
1. Uvod
Amortizacija dugotrajne imovine obračunava se sukladno računovodstvenim i poreznim propisima.
Stoga je prilikom obračuna amortizacije potrebno uzeti u obzir:
• Hrvatske standarde financijskog izvještavanja (u nastavku teksta: HSFI) koje primjenjuju mikro, mali i srednji poduzetnici odnosno
• Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (u nastavku teksta: MSFI) za velike subjekte i subjekte od javnog interesa
• Zakon o porezu na dobit (NN 177/04., 90/05., 57/06., 80/10., 22/12., 146/08., 148/13., 143/14., 50/16., 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 114/22., 114/23.) – u nastavku teksta: Zakon) i
• Pravilnik o porezu na dobit (NN 95/05., 133/07., 156/08., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 146/12., 160/13., 12/14., 157/14., 137/15., 115/16., 1/17., 2/18., 1/19., 1/20., 59/20., 138/20., 1/21., 156/22., 156/23. – u nastavku teksta: Pravilnik).
2. Stope amortizacije
Sukladno članku 12. Zakona, amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine priznaje se kao rashod u svoti obračunanoj na trošak nabave po linearnoj metodi primjenom godišnjih amortizacijskih stopa.
Napominjemo da se dugotrajnom materijalnom i nematerijalnom imovinom smatraju stvari i prava čiji je pojedinačni trošak nabave veći od 665,00 eura i vijek trajanja duži od godine dana.Godišnje amortizacijske stope utvrđuju se prema amortizacijskom vijeku, a porezno je dozvoljeno i podvostručivanja stope.
Međutim, ako porezni obveznik obračunava amortizaciju u svoti nižoj od porezno dopustive, tako obračunana amortizacija smatra se i porezno priznatim rashodom (čl. 12. st. 7. Zakona). Trošak amortizacije predmeta dugotrajne imovine priznaje se u porezni rashod od prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je dugotrajna imovina stavljena u upotrebu.
Nadalje, trošak amortizacije za prodanu, darovanu, na drugi način otuđenu ili uništenu dugotrajnu imovinu priznaje se u porezni rashod do kraja mjeseca u kojem je dugotrajna imovina bila u upotrebi. Neamortizirani trošak nabave dugotrajne imovine priznaje se u porezni rashod u poreznom razdoblju u kojemu je dugotrajna imovina prodana, darovana, na drugi način otuđena ili uništena.
Iznimno od navedenoga, ako je trošak nabave iskazan u revaloriziranoj svoti, u porezni rashod priznaje se neamortizirani trošak nabave umanjen za revaloriziranu svotu koja je do trenutka prodaje, darovanja, otuđenja na drugi način i uništenja uključena u prihode.
U nastavku donosimo pregled porezno priznatih amortizacijskih stopa:
|
Grupa dugotrajne imovine |
Broj godina |
Amortizacijska stopa |
Podvostručena amortizacijska stopa |
|
Građevinski objekti i brodovi veći od 1000 brt |
20 |
5 % |
10 % |
|
Nematerijalna imovina te oprema |
4 |
25 % |
50 % |
|
Transportna vozila (osim osobnih automobila) |
4 |
25 % |
50 % |
|
Osobni automobili NAPOMENA: amortizacija za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz priznaje se do 54.000,00 eura troška nabave po jednom sredstvu. Ako trošak nabave premašuje navedenu svotu, amortizacija iznad navedene svote priznaje se samo ako sredstvo služi isključivo za registriranu djelatnost najma ili prijevoza (čl. 12. st. 13. zakona) |
5 |
20 % |
40 % |
|
računala, računalna oprema i programi, mobilni telefoni i oprema za računalne mreže |
2 |
50 % |
100 % |
|
Osnovno stado |
5 |
20 % |
40 % |
|
Ostala nespomenuta imovina |
10 |
10 % |
20 % |
|
zemljište, šuma i slična obnovljiva prirodna bogatstva, financijska imovina, spomenici kulture te umjetnička djela |
Ne podliježe amortizaciji |
||
• amortizacija se ne priznaje za imovinu kojom se ne obavlja djelatnost
• u slučaju amortizacije imovine iznad stope propisane čl. 12 Zakona, porezna osnovica se povećava za svotu iznad propisane.
3. Posebna pravila za amortizaciju plovila, zrakoplova, apartmana i kuća za odmor
Prema članku 12. st. 16. Zakona, poreznom obvezniku koji u dugotrajnoj imovini ima evidentirana plovila, zrakoplove, apartmane i kuće za odmor priznaje se kao rashod amortizacija takve imovine pod uvjetima:
• da je registriran za djelatnost iznajmljivanja / prijevoza plovilima / zrakoplovima / iznajmljivanja apartmana i kuća za odmor, i
• da po osnovi korištenja plovila / zrakoplova ostvaruje u poreznom razdoblju prihod najmanje u visini 7 % nabavne vrijednosti takve imovine, odnosno
• da po osnovi korištenja apartmana i kuće za odmor ostvaruje u poreznom razdoblju prihod najmanje 5 % nabavne vrijednosti takve imovine.
Iznimno, prema članku 22. st. 9. Pravilnika, u prvoj godini nabave i u godini otuđenja navedene imovine, prihodi po osnovi korištenja iste najmanje u visini 7 % odnosno 5 % nabavne vrijednosti imovine mogu se utvrditi razmjerno broju mjeseci korištenja imovine.
Porezni obveznik koji u poreznom razdoblju ne ispuni navedene uvjete, dužan je za to porezno razdoblje uvećati poreznu osnovicu za rashod amortizacije takve imovine, te za sve pripadajuće troškove koji su nastali u svezi s korištenjem takve imovine (čl. 12. st. 17. Zakona).
Zaključno napominjemo da porezni obveznik koji u dugotrajnoj imovini ima evidentirana plovila / zrakoplove / apartmane i kuće za odmor, mora sastaviti pregled podataka za pojedino sredstvo odnosno imovinu, koja se prilaže uz prijavu poreza na dobit, a koja sadrži sljedeće podatke:
• vrsta sredstva odnosno imovine
• nabavna vrijednost
• ostvareni prihod po osnovi korištenja sredstva odnosno imovine u poreznom razdoblju
• amortizacija u poreznom razdoblju
• pripadajući troškovi koji su nastali vezi s korištenjem sredstva odnosno imovine u poreznom razdoblju prema vrsti troška.
Autor: Antonio Prtenjača, mag. oec.
Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025. propisana je nova porezna olakšica u obliku umanjenja godišnje porezne obveze na plaću u razdoblju od pet godina. Olakšica je propisana s ciljem poticanja hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka na povratak i zaposlenje u Republiku Hrvatsku (dalje: RH), a ista će se po prvi put primijeniti pri utvrđivanju godišnjeg dohotka i poreza na dohodak za 2025. u 2026. Detaljnije o novo propisanoj poreznoj olakšici, osobama koje ostvaruju pravo na istu i njezinu načinu utvrđivanja u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak (dalje: poseban postupak) kojeg po službenoj dužnosti provodi Porezna uprava (dalje: PU) donosimo u nastavku.
Nekretnina u vlasništvu fizičke osobe može se prenijeti na trgovačko društvo u kojem ta osoba ima status člana društva. U ovom tekstu obrađujemo porezne učinke takvog prijenosa kada se nekretnina evidentira u kapitalnim rezervama društva, kao i moguće porezne učinke za fizičku osobu koja unosi nekretninu u rezerve kapitala društva.
Turistički sektor već godinama posluje u uvjetima pojačane neizvjesnosti te je izrazito osjetljiv na gospodarska kretanja, promjene potrošačkih navika i druge vanjske čimbenike koji mogu utjecati na intenzitet turističke aktivnosti.Upravo zbog toga očekivanja i rezultati pojedinih turističkih sezona često ovise o širem ekonomskom i tržišnom okruženju.Za turističku sezonu 2026. očekuju se stabilna potražnja i nastavak pozitivnih trendova u hrvatskom turizmu, iako poslovanje i dalje opterećuju rast troškova rada, energenata i usluga. Unatoč navedenim izazovima, različite procjene daju za vjerovati su da će turistički sektor i ove godine ostvariti dobre rezultate.
Porezni propisi poslodavcima omogućuju isplatu određenih nagrada, potpora i naknada radnicima bez obveze obračuna poreza na dohodak. Iako su propisani maksimalni neoporezivi iznosi, važno je naglasiti da isplata iznad tih pragova nije zabranjena – međutim, iznos koji prelazi dopušteni limit smatra se oporezivim primitkom. U nastavku donosimo pregled pravila koja se odnose na neoporezivu isplatu dara za dijete do 15 godina starosti.
Poslodavci imaju mogućnost svojim zaposlenicima isplatiti naknadu za troškove redovne skrbi djeteta bez poreznog opterećenja, pod uvjetom da su ispunjeni zakonski kriteriji i osigurana odgovarajuća dokumentacija. U nastavku se obrađuju ključni uvjeti te način evidentiranja i isplate takvih troškova.