Pojašnjenje Poreznoj upravi razlike između priljeva po žiro računu i iskazanih poslovnih primitaka obrtnika
Prilikom predaje prijave poreza na dohodak može se dogoditi da iskazani poslovni primici i svota priljeva na žiro računu nisu identični. Konkretno, moguće su okolnosti u kojima obrtnik iskazuje manji poslovni primitak nego što su priljevi po žiro računu pa u nastavku donosimo više informacija.
1. UVOD
U poslovanju obrtnika, precizno vođenje Knjige primitaka i izdataka (Obrazac KPI) od suštinske je važnosti za točno porezno izvještavanje i temelj prijave poreza na dohodak. U Republici Hrvatskoj, obrtnici poslovne primitke (i izdatke) iskazuju prema načelu blagajne, a usto prate i promet po žiro računu, pa može doći do dvojbe što se iskazuje u Knjizi primitaka i izdataka. U ovom članku, nastojimo pojasniti terminologiju prometa po žiro računu i poslovnih primitaka, njihovu međusobnu povezanost, te naglasiti značaj pravilnog razdvajanja i praćenja ovih informacija u svrhu točnog izvještavanja obrtnika.
2. RAZLIKA IZMEĐU PRILJEVA PO ŽIRO RAČUNU I POSLOVNIH PRIMITAKA
Promet po žiro računu predstavlja sve novčane transakcije koje se odvijaju putem bankovnog računa obrtnika (priljev i odljev). To uključuje primitke od prodaje proizvoda ili usluga, ali i primjerice isplate dobavljačima. Promet žiro računa se evidentira u trenutku kada se novac stvarno isplati ili uplati, što znači da odražava stvarni financijski tok.
S druge strane, iskazani poslovni primici odnose se na sve što obrtnik evidentira u svojoj Knjizi primitka i izdataka (prema načelu blagajne), a posljedično i u Obrascu P-PI te prijavi poreza na dohodak na Obrascu DOH. Ovi primici uključuju sve što je naplaćeno od kupaca, kao i sve drugp što se smatra primitkom prema važećim poreznim propisima.
Međutim, moguća je primjerice okolnost da obrtnik primi pozajmice (ili neki drugi priljev novca), što se ne smatra primitkom koji se iskazuje u Knjizi primitaka i izdataka.
Važno je napomenuti da Porezna uprava uobičajeno provjerava razlike između iskazanih primitaka i prometa po žiro računu jer ta razlika može biti signal o pogrešno ispunjenoj poreznoj prijavi.
S obzirom na to da takvi slučajevi nisu rijetkost, službenici Porezne uprave već imaju snažnu praksua, ali porezni obveznik treba osigurati usklađenost između navedenih dvaju izvora podataka te pojasniti razlike.
Pojašnjenje se dostavlja Poreznoj upravi u slobodnoj formi, a na InSOLVE portalu pripremili smo predložak koji se nalazi u dijelu „Obrasci“ pod naslovom: IZJAVA o razlici između prometa po žiro računu i iskazanih poslovnih primitaka obrtnika
3. ZAKLJUČAK
Uzevši u obzir sve navedeno, razvidno je da razliku između prometa po žiro računu i iskazanih poslovnih primitaka treba objasniti Poreznoj upravi (na zahtjev Porezne uprave odnosno odmah uz poreznu prijavu). Dok promet po žiro računu odražava kompletan priljev i odljev novca, iskazani poslovni primici iskazuju one primitke koji se iskazuju kao poslovni primitak obrtnika sukladno važećem poreznom zakonodavstvu. Razumijevanje ovih informacija od suštinske je važnosti za usklađenost s propisima. Skreće se pažnja da točnost u financijskom/poreznom izvještavanju nisu samo zakonska obveza, već su važni i za ispravne informacije vlasniku obrta o poslovnoj uspješnosti.
Autor: Antonio Prtenjača, mag. oec.
U središtu
Kada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti.