22.10.2024 09:50
Gospodarski učinak povećanja minimalne plaće u 2023. godini
Amortizacija dugotrajne imovine predstavljaju stvari i prava čiji je pojedinačni trošak nabave veći od 665,00 eura i vijek trajanja duži od godine dana. Prilikom amortizacije predmetne imovine, potrebno je imati na umu porezno priznate stope, a o čemu više pojedinosti donosimo u ovom tekstu.

1. Uvod

Amortizacija dugotrajne imovine obračunava se sukladno računovodstvenim i poreznim propisima.
Stoga je prilikom obračuna amortizacije potrebno uzeti u obzir:
• Hrvatske standarde financijskog izvještavanja (u nastavku teksta: HSFI) koje primjenjuju mikro, mali i srednji poduzetnici odnosno
• Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (u nastavku teksta: MSFI) za velike subjekte i subjekte od javnog interesa
Zakon o porezu na dobit (NN 177/04., 90/05., 57/06., 80/10., 22/12., 146/08., 148/13., 143/14., 50/16., 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 114/22., 114/23.) – u nastavku teksta: Zakon) i
Pravilnik o porezu na dobit (NN 95/05., 133/07., 156/08., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 146/12., 160/13., 12/14., 157/14., 137/15., 115/16., 1/17., 2/18., 1/19., 1/20., 59/20., 138/20., 1/21., 156/22., 156/23. – u nastavku teksta: Pravilnik).

2. Stope amortizacije

Sukladno članku 12. Zakona, amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine priznaje se kao rashod u svoti obračunanoj na trošak nabave po linearnoj metodi primjenom godišnjih amortizacijskih stopa.
Napominjemo da se dugotrajnom materijalnom i nematerijalnom imovinom smatraju stvari i prava čiji je pojedinačni trošak nabave veći od 665,00 eura i vijek trajanja duži od godine dana.Godišnje amortizacijske stope utvrđuju se prema amortizacijskom vijeku, a porezno je dozvoljeno i podvostručivanja stope.
Međutim, ako porezni obveznik obračunava amortizaciju u svoti nižoj od porezno dopustive, tako obračunana amortizacija smatra se i porezno priznatim rashodom (čl. 12. st. 7. Zakona). Trošak amortizacije predmeta dugotrajne imovine priznaje se u porezni rashod od prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je dugotrajna imovina stavljena u upotrebu.
Nadalje, trošak amortizacije za prodanu, darovanu, na drugi način otuđenu ili uništenu dugotrajnu imovinu priznaje se u porezni rashod do kraja mjeseca u kojem je dugotrajna imovina bila u upotrebi. Neamortizirani trošak nabave dugotrajne imovine priznaje se u porezni rashod u poreznom razdoblju u kojemu je dugotrajna imovina prodana, darovana, na drugi način otuđena ili uništena.
Iznimno od navedenoga, ako je trošak nabave iskazan u revaloriziranoj svoti, u porezni rashod priznaje se neamortizirani trošak nabave umanjen za revaloriziranu svotu koja je do trenutka prodaje, darovanja, otuđenja na drugi način i uništenja uključena u prihode.

U nastavku donosimo pregled porezno priznatih amortizacijskih stopa:

Grupa dugotrajne imovine

Broj godina

Amortizacijska stopa

Podvostručena amortizacijska stopa

Građevinski objekti i brodovi veći od 1000 brt

20

5 %

10 %

Nematerijalna imovina te oprema

4

25 %

50 %

Transportna vozila (osim osobnih automobila)
- kombi i dostavna vozila
- teretna priključna vozila i sl.
- mehanizacija

4

25 %

50 %

Osobni automobili

NAPOMENA: amortizacija za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz priznaje se do 54.000,00 eura troška nabave po jednom sredstvu. Ako trošak nabave premašuje navedenu svotu, amortizacija iznad navedene svote priznaje se samo ako sredstvo služi isključivo za registriranu djelatnost najma ili prijevoza (čl. 12. st. 13. zakona)

5

20 %

40 %

računala, računalna oprema i programi, mobilni telefoni i oprema za računalne mreže

2

50 %

100 %

Osnovno stado

5

20 %

40 %

Ostala nespomenuta imovina

10

10 %

20 %

zemljište, šuma i slična obnovljiva prirodna bogatstva, financijska imovina, spomenici kulture te umjetnička djela

 

Ne podliježe amortizaciji



Napomene:

• amortizacija se ne priznaje za imovinu kojom se ne obavlja djelatnost
• u slučaju amortizacije imovine iznad stope propisane čl. 12 Zakona, porezna osnovica se povećava za svotu iznad propisane.

3. Posebna pravila za amortizaciju plovila, zrakoplova, apartmana i kuća za odmor

Prema članku 12. st. 16. Zakona, poreznom obvezniku koji u dugotrajnoj imovini ima evidentirana plovila, zrakoplove, apartmane i kuće za odmor priznaje se kao rashod amortizacija takve imovine pod uvjetima:
• da je registriran za djelatnost iznajmljivanja / prijevoza plovilima / zrakoplovima / iznajmljivanja apartmana i kuća za odmor, i
• da po osnovi korištenja plovila / zrakoplova ostvaruje u poreznom razdoblju prihod najmanje u visini 7 % nabavne vrijednosti takve imovine, odnosno
• da po osnovi korištenja apartmana i kuće za odmor ostvaruje u poreznom razdoblju prihod najmanje 5 % nabavne vrijednosti takve imovine.
Iznimno, prema članku 22. st. 9. Pravilnika, u prvoj godini nabave i u godini otuđenja navedene imovine, prihodi po osnovi korištenja iste najmanje u visini 7 % odnosno 5 % nabavne vrijednosti imovine mogu se utvrditi razmjerno broju mjeseci korištenja imovine.
Porezni obveznik koji u poreznom razdoblju ne ispuni navedene uvjete, dužan je za to porezno razdoblje uvećati poreznu osnovicu za rashod amortizacije takve imovine, te za sve pripadajuće troškove koji su nastali u svezi s korištenjem takve imovine (čl. 12. st. 17. Zakona).
Zaključno napominjemo da porezni obveznik koji u dugotrajnoj imovini ima evidentirana plovila / zrakoplove / apartmane i kuće za odmor, mora sastaviti pregled podataka za pojedino sredstvo odnosno imovinu, koja se prilaže uz prijavu poreza na dobit, a koja sadrži sljedeće podatke:
• vrsta sredstva odnosno imovine
• nabavna vrijednost
• ostvareni prihod po osnovi korištenja sredstva odnosno imovine u poreznom razdoblju
• amortizacija u poreznom razdoblju
• pripadajući troškovi koji su nastali vezi s korištenjem sredstva odnosno imovine u poreznom razdoblju prema vrsti troška.

Autor: Antonio Prtenjača, mag. oec.

Ugostiteljstvo Reprezentacija je važan segment poslovanja koji obuhvaća troškove nastale ugošćivanjem i darivanjem poslovnih partnera. Iako je u poslovnom svijetu to uobičajena praksa, važno je razumjeti njene porezne implikacije, osobito s aspekta poreza na dodanu vrijednost. Ograničenja vezana uz odbitak pretporeza čine ovu temu značajnom za poduzetnike stoga u nastavku donosimo kratak osvrt.

U Narodnim novinama, 31. siječnja 2025. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, čije izmjene i dopune koje prate recente promjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost. U nastavku su sažeto navedene ključne novosti te se donosi i osvrt na poseban postupak oporezivanja za male porezne obveznike.

Od 1. ožujka 2025. pri utvrđivanju predujmova poreza na dohodak od nesamostalnog rada i drugog dohotka primjenjuju se nove snižene stope propisane odlukama predstavničkih tijela jedinica lokalnih samouprava (u nastavku teksta: JLS), a koje su JLS (ako im je su visina poreznih stopa bila izvan novo propisanih raspona) bile dužne donijeti i objaviti u Narodnim novinama (u nastavku teksta: NN) najkasnije do 28. veljače 2025. Ako JLS nisu do navedenog datuma donijele odnosno izmijenile odluku i  objavile ju u NN, a visina poreznih stopa nije u okviru novo propisanih raspona primjenjuju se porezne stope propisane Zakonom o porezu na dohodak (NN 115/16- 152/24 - u nastavku teksta: Zakon).

Prilikom predaje prijave poreza na dohodak može se dogoditi da iskazani poslovni primici i svota priljeva na žiro računu nisu identični. Konkretno, moguće su okolnosti u kojima obrtnik iskazuje manji poslovni primitak nego što su priljevi po žiro računu pa u nastavku donosimo više informacija.

U određenim slučajevima mali porezni obveznici obvezni su registrirati se za potrebe poreza na dodanu vrijednost i prenijeti, odnosno preuzeti obvezu plaćanja poreza na dodanu vrijednost. Jedan od tih slučajeva je i kada mali porezni obveznici primaju usluge iz inozemstva. Stoga autorica u tekstu pojašnjava pojedinosti vezane uz registraciju za potrebe poreza na dodanu vrijednost, prijenos porezne obveze na malog poreznog obveznika te iznimke od općeg pravila oporezivanja.