27.12.2024 09:30
Upravljanje ljudskim resursima
Zakonom o izmjenama Zakona o doprinosima (NN 152/24) redefiniraju se mjere vezane uz oslobođenje poslodavaca od obveze doprinosa na osnovicu. Nakon što je mjerama porezne politike i aktivne politike zapošljavanja nezaposlenost mladih prepolovljena s trendom daljnjeg smanjenja, prioritet je poticanje zapošljavanja na neodređeno vrijeme.

1. Oslobođenje od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje
Izmijenjena je mjera kojom se poslodavci oslobađaju od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje prema članku 7. st. 1. toč. 54. Zakona o doprinosima (NN 84/2008, 152/2008, 94/2009, 18/2011, 22/2012, 144/2012, 148/2013, 41/2014, 143/2014, 115/2016, 106/2018, 33/2023, 114/2023), a koja se odnosila samo na mlade osobe s kojom je ugovor o radu na neodređeno potpisan do 30 godine njegova života, na način da poslodavci mogu koristiti oslobođenje za svakog radnika koji prvi put sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme, bez obzira na prethodni staž u mirovinskom osiguranju.

Dakle, nova mjera se odnosi na osobu koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu koju poslodavac po osnovi ugovora o radu sklopljenog na neodređeno vrijeme prijavljuje na obvezno mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Također, skraćen je rok provođenja mjere te se oslobođenje više ne može koristiti u razdoblju do pet godina već u razdoblju do jedne godine.

Također je izmijenjena mjera kojom se poslodavci oslobađaju od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi put zapošljava prema članku 7. st. 1. toč. 31. Zakona o doprinosima, a koju poslodavac, po osnovi ugovora o radu, odnosno ugovora o stručnom osposobljavanju za rad prijavljuje na obvezno mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje te do dana početka osiguranja nema evidentiran staž u mirovinskom osiguranju, odnosno ima evidentiran staž do osam dana (uključujući i osmi dan) po osnovi drugog dohotka, osim po osnovi roditelja koji obavlja roditeljske dužnosti, niti je staž mirovinskog osiguranja ostvario kod inozemnog nositelja obveznoga mirovinskog osiguranja na način da je poslodavci više mogu koristiti ako s radnikom sklapa ugovor o radu.

Naime, do izmjena propisa poslodavac je mogao koristiti ovu mjeru u razdoblju od jedne godine bez obzira je li s radnikom potpisao ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Međutim, nova mjera se odnosi na samo na osobu koju poslodavac po osnovi ugovora o stručnom osposobljavanju za rad prijavljuje na obvezno mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje te do dana početka osiguranja nema evidentiran staž u mirovinskom osiguranju, odnosno ima evidentiran staž do osam dana (uključujući i osmi dan) drugog dohotka, osim po osnovi roditelja koji obavlja roditeljske dužnosti, niti je staž mirovinskog osiguranja ostvarila kod inozemnog nositelja obveznoga po osnovi mirovinskog osiguranja.

2. Ugovori o radu sklopljeni do kraja 2024., i korištenje mjere nakon 1. siječnja 2025.
Prema prijelaznim i završnim odredbama Zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, poslodavac koji je započeo koristiti oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi put zapošljava i/ili za mladu osobu prema odredbama Zakona o doprinosima na temelju Ugovora o radu potpisanih do kraja 2024. ima pravo nastaviti koristiti oslobođenje sukladno odredbama toga Zakona.
Za poslodavce koji će nakon 1. siječnja 2025. i dalje koristiti oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu i dalje se primjenjuju odredbe propisane člankom 16.a Pravilnika o doprinosima (NN 2/2009, 9/2009, 97/2009, 25/2011, 61/2012, 86/2013, 157/2014, 128/2017, 1/2019, 43/2023, 143/2023, 14/2024). Tako se produžuje tijek pet godina zaposlenja kod istog poslodavca, razmjerno broju dana za koje je ostvarivao pravo na naknadu plaće odnosno u kojima je radni odnos mirovao, za mladu osobu koja za vrijeme trajanja pet godina zaposlenja ostvaruje pravo iz obveznog zdravstvenog osiguranja na naknadu plaće na teret državnog proračuna odnosno na teret nositelja obveznih osiguranja ili joj radni odnos miruje radi dragovoljnog služenja vojnog roka u oružanim snagama Republike Hrvatske.

3. Druge napomene
Ako mlada osoba zbog provedenog spajanja, pripajanja ili dugih oblika reorganizacije dosadašnjeg poslodavca nastavlja raditi kod novog poslodavca, ta osoba zadržava status mlade osobe pod uvjetom da je novi poslodavac u cijelosti preuzeo sve obveze iz ugovora o radu s dosadašnjim poslodavcem te da se razdoblje osiguranja po osnovi rada kod novog poslodavca neposredno nastavlja na razdoblje osiguranja po osnovi rada kod dosadašnjeg poslodavca. Isto se odnosi u slučaju premještaja službenika odnosno namještenika.

Pritom je važno istaknuti da poslodavac, koji sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme s mladom osobom za koju je prethodni poslodavac obračunavao doprinose primjenjujući navedeno oslobođenje, a ta dva poslodavaca obavljaju djelatnost u supoduzetništvu ili se smatraju povezanim osobama sukladno propisima o porezu na dobit, nastavlja koristiti to oslobođenja do isteka razdoblja od pet godina, pri čemu se u to razdoblje računa i razdoblje za koje je prethodni poslodavac obračunavao doprinose primjenjujući oslobođenje.

Također prema prijelaznim i završnim odredbama Zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, daje se mogućnost poslodavcu koji koristi ili je iskoristio oslobođenje od obveze doprinosa za osobu koja se prvi put zapošljava na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme prema članku 7. st. 1. toč. 31. Zakona o doprinosima, da može koristiti novo propisano oslobođenje od obveze doprinosa za osobu koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu na neodređeno vrijeme, ako s istom osobom sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Autorica: Sandra Pezo, dipl. oec.

FinancijeZakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN 152/24) od 1. siječnja 2025. propisano je daljnje porezno rasterećenje poreznih obveznika i pravednija raspodjela poreznog tereta. Više informacija autorica donosi u nastavku.

U ovom članku autorica pojašnjava odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost vezano uz aranžman za premještanje dobara u smislu pojednostavljenja za isporuke dobara unutar EU. Tema se sastoji od dva teksta, a u drugom povezanom tekstu, biti će riječi o primjeni PDV identifikacijskog broja kao materijalnog uvjeta za primjenu oslobođenja od PDV-a za isporuke unutar EU, pravilu o pripisivanju usluge prijevoza dobara unutar EU kod isporuka u nizu te definiranju potrebnih dokaza o obavljenom prijevozu dobara unutar EU.

U ovom članku autorica piše o specifičnosti oporezivanja PDV-om usluga koje su povezane s nekretninama. Naime, prema članku 19. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, mjestom obavljanja usluga u vezi s nekretninama (uključujući usluge stručnjaka i posrednika za prodaju nekretnina, smještaj u hotelima ili objektima slične namjene uključujući kampove za odmor ili mjesta uređena za kampiranje, davanje prava na uporabu nekretnina i usluge pripreme i koordinacije građevinskih radova, kao što su usluge arhitekata i građevinskog nadzora), smatra se mjesto gdje se nekretnina nalazi. Stoga se u nastavku pojašnjava specifičnost ovog poreznog pravila.

Sukladno članku 223. Zakona o doprinosima (NN 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16, 106/18, 33/23 i 114/23 – u nastavku teksta: Zakon) obveznik doprinosa koji je sam uplatio ili su u njegovo ime i u njegovu korist drugi obveznici plaćanja doprinosa uplatili doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (u nastavku teksta: MO I stup) , za određenu kalendarsku godinu, a koji je viši od iznosa doprinosa obračunanog prema najvišoj godišnjoj osnovici propisanoj za tu godinu ima pravo na povrat toga doprinosa. Najviša godišnja osnovica utvrđuje se kao umnožak iznosa prosječne plaće, koeficijenta 6,0 i brojke 12. Prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2024. godinu (NN 150/23) najviša godišnja osnovica za 2024. iznosi 112.320,00 eura.  U nastavku donosimo više informacija o navedenoj tematici.

Krenulo je blagdansko raspoloženje, kada poslodavci vrlo često prigodno daruju svoje radnike. Neizbježno pitanje u poslovnim krugovima jest mora li poslodavac isplatiti prigodnu nagradu odnosno božićnicu ili je to samo mogućnost te koja su pravila isplate. Stoga u ovom tekstu donosimo sažete informacije o pravilima isplate prigodne nagrade (božićnice) za 2024.