1. Pravo na isplatu prigodne nagrade (božićnice)
Pravo na isplatu prigodne nagrade odnosno božićnice, imaju samo oni radnici čije je to pravo propisano nekim od izvora radnog prava (ugovor o radu, kolektivni ugovor, pravilnik o radu i dr.). U svim ostalim slučajevima poslodavac nema obvezu isplatiti božićnicu, nego je to mogućnost. Usto, skrećemo pažnju na to da porezni propisi ne obvezuju poslodavce na isplatu nego samo određuju porezni položaj isplate. Uvodno naglašavamo da nema nikakve zapreke da se prigodna nagrada isplati po osnovi novogodišnjih blagdana za osobe koje ne slave Božić, kao i da se ona isplati radnicima koji su na godišnjem odmoru, rodiljnom ili roditeljskom dopustu ili slično.
2. Pojedinosti isplate prigodne nagrade (božićnice)
Sukladno članku 7. st. 2. toč. 5. Pravilnika o porezu na dohodak ((Nar. nov., br. 10/2017, 128/2017, 106/2018, 1/2019, 80/2019, 1/2020, 74/2020, 138/2020, 1/2021, 102/2022, 112/2022, 156/2022, 1/2023, 3/2023, 56/2023, 143/2023) - u nastavku teksta: Pravilnik), poslodavci mogu neoporezivo isplatiti prigodnu nagradu radnicima, u iznosu do 700,00 eura godišnje.
U Pravilniku, božićnica je definirana kao prigodna nagrada i izjednačuje ju s još nekim primicima, primjerice uskrsnicom, naknadom za godišnji odmor i slično pa je prilikom isplate potrebno pripaziti je li tijekom godine već bilo isplata po toj osnovi prigodne nagrade, jer je neoporeziva svota 700 eura propisana na godišnjoj razini.
Potrebno je jasno istaknuti da porezni propis ne ograničava poslodavca da isplati i viši iznos, samo treba imati na umu da je razlika iznosa iznad 700,00 eura oporeziva prema pravilima za dohodak od nesamostalnog rada.
Nadalje, sukladno članku 7. st. 4. Pravilnika, ako se prigodna nagrada isplaćuje radniku koji radi istovremeno kod dva ili više poslodavaca u poreznom razdoblju za koje se prigodna nagrada isplaćuje i/ili je tijekom poreznog razdoblja imao zasnovan radni odnos kod dva ili više poslodavaca, ali ne istovremeno, radnik je obvezan prije isplate prigodne nagrade svakom poslodavcu podnijeti pisanu izjavu u kojoj će navesti je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca ostvario isplatu prigodne nagrade za određeno razdoblje i u kojem iznosu. U slučaju da su prigodne nagrade već dijelom isplaćene za isto razdoblje, neoporezivo se može isplatiti najviše ukupno 700 eura. Međutim, Radnik nije obvezan podnijeti pisanu izjavu u slučaju primjene članka 83. stavka 5. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br., 115/2016, 106/2018, 121/2019, 32/2020, 138/2020, 151/2022, 114/2023) odnosno ako poslodavac ima uvid u podatke o isplati neoporezivih iznosa putem sustava ePorezna.
Prigodna nagrada odnosno božićnica, može se isplatiti na dan isplate plaće za tekući mjesec (primjerice, s plaćom za studeni 2024.) ili odvojeno od nje, a o isplati je potrebno izvijestiti Poreznu upravu na obrascu JOPPD na dan isplate primitka, a najkasnije sljedeći radni dan.
Prigodna nagrada odnosno božićnica može se isplatiti na tekući račun radnika, ali pod određenim uvjetima i u gotovini (dakle, predajom gotova novca), jer to nije suprotno članku 92. st. 5. Pravilnika.
Nadalje, ako se nad radnikom provodi ovrha, sukladno članku 172. st. 15. Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024), neoporezivi iznos prigodne nagrade odnosno božićnice izuzet je od ovrhe te se isplaćuje na zaštićeni račun.
Valja reći i da prigodna nagrada odnosno božićnica ne mora biti nužno u novcu, već se može dati i u naravi. U tom slučaju neoporeziva vrijednost dara utvrđuje prema tržišnoj vrijednosti koja je važeća u mjestu davanja (s uključenim porezom na dodanu vrijednost).
Studentima ili drugim osobama koje nisu u radnom odnosu moguće je također isplatiti prigodnu nagradu odnosno božićnicu, ali ne neoporezivo, nego prema pravilima o drugom dohotku. To znači da je potrebno obračunati doprinose za mirovinsko osiguranje, porez na dohodak i doprinos za zdravstveno osiguranje po propisanim stopama.
3. Primjer odluke o isplati prigodne nagrade - božićnice
U nastavku donosimo primjer odluke o isplati prigodne nagrade odnosno božićnice.
STOLAR JEDAN d.o.o.
Lastovska 11,
10 000 Zagreb
OIB: 55524789512
Na temelju članka 90.a st. 1., Zakona o radu (Nar. nov., br. 3/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022, 64/2023), članka 9. st. 1. toč. 9. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br., 115/2016, 106/2018, 121/2019, 32/2020, 138/2020, 151/2022, 114/2023) i članka 7. st. 2. rbr. 5 Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 10/2017, 128/2017, 106/2018, 1/2019, 80/2019, 1/2020, 74/2020, 138/2020, 1/2021, 102/2022, 112/2022, 156/2022, 1/2023, 3/2023, 56/2023, 143/2023) donosim
ODLUKU O ISPLATI PRIGODNE NAGRADE ZA 2024.
Članak 1.
Svakom radniku zaposlenom u STOLAR JEDAN d.o.o. bit će jednokratno isplaćena prigodna nagrada po osnovi božićnih i novogodišnjih blagdana za 2024. godinu, u iznosu 500,00 eura.
Članak 2.
Prigodna nagrada iz članka 1. ove Odluke isplaćuje se radnicima na njihove tekuće račune, odvojeno od plaće za mjesec studeni 2024., i to najkasnije 13. prosinca 2024.
Članak 3.
Prigodna nagrada će se isplatiti i osobama koji nisu u radnom odnosu u STOLAR JEDAN d.o.o. studentima i praktikantima, u svoti 500,00 eura, neovisno o poreznom položaju isplate.
Članak 4.
Ova Odluka objavljuje se na oglasnoj ploči poslodavca.
Zagreb, 29. studenog 2024.
________________
Direktor društva
Maro Nikić
____________________________________________________________________
Sažete informacije:
• Načini isplate: na tekući odnosno žiro račun, u gotovini, u naravi
• Način isplate ako se nad radnikom provodi ovrha: na zaštićeni račun do propisanog neoporezivog iznosa (tj. do 700,00 eura godišnje)
• Iznos neoporezive isplate na godišnjoj razini: 700,00 eura
• Izvještavanje Poreznoj upravi: na JOPPD obrascu, na dan isplate primitka, a najkasnije sljedeći radni dan (čl. 79. st. 6. Pravilnika)
• Posebnosti na JOPPD obrascu: u polju 15. 1. upisuje se oznaka 22, a razdoblje obračuna je mjesec u kojem je isplaćena božićnica
• Posebnosti oznaka na nalogu za plaćanje: HR69 40002-OIB isplatitelja-270
Autor: Antonio Prtenjača, mag. oec.
Oporezivanje nekretnina porezom na dodanu vrijednost čest je predmet dvojbi poreznih obveznika. Stoga u nastavku donosimo sažet prikaz ispravnog određivanja poreznog položaja isporuka kada je riječ o nekretninama i porezu na dodanu vrijednost.
U okviru paketa poreznih izmjena kojeg je Vlada Republike Hrvatske sa sjednice 31. listopada 2024. uputila u saborsku proceduru je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koje su, između ostalog i od utjecaja na obračun plaća. Više informacija donosimo u nastavku uz komparativni prikaz obračuna plaće u 2025. u odnosu na 2024. i to s primjerom koji se odnosi na fizičke osobe s prebivalištem u Gradu Zagrebu.
Isporuke dobara unutar Europske unije česte su odnosno za neke poduzetnike i svakodnevne transakcije. Neovisno o tome, valja imati na umu formalne PDV uvjete kada je riječ o primjeni oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke dobara u drugu državu članicu EU.
U sustavu poreza na dodanu vrijednost, od 1. siječnja 2025., očekuje se više novina. One se ponajprije odnose na povećanje praga za upis u registar obveznika PDV-a (s 40.000,00 eura na 50.000,00 eura), a predložene su i nove odredbe vezane uz male porezne obveznike. Također, predloženo je ukidanje uvjeta uzajamnosti pri povratu PDV-a poreznim obveznicima iz trećih zemalja te omogućavanje odbitka pretporeza temeljem rješenja Porezne uprave.
Amortizacija dugotrajne imovine predstavljaju stvari i prava čiji je pojedinačni trošak nabave veći od 665,00 eura i vijek trajanja duži od godine dana. Prilikom amortizacije predmetne imovine, potrebno je imati na umu porezno priznate stope, a o čemu više pojedinosti donosimo u ovom tekstu.