. Stoga ako je poslodavcu omogućen uvid u te podatke, radnik ne mora dostavljati pisanu izjavu o ostvarivanim prigodnim nagradama tijekom poreznog razdoblja.
2. Praktične informacije vezane uz isplatu prigodne nagrade
U nastavku donosimo pregled pojedinosti koje su u praksi važne za isplatu.
2.1. JOPPD pojedinosti
Oznaka koju je potrebno navesti u polju JOPPD obrasca pod 15.1. „Oznaka neoporezivog primitka“ je 22, a Razdoblje isplate koje je potrebno označiti u poljima JOPPD obrasca 10.1. „Razdoblje obračuna od“ i 10.2. „Razdoblje obračuna do“ je mjesec u kojem je isplaćen primitak. Napominjemo da je rok predaje JOPPD obrasca na dan isplate primitka ili najkasnije sljedeći radni dan.
2.2. Način isplate
Prigodnu nagradu moguće je isplatiti na račun radnika ili u gotovini. U slučaju ovrhe neoporeziva prigodna nagrada isplaćuje se na zaštićeni račun, sukladno članku 172. toč. 15. Ovršnog zakona.
Vezano uz popunjavanje bankovnog naloga, on se popunjava na sljedeći način:
• kada se isplaćuje božićnica / uskrsnica: model HR 69, poziv na broj primatelja: 40002 - OIB poslodavca - 270
• kada se isplaćuje naknada za godišnji odmor/regres: model HR 69, poziv na broj primatelja: 40002 - OIB poslodavca - 260.
Autor: Antonio Prtenjača, mag. oec.
U središtu
Kada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti.