
1. UVOD
U poslovanju obrtnika, precizno vođenje Knjige primitaka i izdataka (Obrazac KPI) od suštinske je važnosti za točno porezno izvještavanje i temelj prijave poreza na dohodak. U Republici Hrvatskoj, obrtnici poslovne primitke (i izdatke) iskazuju prema načelu blagajne, a usto prate i promet po žiro računu, pa može doći do dvojbe što se iskazuje u Knjizi primitaka i izdataka. U ovom članku, nastojimo pojasniti terminologiju prometa po žiro računu i poslovnih primitaka, njihovu međusobnu povezanost, te naglasiti značaj pravilnog razdvajanja i praćenja ovih informacija u svrhu točnog izvještavanja obrtnika.
2. RAZLIKA IZMEĐU PRILJEVA PO ŽIRO RAČUNU I POSLOVNIH PRIMITAKA
Promet po žiro računu predstavlja sve novčane transakcije koje se odvijaju putem bankovnog računa obrtnika (priljev i odljev). To uključuje primitke od prodaje proizvoda ili usluga, ali i primjerice isplate dobavljačima. Promet žiro računa se evidentira u trenutku kada se novac stvarno isplati ili uplati, što znači da odražava stvarni financijski tok.
S druge strane, iskazani poslovni primici odnose se na sve što obrtnik evidentira u svojoj Knjizi primitka i izdataka (prema načelu blagajne), a posljedično i u Obrascu P-PI te prijavi poreza na dohodak na Obrascu DOH. Ovi primici uključuju sve što je naplaćeno od kupaca, kao i sve drugp što se smatra primitkom prema važećim poreznim propisima.
Međutim, moguća je primjerice okolnost da obrtnik primi pozajmice (ili neki drugi priljev novca), što se ne smatra primitkom koji se iskazuje u Knjizi primitaka i izdataka.
Važno je napomenuti da Porezna uprava uobičajeno provjerava razlike između iskazanih primitaka i prometa po žiro računu jer ta razlika može biti signal o pogrešno ispunjenoj poreznoj prijavi.
S obzirom na to da takvi slučajevi nisu rijetkost, službenici Porezne uprave već imaju snažnu praksua, ali porezni obveznik treba osigurati usklađenost između navedenih dvaju izvora podataka te pojasniti razlike.
Pojašnjenje se dostavlja Poreznoj upravi u slobodnoj formi, a na InSOLVE portalu pripremili smo predložak koji se nalazi u dijelu „Obrasci“ pod naslovom: IZJAVA o razlici između prometa po žiro računu i iskazanih poslovnih primitaka obrtnika
3. ZAKLJUČAK
Uzevši u obzir sve navedeno, razvidno je da razliku između prometa po žiro računu i iskazanih poslovnih primitaka treba objasniti Poreznoj upravi (na zahtjev Porezne uprave odnosno odmah uz poreznu prijavu). Dok promet po žiro računu odražava kompletan priljev i odljev novca, iskazani poslovni primici iskazuju one primitke koji se iskazuju kao poslovni primitak obrtnika sukladno važećem poreznom zakonodavstvu. Razumijevanje ovih informacija od suštinske je važnosti za usklađenost s propisima. Skreće se pažnja da točnost u financijskom/poreznom izvještavanju nisu samo zakonska obveza, već su važni i za ispravne informacije vlasniku obrta o poslovnoj uspješnosti.
Autor: Antonio Prtenjača, mag. oec.
Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak za koji javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću traje od 3. prosinca 2025. do 17. prosinca 2025. predlaže se, između ostalog, od 1. siječnja 2026. povećati koeficijent koji se primjenjuje na iznos osnovnog osobnog odbitka pri izračunu neoporezivog iznosa primitaka učenika i studenata na školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, uslijed čega će se povećati i neoporezivi iznos primitaka učenika i studenata.
Božićnica, iako u praksi možda i najčešća, u poreznim propisima definirana je kao jedna od mogućih prigodnih nagrada koje poslodavac može isplatiti radniku. U ovom članku donosimo sažete praktične smjernice za ispravnu isplatu božićnice.
Izdavanje računa u elektroničkom obliku (eRačuni) postaju standard u poslovanju ali i obveza u 2026. za obveznike poreza na dodanu vrijednost, dok za male porezne obveznike postoji obveza zaprimanja istih. Uvode se, uz brojne razloge, i poradi efikasnijeg djelovanja Porezne uprave. Međutim, uvođenje eRačuna donosi i određene koristi kao što su digitalna arhiva, transparentnost, manje grešaka u ručnom radu i slično. U nastavku dajemo osvrt na izdavanje računa koje hrvatski porezni obveznici od 1. siječnja 2026. trebaju izdati inozemnim poslovnim subjektima.
Fiskalizacija nije ništa novo – uvedena je još 2013. s ciljem suzbijanja sive ekonomije i povećanja transparentnosti gotovinskog poslovanja. Sada, odnosno u suvremenom poreznom okruženju, sustav fiskalizacije proširuje se. U ovom kratkom pregledu podsjećamo što je fiskalizacija 1.0, te donosimo najbitnije informacije o promjenama poslovanju s građanima – i što to znači praktično za poduzetnike.
U okolnostima kada elementarne nepogode uzrokuju značajnu štetu na imovini i poslovanju, porezni položaj pomoći radnicima postaje bitno pitanje za poslodavce koji žele postupati u skladu s propisima. Propisi o porezu na dohodak jasno definiraju kada se potpore zbog uništenja ili oštećenja imovine mogu isplatiti neoporezivo te pod kojim uvjetima takve isplate prelaze u sferu oporezivog dohotka. U nastavku donosimo pregled aktualnog poreznog okvira, relevantnog mišljenja Porezne uprave te praktične smjernice za pravilnu primjenu ovih odredbi u situacijama elementarnih i prirodnih nepogoda.