
Jedinstvenom tržištu Europske unije potreban je pravedan i učinkovit sustav oporezivanja dobiti kojim se potiče rast i koji se temelji na načelu da poduzetnici plaćaju porez na dobit u državi u kojoj je ona i ostvarena. S obzirom da je transparentnost ključna za neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta, utvrđivanje zajedničkih pravila o transparentnosti u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobit doprinijelo bi općem gospodarskom interesu osiguravanjem jednakovrijednih zaštitnih mjera na razini Europske unije za zaštitu ulagatelja, vjerovnika i ostalih trećih strana. Opseg informacija koje će poduzetnici biti dužni objavljivati proporcionalan je ciljevima, te navedeno ne bi trebalo prouzročiti nepotrebno administrativno opterećenje za obveznike primjene. Stoga, radi transparentnosti, ali i javnog nadzora određeni poduzetnici su dužni učiniti dostupnim javnosti izvješće o informacijama o porezu na dobit. Izvješće o informacijama o porezu na dobit obuhvaća informacije koje su vezane za sve aktivnosti obveznika primjene Direktive (EU) 2021/2101, uključujući aktivnosti svih povezanih društva konsolidiranih u godišnjim financijskim izvještajima za relevantnu poslovnu godinu. Informacije su ograničene na ono što je potrebno da se omogući djelotvoran javni nadzor kako bi se osiguralo da objavljivanje ne uzrokuje neproporcionalne rizike ili nedostatke za poduzetnike u pogledu konkurentnosti ili pogrešnih tumačenja. Također, osigurava se prikaz relevantnih i usporedivih informacija kako bi se građanima omogućila što bolja procjena doprinosa poduzetnika blagostanju društva u svakoj državi članici. Slijedom navedenog, novim zakonskim izmjenama uvodi se obveza određenim kategorijama poduzetnika u Republici Hrvatskoj da sastave, objave i učine javno dostupnim izvješće o informacijama o porezu na dobit. Shodno tome, u nastavku teksta bit će više riječi o obvezama koje proizlaze za poduzetnike od 1. siječnja 2024. godine.
Tko su obveznici objavljivanja informacija o porezu na dobit?
Sukladno novim izmjenama Zakona o računovodstvu uvodi se obveza izrade izvješća o informacijama o porezu na dobit za pojedine kategorije poduzetnika.
Obveznici izrade i objavljivanja informacija o porezu na dobit su krajnje matično društvo čiji konsolidirani prihod, iskazan u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine prelazi ukupno 750.000.000,00 eura, te samostalni poduzetnik čiji prihod, iskazan u godišnjim financijskim izvještajima, za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine prelazi ukupno 750.000.000,00 eura.
No, obveza objavljivanja informacija o porezu na dobit prestaje ako ukupni konsolidirani prihod, odnosno prihod iskazan u godišnjim konsolidiranim, odnosno pojedinačnim financijskim izvještajima, ne prelazi 750.000.000,00 eura za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine.
Srednji i veliki poduzetnik koji je društvo kći pod kontrolom krajnjeg matičnog društva koje ne primjenjuje pravo Republike Hrvatske ili druge države članice čiji konsolidirani prihod iskazan u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine prelazi ukupno 750.000.000,00 eura, obvezan je objaviti i učiniti javno dostupnim izvješće o informacijama o porezu na dobit koje se odnosi na to krajnje matično društvo za posljednju od te dvije uzastopne poslovne godine.
Ako informacije ili izvješće nisu dostupni, srednji i veliki poduzetnik koji je društvo kći dužan je zatražiti od krajnjeg matičnog društva sve informacije potrebne da bi se ispunile propisane obveze.
Ukoliko krajnje matično društvo ne dostavi sve potrebne informacije, tada srednji i veliki poduzetnik koji je društvo kći sastavlja, objavljuje i čini javno dostupnim izvješće o informacijama o porezu na dobit koje sadržava sve informacije koje posjeduje, koje je dobilo ili pribavilo zajedno s izjavom u kojoj se navodi da krajnje matično društvo nije stavilo na raspolaganje potrebne informacije.
Obveza objavljivanja informacija o porezu na dobit kod tih poduzetnika prestaje ako ukupni konsolidirani prihod krajnjeg matičnog društva iskazan u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima ne prelazi 750.000.000,00 eura za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine.
Podružnica koju je u Republici Hrvatskoj otvorio poduzetnik na kojega se ne primjenjuje pravo Republike Hrvatske ili druge države članice i koji ima pravni oblik usporediv s društvom kapitala kako je određeno propisima kojima se uređuju trgovačka društva, objavljuje i čini javno dostupnim izvješće o informacijama o porezu na dobit koje se odnosi na krajnje matično društvo ili na samostalnog poduzetnika, i to pod uvjetom da prihod podružnice za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine prelazi iznos od 8.000.000,00 eura.
Kriteriji da je poduzetnik koji je osnovao podružnicu:
1. a) povezano društvo u okviru grupe na čije se krajnje matično društvo ne primjenjuje pravo Republike Hrvatske ili druge države članice i čiji konsolidirani prihod iskazan u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine, prelazi ukupno 750.000.000,00 eura ili
b) samostalni poduzetnik čiji prihod iskazan u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine, prelazi ukupno 750.000.000,00 eura i
2. krajnje matično društvo nema srednje ili veliko društvo kćer
Izvješće o informacijama o porezu na dobit mora se objaviti u roku od 12 mjeseci od datuma bilance za poslovnu godinu za koju se izvješće sastavlja.
Sadržaj izvješća o informacijama o porezu na dobit
Izvješće o informacijama o porezu na dobit sadrži informacije koje se odnose na sve aktivnosti samostalnog poduzetnika ili krajnjeg matičnog društva, uključujući aktivnosti svih povezanih društava konsolidiranih u godišnjim financijskim izvještajima za relevantnu poslovnu godinu.
Te informacije su: naziv krajnjeg matičnog društva ili samostalnog poduzetnika, oznaka poslovne godine, valuta koja se upotrebljava za prezentiranje izvješća i popis svih društava kćeri konsolidiranih u godišnjim financijskim izvještajima krajnjeg matičnog društva, ako postoje, za relevantnu poslovnu godinu, s poslovnim nastanom u Europskoj uniji ili u poreznim jurisdikcijama uključenima u priloge I. i II. Zaključaka Vijeća Europske unije o revidiranom EU popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe; kratak opis vrste aktivnosti; prosječan broj radnika na puno radno vrijeme; iznos dobiti ili gubitka prije oporezivanja; iznos obračunanog poreza na dobit tijekom relevantne poslovne godine, koji treba izračunati kao tekući porezni rashod koji je priznat u vezi s oporezivom dobiti ili gubitkom poslovne godine poduzetnika i podružnica u relevantnoj poreznoj jurisdikciji, pri čemu se tekući porezni rashod odnosi samo na aktivnosti poduzetnika u relevantnoj poslovnoj godini i ne uključuje odgođene poreze ili rezerviranja za neizvjesne porezne obveze; iznos plaćenog poreza na dobit na novčanoj osnovi, koji treba izračunati kao iznos poreza na dobit koji su poduzetnici i podružnice u relevantnoj poreznoj jurisdikciji platili tijekom relevantne poslovne godine, pri čemu plaćeni porez uključuje porez po odbitku koji su platili drugi poduzetnici u odnosu na plaćanja poduzetnicima i podružnicama unutar grupe; iznos akumulirane dobiti na kraju relevantne poslovne godine, pri čemu akumulirana dobit predstavlja zbroj dobiti iz proteklih poslovnih godina i iz relevantne poslovne godine za koju još nije odlučeno o raspodjeli (u slučaju podružnica, akumulirana dobit jest dobit poduzetnika koji je osnovao podružnicu); prihod koji obuhvaća transakcije s povezanim društvima, a koje treba izračunati kao:
a) zbroj netoprihoda, ostalih poslovnih prihoda, prihoda od sudjelujućih udjela, isključujući dividende primljene od povezanih društava, prihoda od drugih ulaganja i zajmova koji su dio dugotrajnih sredstava, drugih prihoda od kamata i sličnih prihoda navedenih u pravilniku kojim se uređuje struktura i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja ili
b) prihod kako je određen okvirom za financijsko izvještavanje na temelju kojega se pripremaju godišnji financijski izvještaji, isključujući vrijednosna usklađivanja i dividende primljene od povezanih društava.
O navedenim informacijama može se izvijestiti na temelju uputa za izvješćivanje iz propisa kojima se uređuje administrativna suradnja u području poreza između Republike Hrvatske, država članica i poreznih jurisdikcija izvan Europske unije. Informacije se iskazuju upotrebom zajedničkog predloška i strojno čitljivih elektroničkih formata za izvještavanje, kako je uređeno provedbenim aktima Europske komisije.
U izvješću o informacijama o porezu na dobit iskazuju se navedene informacije zasebno za svaku državu članicu. Ako se država članica sastoji od nekoliko poreznih jurisdikcija, informacije se objedinjuju na razini države članice.
Valuta
Valuta koja se upotrebljava u izvješću o informacijama o porezu na dobit je valuta u kojoj su iskazani godišnji konsolidirani financijski izvještaji krajnjeg matičnog društva ili godišnji financijski izvještaji samostalnog poduzetnika.
Izvješće o informacijama o porezu na dobit može se objaviti u valuti koja je različita od valute koja se upotrebljava u godišnjim financijskim izvještajima, osim u slučaju navedenom u članku 29.b stavku 8. Zakona o računovodstvu, gdje je valuta koja se upotrebljava u izvješću o informacijama o porezu na dobit valuta u kojoj društvo kći objavljuje svoje godišnje financijske izvještaje.
Odgovornost
Članovi administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela, krajnjeg matičnog društva ili samostalnog poduzetnika solidarno su odgovorni, u okviru nadležnosti koju imaju na temelju Zakona o računovodstvu ili drugih propisa, za sastavljanje, objavljivanje i javnu dostupnost izvješća o informacijama o porezu na dobit u skladu s odredbama Zakona o računovodstvu.
Izjava ovlaštenog revizora
Samostalni revizor ili više njih ili revizorsko društvo ili više njih dužni su u revizorskom izvješću navesti je li za poslovnu godinu, koja prethodi poslovnoj godini za koju su pripremljeni godišnji financijski izvještaji koji su predmet revizije, objavljeno izvješće o informacijama o porezu na dobit i, ako jest, je li objavljeno na propisani način.
Tko nije obveznik objavljivanja informacija o porezu na dobit?
Obveza objavljivanja informacija o porezu na dobit ne odnosi se na samostalnog poduzetnika ili krajnje matično društvo i njihova povezana društva ako takva društva, uključujući njihove podružnice, imaju poslovni nastan ili stalno mjesto poslovanja ili stalnu poslovnu aktivnost samo na području Republike Hrvatske i ni u jednoj drugoj poreznoj jurisdikciji.
Također, obveza objavljivanja informacija o porezu na dobit ne odnosi se na samostalnog poduzetnika i krajnje matično društvo ako takva društva ili njihova povezana društva objavljuju izvješće u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, a kojim su obuhvaćene informacije o svim njihovim aktivnostima te, u slučaju krajnjeg matičnog društva, o aktivnostima povezanih društava uključenih u godišnje konsolidirane financijske izvještaje.
Novčane kazne
Treba skrenuti pozornost na to da poduzetnici snose i prekršajne sankcije, odnosno novčane kazne za nepridržavanje pravila o sastavljanju i objavljivanju informacija o porezu na dobit.
Stoga će se poduzetnik kazniti novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 eura do 13.270,00 eura u sljedećim slučajevima:
• ako ne sastavi izvješće o informacijama o porezu na dobit,
• ako ne objavi izvješće o informacijama o porezu na dobit.
Zaključno treba naglasiti da je poduzetnik dužan izraditi i objaviti izvješće o informacijama o porezu na dobit za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2024. godine ili nakon tog datuma.
Bernard Iljazović
Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak za koji javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću traje od 3. prosinca 2025. do 17. prosinca 2025. predlaže se, između ostalog, od 1. siječnja 2026. povećati koeficijent koji se primjenjuje na iznos osnovnog osobnog odbitka pri izračunu neoporezivog iznosa primitaka učenika i studenata na školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, uslijed čega će se povećati i neoporezivi iznos primitaka učenika i studenata.
Božićnica, iako u praksi možda i najčešća, u poreznim propisima definirana je kao jedna od mogućih prigodnih nagrada koje poslodavac može isplatiti radniku. U ovom članku donosimo sažete praktične smjernice za ispravnu isplatu božićnice.
Izdavanje računa u elektroničkom obliku (eRačuni) postaju standard u poslovanju ali i obveza u 2026. za obveznike poreza na dodanu vrijednost, dok za male porezne obveznike postoji obveza zaprimanja istih. Uvode se, uz brojne razloge, i poradi efikasnijeg djelovanja Porezne uprave. Međutim, uvođenje eRačuna donosi i određene koristi kao što su digitalna arhiva, transparentnost, manje grešaka u ručnom radu i slično. U nastavku dajemo osvrt na izdavanje računa koje hrvatski porezni obveznici od 1. siječnja 2026. trebaju izdati inozemnim poslovnim subjektima.
Fiskalizacija nije ništa novo – uvedena je još 2013. s ciljem suzbijanja sive ekonomije i povećanja transparentnosti gotovinskog poslovanja. Sada, odnosno u suvremenom poreznom okruženju, sustav fiskalizacije proširuje se. U ovom kratkom pregledu podsjećamo što je fiskalizacija 1.0, te donosimo najbitnije informacije o promjenama poslovanju s građanima – i što to znači praktično za poduzetnike.
U okolnostima kada elementarne nepogode uzrokuju značajnu štetu na imovini i poslovanju, porezni položaj pomoći radnicima postaje bitno pitanje za poslodavce koji žele postupati u skladu s propisima. Propisi o porezu na dohodak jasno definiraju kada se potpore zbog uništenja ili oštećenja imovine mogu isplatiti neoporezivo te pod kojim uvjetima takve isplate prelaze u sferu oporezivog dohotka. U nastavku donosimo pregled aktualnog poreznog okvira, relevantnog mišljenja Porezne uprave te praktične smjernice za pravilnu primjenu ovih odredbi u situacijama elementarnih i prirodnih nepogoda.