Zakon o porezu na dohodak

Novim zakonskim izmjenama, uz brisanje pojma osnovice osobnog odbitka, a radi utvrđivanja iznosa uvećanog osobnog odbitka i neoporezivih primitaka, predlaže se primjena izmijenjenih koeficijenata na iznos osnovnog osobnog odbitka vodeći računa da porezni obveznici pri tom ne budu u financijski nepovoljnijem položaju u odnosu na položaj u kojem su bili prije zaokruživanja tih iznosa, a što će ujedno utjecati na smanjenje negativnih učinaka inflacije. Pored zaokruživanja iznosa porezne osnovice na koju se primjenjuje viša porezna stopa ukazala se i potreba za povećanjem tog iznosa, odnosno za manjim obuhvatom poreznih obveznika koji bi podlijegali oporezivanju po višoj poreznoj stopi. Sukladno tome, iznos godišnje porezne osnovice povećati će se s 47.780,28 eura na 50.400,00 eura, odnosno iznos mjesečne porezne osnovice s 3.981,69 eura na 4.200,00 eura.

Povećat će se i propisani iznos osnovnog osobnog odbitka s 530,90 eura na iznos od 560,00 eura.

Doći će do izmjene koeficijenata koji se koriste pri izračunu uvećanog osobnog odbitka po osnovi uzdržavanih članova i invalidnosti. Sukladno tome, izmijeniti će se iznosi osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost, kako je prikazano u sljedećoj tablici:

Navedenim izmjenama doći će do rasterećenja poreznih obveznika i to u obliku smanjenja porezne obveze, čime će se povećati raspoloživi dohodak poreznih obveznika.

Uredit će se porezni tretman napojnica. S obzirom da je riječ o primicima koje ostvaruju fizičke osobe, a za koje u sustavu poreza na dohodak nije izrijekom uređen njihov porezni tretman, te uzimajući u obzir naviku davanja napojnica u Republici Hrvatskoj, neophodno je preciznije određenje tog primitka u sustavu porezu na dohodak. Prema tome, na primitke po osnovi napojnica ostvarene do propisanog iznosa (3.360,00 eura) neće se plaćati porez na dohodak, dok bi razlika isplaćena iznad propisanog neoporezivog iznosa podlijegala oporezivanju u okviru konačnog drugog dohotka po stopi od 20%.

Takvo zakonsko reguliranje dovest će do unapređenja uvjeta poslovanja zaposlenih u ugostiteljstvu, odnosno zaštite svih dionika (primatelja napojnice, davatelja napojnice i isplatitelja primitaka).

Nejednak porezni tretman dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica i poslovnih udjela dovodi do toga da su radnici zaposleni u društvima s ograničenom odgovornošću u nepovoljnijem položaju u odnosu na radnike zaposlene u dioničkom društvu. Stoga se, uzimajući u obzir sadržaj prava koja proizlaze iz dionica i poslovnih udjela, odnosno njihovu gospodarsku suštinu, ukazala potreba za izbjegavanjem nepovoljnijeg poreznog tretmana, odnosno izjednačavanjem poreznog tretmana dodjele ili opcijske kupnje dionica i poslovnih udjela, odnosno stimulacijom zaposlenih u društvima s ograničenom odgovornošću.

Propisivanjem obveze plaćanja poreza na dohodak sa zadnjim danom podnošenja godišnje porezne prijave umjesto danom podnošenja godišnje porezne prijave dovest će do administrativnog rasterećenja poreznih obveznika u smislu predaje poreznih prijava i plaćanja porezne obveze s jedne strane, te kvalitetnijeg praćenja poreznih obveznika s druge strane.

Zakon o porezu na dobit

Porezno priznatim rashodima darovanja smatrat će se darovanja u naravi ili novcu, u iznosu do 2% prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, koja su učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe udrugama, tijelima državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima.

Iznimno, darovanja dana za svrhe utvrđene strateškim projektima prema posebnim propisima ili strategijom nadležnih ministarstava moći će biti utvrđena u iznosu većem od 2% prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja temeljem Odluke nadležnog ministarstva donesene uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

Svaka nepripadna nagrada, dar ili druga imovinska ili neimovinska korist bez obzira na vrijednost, koja se može sankcionirati sukladno propisima kaznenog zakonodavstva, ne priznaje se kao porezno priznat trošak poslovanja.

Povećava se stopa poreza po odbitku s 20% na 25%, uz zadržavanje obveze poreza po odbitku na usluge istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizorske usluge,  kada se plaćaju osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave, odnosno nadzora poslovanja u državama koje se nalaze na EU popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe, a s kojima Republika Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Omogućava se izuzeće od oporezivanja porezom po odbitku na kamate, autorske naknade, dividende i udjele u dobiti društvima koja su za porezne svrhe rezidenti Europskog gospodarskog prostora pod istim uvjetima propisanim za društva koja su za porezne svrhe rezidenti države članice Europske unije.

Podiže se prag za utvrđivanje dugotrajne imovine (samo za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit) sa 464,53 eura na 665,00 eura, a za priznavanje jedinog i zastarjelog otpisa potraživanja od građana s iznosa od 26,54 eura na 40,00 eura. 

Obveza poreza na dobit dospijevati će četiri mjeseca nakon isteka poreznog razdoblja za koje se podnosi prijava poreza na dobit, odnosno porezni obveznici imati će obvezu uplatiti porez na dobit najkasnije u tom roku, te će ostvarivati pravo na povrat preplaćenog poreza na dobit u istom roku.

Porezni obveznici koji su u 2023. godini ostvarili veće prihode od 995.421,06 eura, ali manje od 1.000.000,00 eura imati će pravo utvrditi mjesečni predujam poreza na dobit za 2024. godinu primjenom stope od 10%. Na taj način se omogućava poreznim obveznicima koji ostvare tijekom 2023. godine prihode u visini od 1.000.000,00 eura da tijekom 2024. godine prilagode predujam poreznoj obvezi koja će nastati u 2024. godini. 

Zakon o porezu na dodanu vrijednost

U slučaju opoziva ili različitih vrsta popusta porezni obveznik koji je obavio isporuku moći će umanjiti poreznu osnovicu pod uvjetom da je poreznog obveznika kome je isporučeno dobro ili obavljena usluga, obavijestio o provedenom ispravku.

Također, porezna osnovica moći će se umanjiti na isti način i u slučaju nemogućnosti naplate cijelog ili dijela dospjelih potraživanja koja nisu naplaćena dulje od jedne godine. Porezni obveznik biti će obvezan o obavljenom ispravku obavijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave u roku za podnošenje prijave PDV-a za razdoblje oporezivanja u kojem je ispravak obavljen. U tom slučaju, porezni obveznik moći će provesti umanjenje porezne osnovice u roku od šest mjeseci od dana nastanka prava na umanjenje, ako su obavljene radnje pažnjom dobrog gospodarstvenika, pri čemu će porezni obveznik morati imati dokaze da je poduzeo radnje u svrhu naplate dospjelog potraživanja, osobito da se za dospjela potraživanja vodi ovršni postupak ili su utužena na sudu ili je postignuta nagodba s dužnikom koji nije povezana osoba, ili na drugi način dokazati da je zahtijevao naplatu potraživanja od svog kupca. Iznimno, porezna osnovica se neće moći umanjiti nakon pokretanja insolvencijskog postupka nad kupcem za isporuke koje su nastale do dana pokretanja insolvencijskog postupka.

Ako porezni obveznik nakon umanjenja porezne osnovice naknadno djelomično ili u cijelosti naplati potraživanje za obavljenu isporuku, tada će biti obvezan u odgovarajućem iznosu povećati poreznu osnovicu.

Propisuju se obveze pružatelja platnih usluga. Prema tome, pružatelj platnih usluga morati će voditi dovoljno detaljnu evidenciju primatelja plaćanja i plaćanja u vezi s platnim uslugama koje obavlja za svako kalendarsko tromjesečje kako bi se nadležnim tijelima država članica omogućilo provođenje kontrola nad isporukama dobara i usluga koje se smatraju izvršenima u državi članici kako bi se ostvario cilj suzbijanja prijevara u vezi s PDV-om.

Obveza vođenja evidencija odnosit će se samo na platne usluge koje se obavljaju u vezi s prekograničnim plaćanjima. Plaćanje se smatra prekograničnim kada se platitelj nalazi u jednoj državi članici, a primatelj plaćanja se nalazi u drugoj državi članici, na trećem teritoriju ili u trećoj zemlji.

Obveza pružatelja platnih usluga primjenjuje se ako pružatelj platnih usluga tijekom kalendarskog tromjesečja istom primatelju plaćanja obavi platne usluge koje predstavljaju više od 25 prekograničnih plaćanja. Broj prekograničnih plaćanja izračunava se uzimajući u obzir platne usluge koje pružatelj platnih usluga obavi po državi članici i po identifikacijskoj oznaci.

Ako se primjenjuje obveza za pružatelje platnih usluga, tada pružatelj platnih usluga vodi evidenciju u elektroničkom obliku tijekom razdoblja od tri kalendarske godine od kraja kalendarske godine u kojoj je plaćanje izvršeno, te se evidencija stavlja na raspolaganje matičnoj državi članici pružatelja platnih usluga ili državi članici domaćinu ako pružatelj platnih usluga obavlja platne usluge u državama članicama koje nisu matična država članica.

Obveza vođenja evidencija neće se primjenjivati na platne usluge koje obavljaju pružatelji platnih usluga platitelja u vezi sa bilo kojim plaćanjem, pri kojem se barem jedan pružatelj platnih usluga primatelja plaćanja nalazi u državi članici.

Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a uz prijavu PDV-a, podnositi će elektroničkim putem i obavijest o obavljenom ispravku porezne osnovice. Iznimno, obavijest o obavljenom ispravku porezne osnovice u papirnatom obliku podnositi će porezni obveznik koji prijavu PDV-a može podnijeti u papirnatom obliku.

Porezni obveznici koji u 2023. godini ostvare vrijednost isporuka dobara i usluga, uključujući PDV manju od 110.000,00 eura, moći će se do 15. siječnja 2024. godine odlučiti za podnošenje prijava za razdoblje oporezivanja od prvog do posljednjeg dana u tromjesečju.

Porezni obveznici koji u 2023. godini ostvare vrijednost isporuka dobara ili usluga veću od 40.000,00 eura (bez PDV-a) biti će obvezni od 1. siječnja 2024. godine upisati se u registar obveznika PDV-a.

Porezni obveznici koji u 2023. godini ne ostvare isporuke dobara ili usluga veće od 40.000,00 eura moći će do 15. siječnja 2024. godine podnijeti zahtjev za brisanje iz registra obveznika PDV-a nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

Porezni obveznici koji u 2023. godini ne ostvare isporuke dobara ili usluga veće od 40.000,00 eura ostaju do isteka roka od tri kalendarske godine porezni obveznici ako su bili upisani u registar obveznika PDV-a na vlastiti zahtjev.

Zakon o lokalnim porezima

S obzirom na to da se porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, na temelju zakonskih odredbi, utvrđuju i ubiru u pravilu istovremeno, predlaže se pojednostavljenje sustava oporezivanja dohotka, na način da se navedena dva javna davanja, koja se ubiru zajedno, ujedine u jedno davanje (porez na dohodak). Shodno tome, ukinut će se prirez porezu na dohodak. S druge strane, novim Prijedlogom Zakona o porezu na dohodak, omogućiti će se jedinicama lokalne samouprave da svojim odlukama samostalno upravljaju visinom stopa poreza na dohodak, te da bez obzira na ukidanje prireza porezu na dohodak, zadrže željenu razinu prihoda. Na taj način doprinijeti će se osiguranju fiskalne autonomije jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj s obzirom da bi se jedinicama lokalne samouprave omogućilo da određujući visinu stope poreza na dohodak u granicama utvrđenim zakonom postižu ciljanu visinu potrebnih prihoda za ostvarenje svojih zadaća.

Proširit će se raspon u kojem je predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ovlašteno propisati visinu poreza na kuće za odmor, na način da će se važeći iznosi zamijeniti iznosima od 0,60 i 5,00 eura. Prema tome, porez na kuće za odmor plaćat će se od 0,60 do 5,00 eura/m2 korisne površine kuće za odmor.

Na taj način doći će do povećanja autonomije lokalnih vlasti i smanjenja ovisnosti jedinica lokalne samouprave o prijenosima središnje države.

Zakon o doprinosima


Radi omogućavanja većeg raspoloživog dohotka osiguranicima po osnovi radnog odnosa koji imaju niže dohotke, odnosno koji imaju nultu ili veoma nisku poreznu obvezu, novim zakonskim izmjenama uredit će se pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.

Umanjenje će se propisati za osiguranike po osnovi radnog odnosa čija je ukupna mjesečna bruto plaća do 1.300,00 eura.

Za sve iznose ukupne bruto mjesečne plaće do 700,00 eura iznos umanjenja je fiksni i iznosi 300,00 eura. Ako ukupan iznos bruto mjesečne plaće iznosi od 700,01 eura do 1.300,00 eura, tada se iznos umanjenja mjesečne osnovice izračunava kao umnožak koeficijenta 0,5 i razlike najvišeg iznosa bruto mjesečne plaće na kojeg se primjenjuje pravo na umanjenje mjesečne osnovice u iznosu 1.300,00 eura  i ukupnog iznosa bruto plaća za određeni mjesec. Iz navedenoga proizlazi, ako radnik ima višekratnih isplata tijekom mjeseca od jednog ili više poslodavaca, ukupan iznos bruto plaća ne smije prelaziti najviši iznos od 1.300,00 eura kako bi se imalo pravo na korištenje umanjenja mjesečne osnovice. Svim osiguranicima kojima iznos bruto plaća prelazi iznos iznad 1.300,00 eura, prestati će pravo na korištenje umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.

Za iznos bruto plaća u rasponu od 700,01 eura do 1.300,00 eura, primjenjujući linearni model izračuna iznosa umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje, osiguranicima će se ravnomjernije i pravednije omogućiti korištenje umanjenja. Sukladno navedenom, primjenom linearnog modela izračuna umanjenja osnovice, ako se poveća iznos bruto plaće istovremeno se smanjuje iznos umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje. Na primjer, osiguranik koji ima bruto mjesečnu plaću u iznosu 800,00 eura, imati će pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje u iznosu 250,00 eura primjenjujući linearni model izračuna (0,5 x (1.300 - 800) = 0,5 x 500 = 250 eura). Ako mu se mjesečna bruto plaća poveća na 900,00 eura, tada će imati pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa u iznosu 200,00 eura  (0,5 x (1.300 – 900) = 0,5 x 400 = 200 eura). Iz navedenoga je vidljivo da se za povećanje bruto plaće za jedan euro umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa smanjuje za 0,50 eura.

Korisnici prava na umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje su svi osiguranici po osnovi radnog odnosa čija ukupna mjesečna bruto plaća ne prelazi iznos od 1.300,00 eura (dodatni rad, dopunski rad, rad u nepunom radnom vremenu koji uključuje i radni odnos umirovljenika do polovice punog radnog vremena i sl.). Navedeno umanjenje primjenjuje se na mjesečnoj razini i smatra se konačnim obračunom (ne provodi se godišnji obračun). Treba naglasiti da umanjenje mjesečne osnovice neće utjecati na utvrđivanje prava iz mirovinskog osiguranja (neće imati utjecaj na izračun buduće mirovine).

Odredbe o umanjenju osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje stupit će na snagu 1. prosinca 2023. godine, kako bi primjena navedenog umanjenja krenula za plaće za prosinac 2023. godine koje se u pravilu isplaćuju u siječnju 2024. godine.

Uredit će se tretman primitka po osnovi nagrade za dobro obavljene usluge (napojnice) u sustavu doprinosa za obvezna osiguranja, na način da će se tako ostvareni primitak izuzeti od obveze doprinosa po osnovi drugog dohotka.

Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom

Obveznik fiskalizacije kod kojeg je ostvaren primitak po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice) primljen od strane trećih osoba, prema odredbama posebnog propisa o porezu na dohodak, uz račun koji je naplaćen u sredstvima koja se smatraju prometom gotovine, odnosno uz fiskalizirani račun bit će dužan dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi putem uspostavljene elektroničke veze, podatak o nagradi za dobro obavljenu uslugu (napojnici). Na taj način poduzetnicima koji u svom poslovanju uobičajeno mogu ostvarivati nagrade za dobro obavljene usluge (napojnice) daje se mogućnost da nagradu za dobro obavljenu uslugu (napojnicu) prijave u sustav fiskalizacije.

Nagrade za dobro obavljenu uslugu prijavljuju se u sustav fiskalizacije na način i u rokovima koji proizlaze iz članaka 16.a i 17. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom. To znači da se uz fiskalizirani račun odmah prijavljuju ostvarene nagrade za dobro obavljene usluge (napojnice) putem elektroničkih naplatnih uređaja koji moraju omogućiti korištenje programske podrške kojom se omogućava postupanje u skladu s odredbama Zakona  u ovom slučaju prijava nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice) u sustav fiskalizacije. Također, potrebno je omogućiti vezu (internet) za elektroničku razmjenu podataka o nagradi za dobro obavljenu uslugu (napojnicu) s Ministarstvom financija, Poreznom upravom u realnom vremenu. Radi postupka prijave nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice) u sustav fiskalizacije, obveznik fiskalizacije biti će dužan osigurati zadovoljavajuću softversku i hardversku podršku za razmjenu, odnosno dostavu podataka Ministarstvu financija, Poreznoj upravi.

Obveznik fiskalizacije osigurava podatak o ostvarenoj nagradi za dobro obavljenu uslugu (napojnici) i putem evidencija i knjigovodstvenih isprava, a kako bi se omogućilo praćenje trenutnog i konačnog stanja podataka u naplatnom uređaju, odnosno blagajni.

Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza

 

Obveza izvješćivanja i rokovi dostave informacija za operatere platformi koji izvješćuju, proširuje se na način da će se obveze osim za operatere platformi koji imaju vezu s Europskom unijom odnositi i na kvalificirane jurisdikcije izvan Europske unije. Na taj način uspostaviti će se pravna osnova za provedbu Mnogostranog sporazuma nadležnih tijela o automatskoj razmjeni informacija o dohotku ostvarenom putem digitalnih platformi.

Mogućnost oslobođenja od obveze izvješćivanja ako postoji više operatera platforme koji izvješćuju, proširuju se na način da obuhvaća i obveze izvješćivanja izvršene u kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije. Naime, bilo koji od više operatera platforme koji izvješćuje oslobađa se obveze izvješćivanja ako ima dokaz da je o istim informacijama u drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Europske unije izvijestio drugi operater platforme koji izvješćuje.

Propisat će se obveza izvješćivanja za osobe koje se smatraju posrednikom u odnosu na aranžman izbjegavanja zajedničkog standarda izvješćivanja ili netransparentnu offshore strukturu. Shodno tome, osoba koja se smatra posrednikom u odnosu na aranžman izbjegavanja zajedničkog standarda izvješćivanja ili netransparentnu offshore strukturu imati će obvezu prijaviti aranžman ili strukturu Ministarstvu financija, Poreznoj upravi ako:

• taj aranžman izbjegavanja zajedničkog standarda izvješćivanja ili netransparentnu offshore strukturu čini dostupnima, ili pruža relevantne usluge u odnosu na taj aranžman izbjegavanja zajedničkog standarda izvješćivanja ili netransparentnu offshore strukturu putem poslovnice koja se nalazi u Republici Hrvatskoj
• rezident je ili ima mjesto upravljanja u Republici Hrvatskoj ili
• osnovan je ili ima poslovni nastan prema zakonima Republike Hrvatske.

Posrednici će biti obvezni informacije u vezi prekograničnih aranžmana dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi u roku od 30 dana nakon što:

1. sklope aranžman izbjegavanja zajedničkog standarda izvješćivanja ili netransparentnu offshore strukturu koja je dostupna za provedbu ili

1. pruže relevantne usluge u odnosu na aranžman izbjegavanja zajedničkog standarda izvješćivanja ili netransparentnu offshore strukturu.

 Zakon o poreznom savjetništvu

 
Poreznim savjetnicima omogućit će se sudjelovanjeu porezno upravnim stvarima pred upravnim sudovima. No, porezni savjetnici ni na koji način neće moći preuzeti poslove iz djelokruga odvjetništva u smislu vođenja postupaka i ostalih poslova pri upravnim sporovima.

Također, poreznim savjetnicima koji ostvaruju prava iz rada obavljanjem samostalne djelatnosti poreznog savjetništva, omogućit će se da budu zaposleni kod druge fizičke ili pravne osobe.

Omogućit će se proširenje pružanja usluga poreznog savjetništva na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj za porezne savjetnike s prebivalištem u državama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i državama pristupnicama Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija. Na taj način dodatno se ispunjavaju obveze vezane za pristupanje Republike Hrvatske OECD-u.

Porezni savjetnici bit će obvezni imatelji udjela u društvu s ograničenom odgovornošću i imati će najmanje 51% glasačkih prava u tom porezno-savjetničkom društvu. Prema tome, neće se više uvjetovati 51% članstva poreznih savjetnika u društvu s ograničenom odgovornošću.

Jedna ili više fizičkih i pravnih osoba moći će imati puna osnivačka prava u porezno- savjetničkom društvu.

Suglasnost na ispunjavanje uvjeta za upis društva s ograničenom odgovornošću za porezno savjetništvo u sudski registar davat će Hrvatska komora poreznih savjetnika kao što je to propisano i za javna trgovačka društva za porezno savjetništvo.

Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

 
Novim izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mijenjaju se parametri koji se koriste za izračun sredstava fiskalnog izravnanja. Parametri koji su se do sada koristili za izračun sredstava fiskalnog izravnanja uključivali su i izračun maksimalnog propisanog prireza porezu na dohodak, a koji se novim paketom poreznih izmjena ukida.

Stoga će prema novim zakonskim izmjenama, izračun sredstava fiskalnog izravnanja uključivati ukupne prihode od poreza na dohodak koji bi bili ostvareni na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uvođenjem najviše propisane stope poreza na dohodak i to gornje granice niže stope poreza na dohodak koji općina, odnosno grad mogu propisati odlukom o visini porezne stope. U izračunu sredstava fiskalnog izravnanja ostati će i dalje prihodi od poreza na dohodak koje bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem maksimalnog, zakonom propisanog, iznosa paušalnog poreza od turizma (od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima, te imovinskih prava).

Porezna uprava za troškove obavljanja poslova utvrđivanja, evidentiranja, naplate, nadzora i ovrhe poreza na dohodak obračunavat će naknadu u iznosu od 1% od ukupno naplaćenih prihoda i ta sredstva će uplaćivati u državni proračun Republike Hrvatske.

Propisat će se raspodjela udjela za nepreuzete decentralizirane funkcije uključujući funkciju vatrogastva, s obzirom da je neophodno urediti način i kriterije za financiranje i utvrđivanje vatrogasne mreže sukladno Zakonu o vatrogastvu. Shodno tome, udio za decentraliziranu funkciju koju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu preuzele, a imaju zakonsku mogućnost, uključujući i funkciju vatrogastva, raspodjeljuje se u jednakim dijelovima na ostale preuzete decentralizirane funkcije na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

Iznimno, uspostavom vatrogasne mreže jedinicama lokalne samouprave koje nisu preuzele decentraliziranu funkciju vatrogastva, udio za decentraliziranu funkciju vatrogastva od 1,0% raspodjeljuje se isključivo za financiranje uspostavljene vatrogasne mreže.

Izvor: Vlada Republike Hrvatske, rujan 2023. godine.

Bernard Iljazović