Hrvatska turistička kartica projekt je Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva turizma i sporta uspostavljen s ciljem povećanja potrošnje hrvatskih građana u ugostiteljstvu i turizmu na području cijele Republike Hrvatske (u nastavku teksta: RH). Naime, Odlukom o uvođenju Mjere za poticanje potrošnje u ugostiteljstvu i turizmu u RH , te Odlukom o izmjeni Odluke o uvođenju Mjere za poticanje potrošnje u ugostiteljstvu i turizmu u RH , zaposlenicima se omogućuje pristupačniji odmor kroz povećanje primitaka po osnovi rada i to putem korištenja službenog platnog instrumenta pod nazivom „Hrvatska turistička kartica“.
Mjeru provodi Ministarstvo turizma i sporta u suradnji s poslovnim bankama koje su se bile prijavile putem otvorenog Javnog poziva, a koje su u mogućnosti osigurati korisniku kartice sve mogućnosti platnih transakcija. Ostale banke priključivati će se provedbi Mjere sukladno svojim mogućnostima i poslovnim odlukama.
Mjera svojim rješenjima treba ispuniti i stvoriti uvjete za postizanje sljedećih ciljeva:
• poticanje domaće ugostiteljsko - turističke potrošnje
• povećanje udjela domaćih turista u korištenju ugostiteljskih i turističkih usluga
• povećanje popunjenosti smještajnih i drugih ugostiteljsko - turističkih kapaciteta
• smanjenje izražene sezonalnosti hrvatskog turizma
• povećanje primitaka radnika po osnovi radnog odnosa
Predmetna Mjera se ostvaruje kroz naknadu za podmirivanje troškova ugostiteljskih i turističkih usluga namijenjenih odmoru, koje poslodavac može isplatiti svojim radnicima sukladno propisima o oporezivanju dohotka.
Shodno tome, u nastavku teksta podsjetit ćemo na uvjete korištenja Hrvatske turističke kartice i njezina osnovna obilježja.
Tko ostvaruje pravo na naknadu troškova ugostiteljskih i turističkih usluga za odmor?
Pravo na isplatu naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih i turističkih usluga namijenjenih odmoru imaju sljedeće fizičke osobe zaposlene u RH:
• radnici koji u radnom odnosu obavljaju određene poslove za poslodavca temeljem zaključenog ugovora o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, sukladno posebnom propisu kojim se uređuju radni odnosi
• obrtnici koji obavljaju djelatnost registriranu sukladno posebnom propisu kojim se uređuje obavljanje obrta, odnosno Zakonom o obrtu
• djelatnici slobodnih zanimanja (npr. odvjetnici, javni bilježnici, revizori, stečajni upravitelji, arhitekti, inženjeri…) koji su po toj osnovi obvezno osigurani prema propisima kojima se uređuju obvezna osiguranja, a kojima su to osnovne djelatnosti i koji su po toj osnovi upisani u registar obveznika poreza na dohodak ili obveznika poreza na dobit
• poljoprivrednici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva.
Predmetna naknada se može koristiti isključivo za plaćanje ugostiteljskih i turističkih usluga koje pružaju pravne i fizičke osobe koje ispunjavaju uvjete za pružanje tih usluga u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje ugostiteljska djelatnosti i pružanje turističkih usluga.
Isplatiteljem naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih i turističkih usluga namijenjenih odmoru radnika smatra se svaki poslodavac u RH koji svom radniku, te svaki obrtnik i samozaposlena osoba koja sebi, kao korisniku, uplati sredstva po osnovi te naknade. Naime, poslodavac samostalno određuje dinamiku i svotu koju će isplatiti svojim radnicima, što znači da poslodavac može svojemu radniku isplaćivati svotu naknade veće ili manje od utvrđene neoporezive svote, s tim da navedenu naknadu radniku može uplatiti u svako doba godine.
Hrvatska turistička kartica
Hrvatska turistička kartica predstavlja oblik elektronskog vaučera s funkcionalnostima platežne kartice koja omogućava plaćanje usluga preko fizičkog prodajnog mjesta koje može prihvatiti karticu kao Platni instrument za bezgotovinsko plaćanje robe i/ili usluga. Hrvatska turistička kartica je zapravo debitna platežna kartica (Mastercard ili VISA). Transakcije se autoriziraju tajnim brojem, odnosno PIN brojem u svrhu autentifikacije korisnika, s ciljem zaštite sredstava na računu.
Hrvatskom turističkom karticom mogu se obavljati plaćanja putem POS aparata za usluge i to prema sljedećim skupinama djelatnosti iz Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD):
• 55 Smještaj
• 56 Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića
• 77.34 Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) plovnih prijevoznih sredstava
• 79.1 Djelatnosti putničkih agencija i organizatora putovanja (turoperatora) na području RH
Hrvatskom turističkom karticom plaćanje je moguće u svim ugostiteljskim objektima koji pružaju usluge pripremanja hrane i točenja pića (npr. restorani, caffe barovi, fast food…), te u svim objektima koji pružaju uslugu smještaja (npr. hoteli, kampovi, pansioni, privatni iznajmljivači …) koji prihvaćaju plaćanje putem bankovnih kartica. Također, karticom je omogućeno plaćanje usluga chartera (iznajmljivanje brodova), te plaćanje ostalih turističkih usluga na području RH putem turističkih agencija - na svim mjestima koja prihvaćaju plaćanje bankovnim karticama putem POS terminala (ne-online) , te nikakva dodatna prijava sa strane pružatelja usluga (ugostitelja, turističke agencije ili charter kompanije) nije potrebna.
Postupak izdavanja kartice je takav da će radnik nakon što je poslodavac odlučio da će mu isplatiti naknadu, odabrati bilo koju banku koja je pristupila Mjeri, otvoriti poseban račun koji je za tu namjenu sukladno svojim poslovnim pravilima odredila banka, te dostaviti broj računa poslodavcu. Nakon otvaranja računa radniku, banka će izdati Hrvatsku turističku karticu. Poslodavci ne naručuju kartice, već radnik samostalno odabire banku koja ima mogućnost izdati karticu u kojoj će otvoriti račun vezan za Hrvatsku turističku karticu.
Treba naglasiti da banka kao izdavatelj kartice sukladno svojoj poslovnoj odluci može i ne mora jedinične troškove izrade, izdavanja i distribucije kartice, kao i ostale troškove vezane uz održavanje računa prebaciti na krajnjeg korisnika (radnika).
Porezni tretman
Sukladno odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, uz ostale neoporezive nagrade i primitke, koje poslodavci mogu isplatiti radnicima u jednoj kalendarskoj godini (isplata prigodnih nagrada, tj. neoporezivih primitaka radnicima (božićnice, uskrsnice i regres), nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika, paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika…), treba naglasiti da se dodatno može neoporezivo isplatiti i naknada za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika u iznosu do 331,81 eura godišnje.
No, za razliku od drugih neoporezivih nagrada i naknada, naknada za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru zaposlenika do iznosa 331, 81 eura godišnje može se isplatiti isključivo na poseban račun koji je vezan uz Hrvatsku turističku karticu, a ne na redovan tekući račun radnika.
Ako se primici za naknadu za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema popisima ministarstva nadležnog za turizam isplaćuju radniku koji radi istovremeno kod dva ili više poslodavaca u poreznom razdoblju za koje se primci isplaćuju i/ili je tijekom poreznog razdoblja imao zasnovan radni odnos kod dva ili više poslodavaca, ali ne istovremeno, radnik je obvezan prije isplate primitaka svakom poslodavcu podnijeti pisanu izjavu u kojoj će navesti je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca ostvario isplatu tih primitaka za određeno razdoblje i u kojem iznosu. U slučaju da su navedeni primici već dijelom isplaćeni za isto razdoblje, tada se neoporezivo može isplatiti samo razlika do propisanog iznosa od 331,81 eura.
Obveza poslodavca je navedenu isplatu iskazati na obrascu JOPPD, s tim da je rok predaje JOPPD obrasca na dan isplate ili sljedeći radni dan, pod šifrom 69 - Naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam.
Obilježja Hrvatske turističke kartice
Kao glavno obilježje Hrvatske turističke kartice ističe se mogućnost korištenja kartice tijekom cijele godine (neovisno o sezonama) na području cijele RH, bez ograničenja roka. Tu bi još skrenuli pažnju na nekoliko stvari. Hrvatska turistička kartica je isključivo namijenjena za plaćanje usluga definiranih Odlukom Vlade. Banka je vlasnik i izdavatelj kartice, te je izdaje s rokom valjanosti od četiri godine. Kartica nije namijenjena za podizanje gotovog novca. Kartica glasi na ime korisnika neprenosiva je, te je smije koristiti isključivo korisnik. Korisnik može koristiti karticu do visine raspoloživih sredstava koje ima na računu. No, sredstva na računu nisu izuzeta iz ovrhe. Uplatitelj po navedenom računu može biti poslodavac, korisnik ili bilo koja treća osoba putem on line bankarstva.
Cilj koji se želi postići korištenjem Hrvatske turističke kartice je prvenstveno da postane preferirani način plaćanja turističkih i ugostiteljskih usluga u RH. To je moguće postići na način da se poveća atraktivnost same kartice i to kroz ostvarivanje određenih beneficija njezinim korištenjem, neovisno o tome da li je radniku isplaćen neoporezivi dio naknade ili ne. U konačnici svaka punoljetna fizička osoba može zatražiti izdavanje Hrvatske turističke kartice, te uplatiti sredstva samostalno na račun kako bi mogao koristiti dodatne beneficije koje će ostvarivati na plaćanje Hrvatskom turističkom karticom.
Na stranicama www.hrvatskaturistickakartica.hr svi pružatelji ugostiteljskih i turističkih usluga mogu besplatno oglašavati dodatne popuste za plaćanje Hrvatskom turističkom karticom i na taj način osigurati bolju vidljivost i promidžbu objekta i/ili usluga, a ujedno i dati svoj doprinos u poticanju rasta i razvoja domaćeg turizma.
Bernard Iljazović
U lipnju ove godine Europski parlament objavio je svoje stavove o zakonodavnom prijedlogu Komisije o uređenju umjetne inteligencije. Time su ispunjeni uvjeti za pokretanje "trijaloga", zakonodavnog postupka pregovaranja o Uredbi. Autor u članku analizira opće napomene o prijedlogu Uredbe, zakonodavnom postupku i u čemu se stajališta Parlamenta i Vijeća razlikuju.
Vlada Republike Hrvatske predstavila je novi Prijedlog porezne reforme, čijom provedbom bi se ostvarili određeni ekonomski ciljevi, odnosno osigurao daljnji gospodarski rast i razvoj, poboljšao životni standard građana kroz povećanje plaća, osobito građana s najnižim primanjima, ojačala fiskalna autonomija jedinica lokalne samouprave, odnosno općina i gradova… U tu svrhu, potrebno je bilo provesti i određene zakonodavne mjere, odnosno izmijeniti postojeće porezne propise i to: Zakon o porezu na dohodak, Zakon o porezu na dobit, Zakon o porezu na dodanu vrijednost, Zakon o lokalnim porezima, Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Zakon o doprinosima, Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Zakon o poreznom savjetništvu, te Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza. Stoga je u zakonodavnu proceduru upućen paket poreznih izmjena, za koji se očekuje da će stupiti na snagu 1. siječnja 2024. godine. Shodno tome, u nastavku teksta osvrnut ćemo se na najznačajnije elemente predloženih poreznih izmjena.
Agencija za zaštitu osobnih podataka (u daljnjem tekstu: AZOP)1 je zaprimila pritužbu građanina iz koje proizlazi kako trgovačko društvo Zagrebački holding d.o.o. (u daljnjem tekstu: Zagrebački holding) od korisnika svojih usluga prije izdavanja prijepisa određenih računa (konkretno, računa za naknadu za uređenje voda i komunalnu naknadu) putem elektronske pošte traži presliku osobne iskaznice, a da je za istu uslugu u svrhu identifikacije ranije tražio isključivo podatke o imenu i prezimenu, adresi, OIB-u te sistemskom broju objekta i sistemskom broju obveznika.
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike uputilo je dana 11. svibnja 2023. godine u javno savjetovanje prijedlog novog Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor. Nakon provedenog savjetovanja isti je stupio na snagu 1. srpnja 2023., s tim da je rok za usklađivanje obračunskih isprava s odredbama Pravilnika do 1. listopada 2023. godine.
Globalne kibernetičke prijetnje u stalnom su porastu uz sve veći broj sofisticiranih kibernetičkih napada te ako uzmemo u obzir rastuću ovisnost suvremenog društva o kibernetičkoj tehnologiji, traže se novi pristupi kibernetičkoj sigurnosti. Kako je EU donijela Direktivu (EU) 2022/2555 o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti u EU države članice se moraju uskladiti s njom te se u e-Savjetovanju od 17.7.2023. do 16.8. 2023. godine nalazio Nacrt prijedloga Zakona o kibernetičkoj sigurnosti, a na koji je pristiglo više od 100 komentara. Autorica u ovom članku donosi kratki pregled Nacrta Zakona o kibernetičkoj sigurnosti. Kibernetički prostor, uz sve prednosti koje donosi predstavlja i sigurnosni izazov. Sigurnosne prijetnje u kibernetičkom prostoru su kibernetski kriminal, špijunaža, terorizam i ratovanje. Sve te prijetnje imaju cilj naštetiti kritičnoj infrastrukturi, financijama, prometu i komunikacijama.1