
1. Uvod – što je reprezentacija?
Reprezentacijom se smatraju izdaci za ugošćivanje i darivanje poslovnih partnera, plaćanje poslovnim partnerima izdataka za odmor, sport i razonodu, izdataka za najam automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i slično. Poslovnim partnerima smatraju se osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti.
2. Ukratko o reprezentaciji s aspekta poreza na dodanu vrijednost
Za potrebe navedenih izdataka sukladno članku 61. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: Zakon) porezni obveznik ne može odbiti pretporez pri nabavi dobara i usluga.
Prema odredbama članka 136. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, reprezentacijom se ne smatra davanje poklona pojedinačne vrijednosti do 22 eura, bez poreza na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: PDV), u okviru obavljanja gospodarske djelatnosti, uz uvjet da se daju povremeno i ne istim osobama. Ako se radi o davanju za koje postoji točno određena protuusluga primatelja, tada se ne radi o reprezentaciji već o isporuci uz naknadu sukladno odredbama članka 4. st. 1. Zakona.
Napominjemo da se isporukom dobara uz naknadu sukladno odredbama članka 7. st. 4. Zakona i članka 11. Pravilnika, uz povremeno davanje poklona male vrijednosti, ne smatra i besplatno davanje uzoraka u razumnim količinama kupcima ili budućim, potencijalnim kupcima te ako su ta dobra obilježena kao takva i predstavljaju vrstu robe koja je rezultat poslovanja poreznog obveznika ili je povezana s obavljanjem njegove djelatnosti. Razumnim količinama smatra se ona količina koja je potrebna za procjenu uzorka koji se daje kako bi potencijalni kupac mogao nabaviti takva dobra.
U mišljenju Porezne uprave od 1. ožujka 2023, KLASA: 410-19/22-02/243, navedeno je kako kod nagradnih igara pri nabavi dobara za tu svrhu porezni obveznik načelno ima pravo na odbitak pretporeza, ali je obvezan obračunati PDV prilikom davanja dobara u okviru nagradne igre jer je riječ o isporuci uz naknadu smislu članka 7. st. 3. Zakona.
Povremenim davanjem poklona smatra se davanje najviše jednog poklona istoj osobi u jednom tromjesečju. Porezni obveznik je za besplatna davanja uzoraka i povremena davanja poklona vrijednosti do 22 eura bez PDV-a obvezan sastavljati odgovarajuće isprave u skladu s propisima koji uređuju vođenje poslovnih knjiga poreznog obveznika i sa Pravilnikom.
Isporukom dobara uz naknadu ne smatra se i davanje poklona u svrhu promidžbe ako je riječ o posebno prilagođenim dobrima s oznakom „nije za prodaju“ ili o reklamnim predmetima s nazivom tvrtke ili proizvoda kao što su čaše, pepeljare, olovke, stolnjaci, podmetači, privjesci, prospekti, katalozi, vrećice i slični proizvode, pojedinačne vrijednosti do 22 eura.
Prema svemu navedenom, Zakonom je propisano je ograničenje prava na odbitak pretporeza pa porezni obveznik ne može odbiti pretporez za nabavu dobara i usluga za potrebe reprezentacije.
3. Zaključak
Reprezentacija obuhvaća različite oblike ugošćivanja i darivanja poslovnih partnera, pri čemu je važno pravilno evidentirati ove troškove. Prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, porezni obveznici nemaju pravo na odbitak pretporeza za troškove reprezentacije, a u praksi su mogući različiti slučajevi, kao što su nagradne igre, promidžbe i slično, pa je potrebno imati točnu prirodu poslovnog događaja.
Autorica: Ana Adorić, univ. spec. oec., dipl. oec.
Od 2027. najavljuju se značajne promjene u sustavu poreza na dohodak. Predložene izmjene donose porezno rasterećenje većine mirovina, veće porezno opterećenje paušalnih obrta s višim primicima i privatnih iznajmljivača u turistički najrazvijenijim sredinama, ali i porezno uređenje ulaganja kroz hrvatski investicijski račun (HIR). U nastavku donosimo pregled najvažnijih promjena koje bi trebale stupiti na snagu 1. siječnja 2027.
Uz osvrt na osnovne informacije o potporama za samozapošljavanje isplaćene od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (u nastavku teksta: Zavod), u članku pišemo o njihovom poreznom položaju, kada ih ostvaruju fizičke osobe obrtnici - obveznici poreza na dohodak.
U prvom dijelu teksta objavljenom u INSOLVE-u dana 6. srpnja 2026., pisali smo o utvrđivanju i prijavljivanju dohotka iz inozemstva, a u ovom, drugom dijelu, pišemo o doprinosima prema međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju, te plaćanju poreza sukladno međunarodnim ugovorima.
Porezni obveznik, rezident Republike Hrvatske (dalje u tekstu: RH) obvezan je, sukladno čl. 6. Zakona o porezu na dohodak, a po načelu svjetskog dohotka, prijaviti ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala i drugog dohotka, koji je ostvario u tuzemstvu i u inozemstvu te na njega platiti porez na dohodak. U nastavku možete pročitati kako se prijavljuje drugi dohodak ostvaren u inozemstvu, gdje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja, kako se navedeni dohodak oporezuje s obzirom na primjenu potpisanog Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (dalje u tekstu: UIDO) koji RH ima potpisan sa državom izvora dohotka te koja se metode izbjegavanja dvostrukog oporezivanja primjenjuje pri utvrđivanju porezne obveze. U prvom dijelu teksta pišemo o utvrđivanju i prijavljivanju dohotka iz inozemstva, a u drugom dijelu će biti riječi o doprinosima prema međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju, te plaćanju poreza sukladno međunarodnim ugovorima.
Locco, odnosno lokalna vožnja, predstavlja službenu vožnju koju radnik obavlja vlastitim automobilom za potrebe poslodavca, pri čemu se putovanje odvija na udaljenosti do 30 kilometara od sjedišta poslodavca. Za takve vožnje poslodavac radniku može isplatiti neoporezivu naknadu, o čemu detaljnije donosimo u nastavku.