Porezni položaj isplate prigodne nagrade

Niste prijavljeni. Prijavite se kako biste mogli pristupiti podacima portala InSOLVE.
Prijava

Porezni položaj isplate prigodne nagrade - božićnice za 2024.

29.11.2024 06:20

Krenulo je blagdansko raspoloženje, kada poslodavci vrlo često prigodno daruju svoje radnike. Neizbježno pitanje u poslovnim krugovima jest mora li poslodavac isplatiti prigodnu nagradu odnosno božićnicu ili je to samo mogućnost te koja su pravila isplate. Stoga u ovom tekstu donosimo sažete informacije o pravilima isplate prigodne nagrade (božićnice) za 2024.

1. Pravo na isplatu prigodne nagrade (božićnice)
Pravo na isplatu prigodne nagrade odnosno božićnice, imaju samo oni radnici čije je to pravo propisano nekim od izvora radnog prava (ugovor o radu, kolektivni ugovor, pravilnik o radu i dr.). U svim ostalim slučajevima poslodavac nema obvezu isplatiti božićnicu, nego je to mogućnost. Usto, skrećemo pažnju na to da porezni propisi ne obvezuju poslodavce na isplatu nego samo određuju porezni položaj isplate. Uvodno naglašavamo da nema nikakve zapreke da se prigodna nagrada isplati po osnovi novogodišnjih blagdana za osobe koje ne slave Božić, kao i da se ona isplati radnicima koji su na godišnjem odmoru, rodiljnom ili roditeljskom dopustu ili slično.

2. Pojedinosti isplate prigodne nagrade (božićnice)
Sukladno članku 7. st. 2. toč. 5. Pravilnika o porezu na dohodak ((NN 10/2017, 128/2017, 106/2018, 1/2019, 80/2019, 1/2020, 74/2020, 138/2020, 1/2021, 102/2022, 112/2022, 156/2022, 1/2023, 3/2023, 56/2023, 143/2023) - u nastavku teksta: Pravilnik), poslodavci mogu neoporezivo isplatiti prigodnu nagradu radnicima, u iznosu do 700,00 eura godišnje.
U Pravilniku, božićnica je definirana kao prigodna nagrada i izjednačuje ju s još nekim primicima, primjerice uskrsnicom, naknadom za godišnji odmor i slično pa je prilikom isplate potrebno pripaziti je li tijekom godine već bilo isplata po toj osnovi prigodne nagrade, jer je neoporeziva svota 700 eura propisana na godišnjoj razini.
Potrebno je jasno istaknuti da porezni propis ne ograničava poslodavca da isplati i viši iznos, samo treba imati na umu da je razlika iznosa iznad 700,00 eura oporeziva prema pravilima za dohodak od nesamostalnog rada.
Nadalje, sukladno članku 7. st. 4. Pravilnika, ako se prigodna nagrada isplaćuje radniku koji radi istovremeno kod dva ili više poslodavaca u poreznom razdoblju za koje se prigodna nagrada isplaćuje i/ili je tijekom poreznog razdoblja imao zasnovan radni odnos kod dva ili više poslodavaca, ali ne istovremeno, radnik je obvezan prije isplate prigodne nagrade svakom poslodavcu podnijeti pisanu izjavu u kojoj će navesti je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca ostvario isplatu prigodne nagrade za određeno razdoblje i u kojem iznosu. U slučaju da su prigodne nagrade već dijelom isplaćene za isto razdoblje, neoporezivo se može isplatiti najviše ukupno 700 eura. Međutim, Radnik nije obvezan podnijeti pisanu izjavu u slučaju primjene članka 83. stavka 5. Zakona o porezu na dohodak (NN 115/2016, 106/2018, 121/2019, 32/2020, 138/2020, 151/2022, 114/2023) odnosno ako poslodavac ima uvid u podatke o isplati neoporezivih iznosa putem sustava ePorezna.
Prigodna nagrada odnosno božićnica, može se isplatiti na dan isplate plaće za tekući mjesec (primjerice, s plaćom za studeni 2024.) ili odvojeno od nje, a o isplati je potrebno izvijestiti Poreznu upravu na obrascu JOPPD na dan isplate primitka, a najkasnije sljedeći radni dan.
Prigodna nagrada odnosno božićnica može se isplatiti na tekući račun radnika, ali pod određenim uvjetima i u gotovini (dakle, predajom gotova novca), jer to nije suprotno članku 92. st. 5. Pravilnika.
Nadalje, ako se nad radnikom provodi ovrha, sukladno članku 172. st. 15. Ovršnog zakona (NN 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024), neoporezivi iznos prigodne nagrade odnosno božićnice izuzet je od ovrhe te se isplaćuje na zaštićeni račun.
Valja reći i da prigodna nagrada odnosno božićnica ne mora biti nužno u novcu, već se može dati i u naravi. U tom slučaju neoporeziva vrijednost dara utvrđuje prema tržišnoj vrijednosti koja je važeća u mjestu davanja (s uključenim porezom na dodanu vrijednost).
Studentima ili drugim osobama koje nisu u radnom odnosu moguće je također isplatiti prigodnu nagradu odnosno božićnicu, ali ne neoporezivo, nego prema pravilima o drugom dohotku. To znači da je potrebno obračunati doprinose za mirovinsko osiguranje, porez na dohodak i doprinos za zdravstveno osiguranje po propisanim stopama.

3. Primjer odluke o isplati prigodne nagrade - božićnice

U nastavku donosimo primjer odluke o isplati prigodne nagrade odnosno božićnice.

STOLAR JEDAN d.o.o.
Lastovska 11,
10 000 Zagreb
OIB: 55524789512

Na temelju članka 90.a st. 1., Zakona o radu (NN 3/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022, 64/2023), članka 9. st. 1. toč. 9. Zakona o porezu na dohodak (NN, 115/2016, 106/2018, 121/2019, 32/2020, 138/2020, 151/2022, 114/2023) i članka 7. st. 2. rbr. 5 Pravilnika o porezu na dohodak (NN 10/2017, 128/2017, 106/2018, 1/2019, 80/2019, 1/2020, 74/2020, 138/2020, 1/2021, 102/2022, 112/2022, 156/2022, 1/2023, 3/2023, 56/2023, 143/2023) donosim

ODLUKU O ISPLATI PRIGODNE NAGRADE ZA 2024.

Članak 1.
Svakom radniku zaposlenom u STOLAR JEDAN d.o.o. bit će jednokratno isplaćena prigodna nagrada po osnovi božićnih i novogodišnjih blagdana za 2024. godinu, u iznosu 500,00 eura.

Članak 2.
Prigodna nagrada iz članka 1. ove Odluke isplaćuje se radnicima na njihove tekuće račune, odvojeno od plaće za mjesec studeni 2024., i to najkasnije 13. prosinca 2024.

Članak 3.
Prigodna nagrada će se isplatiti i osobama koji nisu u radnom odnosu u STOLAR JEDAN d.o.o. studentima i praktikantima, u svoti 500,00 eura, neovisno o poreznom položaju isplate.

Članak 4.
Ova Odluka objavljuje se na oglasnoj ploči poslodavca.

Zagreb, 29. studenog 2024.

________________
Direktor društva
Maro Nikić

____________________________________________________________________

Sažete informacije:
• Načini isplate: na tekući odnosno žiro račun, u gotovini, u naravi
• Način isplate ako se nad radnikom provodi ovrha: na zaštićeni račun do propisanog neoporezivog iznosa (tj. do 700,00 eura godišnje)
• Iznos neoporezive isplate na godišnjoj razini: 700,00 eura
• Izvještavanje Poreznoj upravi: na JOPPD obrascu, na dan isplate primitka, a najkasnije sljedeći radni dan (čl. 79. st. 6. Pravilnika)
• Posebnosti na JOPPD obrascu: u polju 15. 1. upisuje se oznaka 22, a razdoblje obračuna je mjesec u kojem je isplaćena božićnica
• Posebnosti oznaka na nalogu za plaćanje: HR69 40002-OIB isplatitelja-270

Autor: Antonio Prtenjača, mag. oec.

U središtu

Automobil Posljednjih godina Hrvatska bilježi rast broja električnih vozila na cestama. S jedne strane, sve je izraženija želja poduzetnika za modernizacijom voznog parka, smanjenjem troškova goriva i održavanja, te usklađivanjem sa standardima tehnologije i održivim poslovanjem. S druge strane, visoke cijene novih vozila predstavljaju izazov koji se može ublažiti korištenjem mehanizma odbitka poreza na dodanu vrijednost te te različitih oblika povoljnog financiranja ili sufinanciranja. Upravo zato, razumijevanje financijskog i poreznog položaja električnih vozila može biti ključno za poslovni subjekt koja razmatra modernizaciju voznog parka. Kroz ovaj pregled sažeto analiziramo koje pogodnosti poduzetnici mogu ostvariti s ciljem maksimalne financijske isplativosti električnih vozila u poslovanju.

Porez po odbitku u Hrvatskoj jest porez kojim se oporezuje dobit nerezidenta ostvarena u Republici Hrvatskoj, a plaća se pri samoj isplati određene vrste naknade inozemnom primatelju. Porez po odbitku propisan je Zakonom o porezu na dobit (u nastavku teksta: Zakon) i pratećim Pravilnikom o porezu na dobit (u nastavku teksta: Pravilnik). U tekstu donosimo sažet pregled osnovnih informacija o porezu po odbitku s ciljem lakšeg razumijevanja temeljnih pravila, dok se za detaljnije tumačenje i primjenu preporučuje proučiti relevantne porezne propise i službena tumačenja.

Kada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti.

Izmijenjenim propisima o doprinosima od 1. siječnja 2025. redefinirana je mjera kojom se poslodavci oslobađaju od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, a koja se odnosila samo na mlade osobe s kojom je ugovor o radu na neodređeno potpisan do 30 godine njegova života, na način da poslodavci mogu koristiti oslobođenje za svakog radnika koji prvi put sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme, bez obzira na prethodni staž u mirovinskom osiguranju. Dakle, mjera se odnosi na osobu koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu neodređeno vrijeme, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme bez obzira na starost. Dokaz o tome poslodavac može osigurati ispisom podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Prognoze uspjeha turističke sezone gotovo uvijek se daju oprezno, pogotovo u vremenima s puno gospodarskih oscilacija u kratkom periodu. Trenutačno, pod okruženjem općeg povećanja cijena roba i usluga, cjenovna konkurentnost je jedan od bitnijih elemenata koji mogu utjecati na uspjeh sezone. Usto, uspjeh turističke sezone može ovisiti i o dobroj pripremi i predradnjama, kao što je pronalaženje i zapošljavanje sezonskih radnika. O tome, ali i o drugim pojedinostima vezanima uz rad sezonskih radnika, donosimo više u nastavku.