1. Uvod
Amortizacija dugotrajne imovine obračunava se sukladno računovodstvenim i poreznim propisima.
Stoga je prilikom obračuna amortizacije potrebno uzeti u obzir:
• Hrvatske standarde financijskog izvještavanja (u nastavku teksta: HSFI) koje primjenjuju mikro, mali i srednji poduzetnici odnosno
• Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (u nastavku teksta: MSFI) za velike subjekte i subjekte od javnog interesa
• Zakon o porezu na dobit ("Narodne novine" br. 177/04., 90/05., 57/06., 80/10., 22/12., 146/08., 148/13., 143/14., 50/16., 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 114/22., 114/23.) – u nastavku teksta: Zakon) i
• Pravilnik o porezu na dobit ("Narodne novine" br. 95/05., 133/07., 156/08., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 146/12., 160/13., 12/14., 157/14., 137/15., 115/16., 1/17., 2/18., 1/19., 1/20., 59/20., 138/20., 1/21., 156/22., 156/23. – u nastavku teksta: Pravilnik).
2. Stope amortizacije
Sukladno članku 12. Zakona, amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine priznaje se kao rashod u svoti obračunanoj na trošak nabave po linearnoj metodi primjenom godišnjih amortizacijskih stopa.
Napominjemo da se dugotrajnom materijalnom i nematerijalnom imovinom smatraju stvari i prava čiji je pojedinačni trošak nabave veći od 665,00 eura i vijek trajanja duži od godine dana.Godišnje amortizacijske stope utvrđuju se prema amortizacijskom vijeku, a porezno je dozvoljeno i podvostručivanja stope.
Međutim, ako porezni obveznik obračunava amortizaciju u svoti nižoj od porezno dopustive, tako obračunana amortizacija smatra se i porezno priznatim rashodom (čl. 12. st. 7. Zakona). Trošak amortizacije predmeta dugotrajne imovine priznaje se u porezni rashod od prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je dugotrajna imovina stavljena u upotrebu.
Nadalje, trošak amortizacije za prodanu, darovanu, na drugi način otuđenu ili uništenu dugotrajnu imovinu priznaje se u porezni rashod do kraja mjeseca u kojem je dugotrajna imovina bila u upotrebi. Neamortizirani trošak nabave dugotrajne imovine priznaje se u porezni rashod u poreznom razdoblju u kojemu je dugotrajna imovina prodana, darovana, na drugi način otuđena ili uništena.
Iznimno od navedenoga, ako je trošak nabave iskazan u revaloriziranoj svoti, u porezni rashod priznaje se neamortizirani trošak nabave umanjen za revaloriziranu svotu koja je do trenutka prodaje, darovanja, otuđenja na drugi način i uništenja uključena u prihode.
U nastavku donosimo pregled porezno priznatih amortizacijskih stopa:
Grupa dugotrajne imovine |
Broj godina |
Amortizacijska stopa |
Podvostručena amortizacijska stopa |
Građevinski objekti I brodovi veći od 1000 brt |
20 |
5 % |
10 % |
Nematerijalna imovina i OPREMA |
4 |
25 % |
50 % |
Transportna vozila (osim osobnih automobila) |
4 |
25 % |
50 % |
Osobni automobili NAPOMENA: amortizacija za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz priznaje se do 54.000,00 eura troška nabave po jednom sredstvu. Ako trošak nabave premašuje navedenu svotu, amortizacija iznad navedene svote priznaje se samo ako sredstvo služi isključivo za registriranu djelatnost najma ili prijevoza (čl. 12. st. 13. zakona) |
5 |
20 % |
40 % |
računala, računalna oprema I programi, mobilni telefoni I oprema za računalne mreže |
2 |
50 % |
100 % |
Osnovno stado |
5 |
20 % |
40 % |
Ostala nespomenuta imovina |
10 |
10 % |
20 % |
zemljište, šuma i slična obnovljiva prirodna bogatstva, financijska imovina, spomenici kulture te umjetnička djela |
Ne podliježe amortizaciji |
• amortizacija se ne priznaje za imovinu kojom se ne obavlja djelatnost
• u slučaju amortizacije imovine iznad stope propisane čl. 12 Zakona, porezna osnovica se povećava za svotu iznad propisane.
3. Posebna pravila za amortizaciju plovila, zrakoplova, apartmana i kuća za odmor
Prema članku 12. st. 16. Zakona, poreznom obvezniku koji u dugotrajnoj imovini ima evidentirana plovila, zrakoplove, apartmane i kuće za odmor priznaje se kao rashod amortizacija takve imovine pod uvjetima:
• da je registriran za djelatnost iznajmljivanja / prijevoza plovilima / zrakoplovima / iznajmljivanja apartmana i kuća za odmor, i
• da po osnovi korištenja plovila / zrakoplova ostvaruje u poreznom razdoblju prihod najmanje u visini 7 % nabavne vrijednosti takve imovine, odnosno
• da po osnovi korištenja apartmana i kuće za odmor ostvaruje u poreznom razdoblju prihod najmanje 5 % nabavne vrijednosti takve imovine.
Iznimno, prema članku 22. st. 9. Pravilnika, u prvoj godini nabave i u godini otuđenja navedene imovine, prihodi po osnovi korištenja iste najmanje u visini 7 % odnosno 5 % nabavne vrijednosti imovine mogu se utvrditi razmjerno broju mjeseci korištenja imovine.
Porezni obveznik koji u poreznom razdoblju ne ispuni navedene uvjete, dužan je za to porezno razdoblje uvećati poreznu osnovicu za rashod amortizacije takve imovine, te za sve pripadajuće troškove koji su nastali u svezi s korištenjem takve imovine (čl. 12. st. 17. Zakona).
Zaključno napominjemo da porezni obveznik koji u dugotrajnoj imovini ima evidentirana plovila / zrakoplove / apartmane i kuće za odmor, mora sastaviti pregled podataka za pojedino sredstvo odnosno imovinu, koja se prilaže uz prijavu poreza na dobit, a koja sadrži sljedeće podatke:
• vrsta sredstva odnosno imovine
• nabavna vrijednost
• ostvareni prihod po osnovi korištenja sredstva odnosno imovine u poreznom razdoblju
• amortizacija u poreznom razdoblju
• pripadajući troškovi koji su nastali vezi s korištenjem sredstva odnosno imovine u poreznom razdoblju prema vrsti troška.
Antonio Prtenjača, mag. oec.
U sustavu poreza na dodanu vrijednost, od 1. siječnja 2025., očekuje se više novina. One se ponajprije odnose na povećanje praga za upis u registar obveznika PDV-a (s 40.000,00 eura na 50.000,00 eura), a predložene su i nove odredbe vezane uz male porezne obveznike. Također, predloženo je ukidanje uvjeta uzajamnosti pri povratu PDV-a poreznim obveznicima iz trećih zemalja te omogućavanje odbitka pretporeza temeljem rješenja Porezne uprave.
Najava nove porezne reforme u sklopu koje se uvodi i porez na nekretnine izazvala je burne reakcije i polemike među građanima i stručnjacima. Ono što se zasad zna je da bi s početkom iduće godine trebao zaživjeti porez na nekretnine. U poreznim škarama ipak neće biti sve nekretnine, a o visini poreza odlučivat će lokalni čelnici. Detaljnije o tome što nam donosi “novi” porez na nekretnine s osvrtom na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim porezima saznajte u nastavku članka.
SWOT analiza, odnosno SWOT matrix jedna je od najpoznatijih i osnovnih tehnika strateške analize unutar poslovnih znanosti. Riječ je o jednom od ključnih alata koji je vrlo važan i preporučljiv kod donošenja svih strateških odluka, primjerice otvaranja nove tvrtke, lansiranja novog proizvoda, prestrukturiranja organizacije, nastupa na novom tržištu i slično. Više o SWOT analizi u nastavku članka.
Pored međuzavisnosti radnog, trgovačkog, obveznog i stečajnog prava, cilj je rada ukazati na očigledne napetosti i trajni konfliktni potencijal među njima. On se, možda, ponajbolje ogleda u pozitivnopravnoj regulaciji menadžerskog ugovora osoba koje su angažirane u društvu nad kojim je otvoren stečajni postupak. Autor analizira problematiku posljedica otvaranja stečajnog postupka na menadžerski ugovor kroz zakonske odredbe prikazujući relevantnu sudsku praksu.
Kvalitetno upravljanje ljudskim resursima je najznačajnija poslovna aktivnost svake kompanije. Pronalazak i zadržavanje kvalitetnog kadra pred menadžere ljudskih resursa stavljaju velike izazove, stoga edukacije i kvalitetni radnici unutar odjela ljudskih resursa nikada nisu bili potrebniji. Autor u članku obrađuje pojam i važnost ljudskih resursa te se osvrće na postupak planiranja i selekcije zaposlenika.