22.04.2025 09:09
Plaća, naknada plaće
Privremena porezna rješenja o dohotku ostvarenom u 2024. Porezna uprava u pravilu dostavlja do 30. lipnja 2025., te se utvrđuje razlika poreza za povrat ili uplatu. U ovom kratkom pregledu donosimo informacije o privremenim poreznim rješenjima o utvrđenom porezu na dohodak za 2024. te zakonskom okviru povrata poreza na dohodak i drugim povezanim pitanjima.

1. Uvod
Pri utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak primjenjuju se odredbe:

- Zakona o porezu na dohodak (u nastavku teksta: Zakon)
- Pravilnika o porezu na dohodak (u nastavku teksta: Pravilnik)
- Općeg poreznog zakona (u nastavku teksta: OPZ) i
-Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona (u nastavku teksta: Pravilnik o provedbi OPZ-a) te odredbe drugih posebnih propisa.

2. Tko je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu?
Odredbama članka 48. Zakona propisano je da godišnju poreznu prijavu mora podnijeti:
• porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti prema člancima 30. - 35. Zakona i/ili
• porezni obveznik - rezident za dohodak od nesamostalnog rada koji, prema posebnom zakonu, ostvari kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi i/ili
• porezni obveznik, ako je Porezna uprava zatražila da naknadno plati porez na dohodak.
Ostali porezni obveznici ne moraju podnositi godišnju prijavu poreza na dohodak.
Međutim, valja reći da kada porezni obveznici koji nisu u obvezi predati godišnju poreznu prijavu raspolažu nekim podacima koji su važni za oporezivanje, mogu podnijeti Obrazac za priznavanjem prava u posebnom postupku (Obrazac ZPP DOH), a rok za podnošenje Obrasca ZPP DOH za 2024. je (bio) 28. veljače 2025.


3. O privremenom poreznom rješenju
Sukladno članku 54. st. 2. Zakona, privremeno porezno rješenje o utvrđenom godišnjem dohotku ostvarenom u poreznom razdoblju te razlici poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili za povrat, Porezna uprava dostavit će poreznom obvezniku prema adresi njegova prebivališta ili uobičajenog boravišta iz službenih evidencija kojima raspolaže, i to najkasnije do 30. lipnja 2025. za 2024.
Porezna uprava će temeljem dostavljenih privremenih poreznih rješenja izvršiti zaduženje poreznih obveznika za utvrđenu razliku poreza na dohodak za uplatu ili poreznim obveznicima izvršiti povrat ako porezni obveznik ispunjava uvjete za povrat preplaćenog poreza na dohodak sukladno Zakonu i propisu kojim je uređen opći porezni postupak.
Međutim, u praksi su mogući i slučajevi da porezni obveznici zaprime privremeno porezno rješenje kojim se utvrđuje povrat poreza na dohodak, ali su podaci nepotpuni / netočni.
Sukladno članku 54. st. 3. Zakona, na takvo privremeno porezno rješenje za 2024. može se podnijeti prigovor do 31. srpnja 2025., a oni porezni obveznici koji privremeno porezno rješenje zaprime nakon 30. lipnja 2025., mogu podnijeti prigovor u roku 30 dana od dana primitka privremenog poreznog rješenja.

4. Povrat poreza na dohodak 2024.
Ako Porezna uprava utvrdi razliku više plaćenog poreza na dohodak, on će građanima biti vraćen po službenoj dužnosti, što znači da građani ne trebaju podnositi nikakav zahtjev vezan uz to.
Sukladno članku 92. st. 3. Pravilnika, povrat više plaćenog poreza na dohodak i prireza izvršit će se, u pravilu, bezgotovinski, a iznimno može se isplatiti u gotovu novcu ako fizička osoba nema otvoren transakcijski ili žiro račun, odnosno ako u trenutku izvršenja povrata poreza na dohodak ne ostvaruje primitke za koje postoji obveza isplate na račun.
Međutim, u slučaju provođenja ovrhe nad računom dužnika kojem se isplaćuje povrat poreza, svota će biti isplaćena na redoviti račun i ovršena, što znači da povrat poreza na dohodak nije izuzet od ovrhe.

4.1. Povrat poreza na dohodak osobama do 30 godina
Odredbom članka 46. Zakona propisano je da se godišnji porez na dohodak koji se utvrđuje prema poreznoj osnovici iz članka 18. Zakona umanjuje:
• fizičkim osobama do 25 godina života koje ostvare dohodak od nesamostalnog rada (plaću iz članka 21. st. 1. toč. 1. Zakona), i to za 100 % razmjernog dijela porezne obveze obračunane na dio porezne osnovice na koju se, sukladno članku 19. Zakona, plaća godišnji porez po nižoj stopi, a koja se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada (plaću iz članka 21. st. 1. toč. 1. Zakona)
• fizičkim osobama od 26 do 30 godina života koje ostvare dohodak od nesamostalnog rada (plaću iz članka 21. st. 1. toč. 1. Zakona), i to za 50 % razmjernog dijela porezne obveze obračunane na dio porezne osnovice na koju se, sukladno članku 19. Zakona, plaća godišnji porez po nižoj stopi, a koja se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada (plaću iz članka 21. st. 1. toč. 1. Zakona).


5. Obveza poreza na dohodak (za uplatu)
Osim razlike poreza i prireza za povrat, postoji mogućnost da Porezna uprava utvrdi poreznom obvezniku razliku poreza i prireza za uplatu, što se također utvrđuje privremenim poreznim rješenjem. Svotu utvrđene porezne obveze porezni obveznik može podmiriti nalogom za uplatu putem mobilnog bankarstva ili slično (nalogom za uplatu kod Banke / FINA-e ili slično).


6. Kada Porezna uprava neće dostavljati privremeno porezno rješenje?
Sukladno članku 54. st. 11. Zakona, u slučaju provedbe posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, kojim je utvrđeno da razlike godišnjeg poreza na dohodak za uplatu ili povrat nema ili da bi troškovi utvrđivanja i naplate poreza ili povrata poreza bili nerazmjerni naplaćenom porezu na dohodak, Porezna uprava neće poreznim obveznicima dostavljati privremeno porezno rješenje.

 Autor: Antonio Prtenjača, mag. oec.

Rad studenataPravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak za koji javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću traje od 3. prosinca 2025. do 17. prosinca 2025. predlaže se, između ostalog, od 1. siječnja 2026. povećati koeficijent koji se primjenjuje na iznos osnovnog osobnog odbitka pri izračunu neoporezivog iznosa primitaka učenika i studenata na školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, uslijed čega će se povećati i neoporezivi iznos primitaka učenika i studenata.

Božićnica, iako u praksi možda i najčešća, u poreznim propisima definirana je kao jedna od mogućih prigodnih nagrada koje poslodavac može isplatiti radniku. U ovom članku donosimo sažete praktične smjernice za ispravnu isplatu božićnice.

Izdavanje računa u elektroničkom obliku (eRačuni) postaju standard u poslovanju ali i obveza u 2026. za obveznike poreza na dodanu vrijednost, dok za male porezne obveznike postoji obveza zaprimanja istih. Uvode se, uz brojne razloge, i poradi efikasnijeg djelovanja Porezne uprave. Međutim, uvođenje eRačuna donosi i određene koristi kao što su digitalna arhiva, transparentnost, manje grešaka u ručnom radu i slično. U nastavku dajemo osvrt na izdavanje računa koje hrvatski porezni obveznici od 1. siječnja 2026. trebaju izdati inozemnim poslovnim subjektima.

Fiskalizacija nije ništa novo – uvedena je još 2013. s ciljem suzbijanja sive ekonomije i povećanja transparentnosti gotovinskog poslovanja. Sada, odnosno u suvremenom poreznom okruženju, sustav fiskalizacije proširuje se. U ovom kratkom pregledu podsjećamo što je fiskalizacija 1.0, te donosimo najbitnije informacije o promjenama poslovanju s građanima – i što to znači praktično za poduzetnike.

U okolnostima kada elementarne nepogode uzrokuju značajnu štetu na imovini i poslovanju, porezni položaj pomoći radnicima postaje bitno pitanje za poslodavce koji žele postupati u skladu s propisima. Propisi o porezu na dohodak jasno definiraju kada se potpore zbog uništenja ili oštećenja imovine mogu isplatiti neoporezivo te pod kojim uvjetima takve isplate prelaze u sferu oporezivog dohotka. U nastavku donosimo pregled aktualnog poreznog okvira, relevantnog mišljenja Porezne uprave te praktične smjernice za pravilnu primjenu ovih odredbi u situacijama elementarnih i prirodnih nepogoda.