1. OZNAČAVANJE GOVEĐEG, SVINJSKOG I OVČJEG SVJEŽEG MESA

Goveđe, svinjsko i ovčje meso stavlja se na maloprodajno tržište kao: svježe meso, rashlađeno meso, smrznuto i brzo smrznuto meso, a ovisno o obradi kao: cijeli trup, polovica ili četvrtina trupa, rasječeni osnovni anatomski jestivi dijelovi trupa (npr. but, leđa, lopatica) strojno otkošteno meso, mljeveno meso, mesni obresci i pripravci. Pored naziva mesa koji se stavljan na tržište, potrebno je navesti i vrstu životinje od koje meso potječe odnosno specifični naziv jestivog anatomskog dijela trupa životinje (npr. svinjska polovica, juneći but – odresci, teleća koljenica, svinjska lopatica, mljeveno svinjsko meso, mljeveno miješano svinjsko i juneće meso), uz uvjet da su za takvo označavanje ispunjeni zahtjevi propisani Uredbom (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29.4.2004. o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla.

Pored naziva osnovnog dijela trupa mesa, njegove kategorije i klase (ako je primjenjivo),¹ meso se obavezno označava i dodatnim podacima o: državi rođenja, uzgoja (tovljenja), klanja i rasijecanja životinje od koje potječe meso potječe, a što se navodi riječima: „Zemlja rođenja u .....“ ili „Rođeno u:....“, „Zemlja uzgoja u ......“ ili „Uzgojeno u....“ odnosno „Tovljeno u......“ , „Zemlja klanja u .....“, „Zemlja rasijecanja u ....“ ili „Rasječeno u ...“ odnosno “ Proizvedeno u ...“² , nakon čega slijedi naziv države gdje je životinja rođena, tovljena i zaklana, a ukoliko je životinja tovljena u više država, navode se nazivi tih država; broj odobrenog objekta za klanje (klaonice) i rasijecanje odnosno proizvodnju; oznaka lota.; kod mesa teletine i mlade junetine primjenjivi navod „Dob kod klanja do 8 mjeseci“ odnosno „Dob kod klanja od 8 do 12 mjeseci“ ili umjesto toga navod kategorije trupa od kojeg meso potječe („kategorija: V“ – za teletinu odnosno „kategorija: Z“- za mladu junetinu); identifikacijska oznaka; kod smrznutog i brzo smrznutog mesa i mesnih pripravaka navod „Datum zamrzavanja ......“ (nakon čega slijedi datum zamrzavanja ili podatak gdje se na ambalaži taj datum nalazi), a kod brzo smrznutog mesa i navod: „Brzo smrznuto – jednom odmrznuti proizvod ne smije više zamrzavati“.

2. OZNAČAVANJE MESNIH PROIZVODA

Dodatni zahtjevi za označavanje mesnih proizvoda propisani su Pravilnikom o mesnim proizvodima. Prema tom Pravilniku, mesni proizvodi razvrstavaju se u kategoriju toplinski obrađenih mesnih proizvoda i kategoriju toplinski neobrađenih mesnih proizvoda, unutar svake kategorije razvrstani u pojedine skupine, a unutar svake skupine razvrstani prema određenim nazivima pod kojima se stavljaju na tržište, uz uvjet da ispunjavaju zahtjeve propisane ovim Pravilnikom. Mesni proizvodi u kategoriji toplinski obrađeni mesni proizvodi dijele u četiri skupine, a unutar svake skupine proizvodi su razvrstani prema nazivima kako slijedi: a) skupina polutrajni suhomesnati proizvodi od jednog komada mesa (dimljena šunka, dimljena lopatica, dimljena pečenica, dimljena vratina, dimljena slanina); b) skupina polutrajni proizvodi od komada mesa (kuhana šunka); c) skupina proizvodi od usitnjenog mesa (mesni doručak, pašteta); i d) skupina polutrajne kobasice (hrenovke i šunka u ovitku). Mesni proizvodi u kategoriji toplinski neobrađeni mesni proizvodi dijele se u tri skupine, a unutar svake skupine proizvodi su razvrstani prema nazivima kako slijedi: a) skupina trajni suhomesnati (pršut, suha šunka, suha lopatica, suha vratina ili buđola, suha pečenica, suha slanina i panceta); b) skupina trajne kobasice (kulen, zrinska ili zrinska salama, čajna ili čajna kobasica i srijemska ili srijemska kobasica); i c) skupina fermentirane polusuhe kobasice. Proizvodi koji udovoljavaju propisanim zahtjevima označavaju se propisanim nazivima pri čemu nije obvezno (ali se može) navoditi skupinu i kategoriju kojoj proizvod pripada. Ako proizvod ne udovoljava propisanim zahtjevima za određenu vrstu, ali udovoljava za određenu skupinu ili kategoriju tada se označava uobičajenim ili opisnim nazivom i nazivom pripadajuće skupine ili kategorije. Proizvod koji ne udovoljava propisanim zahtjevima za određenu skupinu niti za kategoriju mora se proizvoditi prema proizvođačkoj specifikaciji te označiti opisnim ili uobičajenim nazivom. Mesni proizvodi označavaju se i oznakom serije ili lota, a ukoliko je primjenjivo i podacima o uvjetima čuvanja te roku trajanja. Zemlja podrijetla se navodi ako bi izostanak tog podatka potrošače mogao dovesti u zabludu glede pravog podrijetla (npr. za „Bečku kobasicu“ iz RH, navodi se zemlja podrijetla: Hrvatska).

3. OZNAČAVANJE MESA PERADI

Na označavanje mesa peradi primjenjuje se i Pravilnik o tržišnim standardima za meso peradi. Meso peradi stavlja se na tržište u jednom od slijedeći stanja: svježe, smrznuto i brzo smrznuto meso peradi, u cijelom komadu odnosno trupu ili komadima mesa prema nazivima trupa odnosno komada mesa od peradi kako je to naveden o Prilogu I Uredbe Komisije (EZ) br. 543/2008 od 16.6.2008. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 u pogledu tržišnih standarda za meso peradi, kako je posljednji put izmijenjena Uredbom Komisije (EU) br. 519/2013. Trupovi kokoši stavljaju se na tržište pod jednim od slijedećih naziva: tovljeno pile, brojler, pijetao, kokoš, kokoš za pečenje ili kuhanje, kopun, mlado pile i mladi pijetao. Trupovi pataka stavljaju se na tržište pod jednim od slijedećih naziva: mlada patka, mlada mošusna patka, mlada patka mulard, patka, mošusna patka i patka mulard, Trupovi purana, gusaka i biserki stavljaju se na tržište pod nazivom mladi puran odnosno mlada guska odnosno mlada biserka ili puran, odnosno guska odnosno biserka. Komadi mesa od peradi stavljaju se na tržište pod nekim od slijedećih naziva: polovice, četvrt, neodvojene stražnje četvrti, prsa, batak sa zabatkom, pileći batak sa zabatkom s dijelom leđa, zabatak, batak, krilo, neodvojena krila, file od prsa, file od prsa s prsnom kosti, magret, meso purećih bataka i zabataka bez kosti. Meso peradi razvrstava se u klasu A, ili klasu B, ovisno o konformaciji i izgledu trupa ili rasječenih komada trupa peradi, a, obzirom na mišićnu razvijenost, prisutnost masti i količinu oštećenja i kontuzije, klasa A dijeli se na podklase A1 i A2. Pretpakirano smrznuto i brzo smrznuto meso peradi može se klasirati po težini odnosno razvrstavati po kategorijama nazivne mase iz čl. 9.st.3. Uredbe Komisije (EZ) br. 543/2008, s time da pretpakovina može sadržavati samo jedan trup mesa peradi ili jedan ili više komada mesa istog tipa i vrste peradi i uz uvjet da se na pretpakovini naznači nazivna masa (u g).

Pretpakirano i nepretpakirano meso peradi mora biti označeno u skladu s odredbom čl. 4. i čl. 5. st.4. Uredbe Komisije (EZ) br. 543/2008. dodatnim podacima o: anatomskom nazivu mesa peradi (naziv trupa odnosno komada mesa peradi ili pripravka od mesa peradi); klasom peradi; kod smrznuto i brzo smrznutog mesa i kategorijom po težini; nazivnom masom; stanjem u kojem se perad stavlja na tržište (svježe, smrznuto i brzo smrznuto) i preporučenoj temperaturi skladištenja odnosno čuvanja mesa; načinom uzgoja (označava se odabirom odgovarajućeg načina uzgoja kako slijedi: "Hranjeno s ....%", Guska hranjena zobi", "Ekstenzivan uzgoj u zatvorenim objektima", "Slobodan uzgoj", "Tradicionalan uzgoj", Slobodan uzgoj-neograničen ispust"): zemljom podrijetla odnosno zemljom uzgoja i klanja; brojem odobrenog objekta (klaonice odnosno rasjekaonice); i oznakom serije (lota) iz kojeg se može utvrditi datum proizvodnje. Na zapakiranom svježem pilećem mesu rok trajanja mora se označiti riječima „Upotrijebiti do ...“ (datum), a u slučaju zamrznute i brzo zamrznute peradi, navodi se „Datum zamrzavanja ....“ iza čega slijedi datum zamrzavanja ili podatak gdje se na ambalaži taj datum nalazi te navod: „Brzo smrznuto – jednom odmrznuti proizvod ne smije više zamrzavati“. Pretpakovine koje su namijenjene isporuci krajnjem potrošaču, a koje sadrže mljeveno meso peradi ili mesne pripravke peradi koji sadrže strojno otkošteno meso, moraju imati podatak o tome da se proizvodi trebaju skuhati prije uporabe.

Odredbe ovoga Pravilnika glede dodatnog označavanja ne primjenjuju se na označavanje nepretpakiranog svježeg mesa peradi zaklanih na gospodarstvu s proizvodnjom do 10.000 komada peradi godišnje, koje svježim nepretpakiranim mesom izravno opskrbljuje krajnjeg potrošača (primjerice na tržnici na malo, izravnom isporukom potrošaču, prodajom na mjestu proizvodnje odnosno gospodarstva) U ovom slučaju, nepretpakirano svježe meso peradi označava se u skladu s općim minimalnim podacima kojima se označava svaka nepretpakirana hrana prema odredbama Pravilnika o informiranju potrošača o nepretpakiranoj hrani (podatkom o nazivu hrane, zemlji podrijetla, "Upotrijebiti do" datumu.

4. OZNAČAVANJA PROIZVODA RIBARSTVA I AKVAKULTURE

Zahtjevi za dodatno označavanje proizvoda ribarstva i akvakulture propisani su Uredbom (EU) br. 1379/2013. Europskog parlamenta i Vijeća od 11.12.2013 o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture. Proizvodi ribarstva i akvakulture (ribe, glavonošci, rakovi, školjke i druge jestivi vodeni organizmi) stavljaju se na tržište u svježem, rashlađenom, smrznutom stanju, usoljeni, dimljeni ili u salamuri, ili u prerađenom stanju (npr. riblja pašteta) pri čemu moraju zadovoljavati propisanim standardima koji se odnose na kvalitetu, veličinu, težinu, pakiranje, prezentiranje i označavanje.

Ovi proizvodi moraju biti dodatno označeni i: trgovačkim nazivom vrste i njezinim znanstvenim nazivom (npr. srdele – sardina pilchardus; papalina –sprattus sprattus, skuša-scomber scombrus, bakalar-gadus morhua, oslić-mercluccius merluccius; orada – sparus aurata; škamp-nephrops norvegicus, lignje –loligo spp; bijeli amur-ctenopharyngodon idella; kalifornijska pstrva - Oncorhynchus mykiss i dr.); načinom proizvodnje, osobito riječima „Ulovljeno .... „ ili „Ulovljeno u slatkoj vodi ......“ ili „Uzgojeno u ...“; naznakom ribolovnog područja odnosno područja gdje je proizvod ulovljen ili uzgojen odnosno proizveden; kategorijom ribolovnog alata korištenog u ribolovu (npr. „s povlačnom mrežom“ „s mrežom potegačom“); podatkom je li proizvod odmrznut (osim u slučaju propisanih iznimaka); u slučaju zamrznutog proizvoda ribarstva, naznakom datuma zamrzavanja s navodom „Zamrznuto dana .....“ nakon čega slijedi oznaka datuma (dan, mjesec, godina) ili podatak o tome gdje se isti nalazi na ambalaži te navod „Jednom odmrznuti proizvod ne smije se više zamrzavati“; prema potrebi, datumom minimalne trajnosti riječima „Upotrijebiti do ...“ nakon čega slijedi datum ili podatak gdje se isti nalazi na ambalaži; oznakom serije ili lota; i brojem odobrenog objekta za preradu ribljih proizvoda. U slučaju školjaka, ako za isti nema znanstveni naziv, navodi se uobičajeni naziv, a mora se navesti i podatak o datumu (obvezno dan i mjesec) ambalažiranja proizvoda, s tim da se rok trajanja može zamijeniti tekstom: „Ove školjke moraju biti žive u trenutku prodaje“. Za nepretpakirane proizvode ribarstva ove se informacije mogu dati putem reklamnih panoa ili plakata. Proizvodi ribarstva obvezno se označavaju oznakom serije/lota. Naznaka ribolovnog područja ili područja proizvodnje u slučaju proizvoda ribarstva ulovljenih na moru i oceanima sadrži napisano ime ribolovnog područja ili podpodručja (divizije) navedenog u bazi podataka ribolovnih područja FAO-a sukladno međunarodnoj klasifikaciji tih područja³ ili putem karta ili piktograma na kojima je prikazano odgovarajuće ribolovno područje. Npr. za ribe ulovljene u sjeveroistočnom Atlantiku, u Sredozemnome ili Crnome moru, mora se navesti ime ribolovnog potpodručja ili ribolovne zone (npr. „Ribolovno potpodručje FAO 37.2. – Centralni Mediteran“ ili „Ribolovna zona FAO 37.2.1.- Jadransko more“), a za ostatak svijeta dovoljno je navesti samo naznaku ribolovnog područja (npr. „ribolovno područje FAO 71 – Tihi ocean“)

Ako su ribe ili drugi vodeni organizmi ulovljeni u slatkim odnosno unutarnjim vodama, mora se navesti ime vodene površine (npr. rijeka, jezera) i država u kojoj je riba ili drugi vodeni organizam ulovljen (npr. „Ulovljeno u kopnenim vodama: rijeka Mrežnica, Hrvatska“). U slučaju uzgojene ribe i drugih vodenih organizama (proizvodi akvakulture) mora se navesti naziv države u kojoj je proizvod dostigao više od polovice svoje krajnje težine ili je ondje bio više od polovice razdoblja uzgoja, a kod školjaka, naziv države u kojoj su školjkaši prošli zadnju fazi uzgoja ili rasta od barem 6 mjeseci.

Pored navedenih obveznih dodatnih podataka, proizvodi ribarstva i akvakulture mogu se označiti i dodatnim dobrovoljnim podacima o: pecaturi odnosno kategoriji ribe (kod sitnije ribe izraženo prema broju komada u kilogramu, a kod krupnije ribe izraženo masom ribe u kg); datumom ulova ili izlova; datumom iskrcaja proizvoda ribarstva ili podaci o luci u kojoj su proizvodi iskrcani; o pobližoj vrsti ribolovnih akata kako je to naznačeno u drugom stupcu Priloga III. Uredbe 1379/2013 (npr. u slučaju navođenja podatka o korištenju mreže potegače, dodatni podaci o vrsti iste se navode na slijedeći način: Obalna potegača, Danska potegača, Škotska potegača, Potegača za ribolov u paru); državi zastave plovila koje je ulovilo proizvode u moru; okolišu; tehnikama i načinima proizvodnje. Ako bi na oznaci (etiketi) navođenje dobrovoljnih podataka zauzelo prostor namijenjen obveznim dodatnim podacima, tada se dobrovoljni podaci ne navode.

5. OZNAČAVANJE KOKOŠJIH JAJA

Kokošja jaja (jaja kokoši vrste Gallus gallus) koja se stavljaju na tržište moraju ispunjavati zahtjeve i pogledu tržišnih standarda za jaja glede razvrstavanja i označavanja propisanih Uredbom (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17.12.2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda (u nastavku: Uredba EU br. 1308/2013), Uredbom Komisije (EZ) br. 589/2008 od 23.6.2008. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 u pogledu tržišnih standarda za jaja kako je posljednji put izmijenjena Uredbom Komisije (EU) br. 519/2013. (u nastavku: Uredba Komisije EZ br. 589/2008) i Pravilnikom o tržišnim standardima za jaja. Razvrstavanje i označavanje jaja koja se stavljaju na tržište posebice mora biti u skladu s odredbama navedenim u Prilogu VII. dijelu VI. odjeljcima II. i III. Uredbe (EU) br. 1308/2013, a razvrstavanje jaja klase "A" po težini u skladu s čl. 4. Uredbe Komisije (EZ) br. 589/2008.

Jaja se razvrstavaju po kvaliteti u dvije klase i to klasu „A“ (ili „svježa jaja“) i klasu „B“ ("Za prehrambenu i neprehrambenu industriju"), a na tržište u svrhu prodaje potrošačima, mogu se staviti samo jaja klase "A" (u nastavku: jaja). Jaja (klase "A" ) razvrstavaju se po težini u i označavaju kako slijedi: XL-vrlo velika, težine > 73 g; L-velika, težine > 63 g i < 73 g; M-srednja, težine > 53 g i < 63 g; i S-mala, težine < 53 g. Daljnja podjela u težinske razrede uz upotrebe različitih boja, simbola, trgovačkih znakova ili sl. na pakiranju nije dopuštena. Jaja iz klase "A" ako su namijenjena samo za prehrambenu i neprehrambenu industriju nije obvezno razvrstavati po težini. Jednako tako, po težini se ne razvrstavaju niti jaja klase "B" (namijenjena prehrambenoj i neprehrambenoj industriji). Jaja se trebaju klasirati, označiti i pakirati u roku od 10 dana od dana nesenja, a ona koja su namijenjena stavljanju na tržište s oznakom klase "Ekstra" ili "Posebno svježa", moraju se klasirati, označiti i pakirati u roku od 4 dana od dana nesenja.

Na vanjskoj strani pakiranja jaja klase „A“, navode se dobro vidljivim i čitko tiskanim slovima i dodatni podaci o: oznaci pakirnog centra odnosno nazivu proizvođača i broju odobrenog objekta; ocjeni kakvoće (sa riječima „Klasa A“ ili slovom „A“, a uz to se može (ali ne mora) navoditi podatak „svježa“, "ekstra svježa"); klasiranju po težini (XL, L, M ili S); najkraćem roku trajanja (s riječima „Najbolje upotrijebiti do .... datum“); metodi odnosno načinu uzgoja i to riječima i brojevima: 0 – jaja iz ekološkog uzgoja; 1- jaja iz slobodnog uzgoja; 2-jaja iz štalskog (podnog) uzgoja; i 3- jaja iz kaveznog (baterijskog) uzgoja; značenju šifre proizvođača (objašnjava se na pakiranju ili unutar pakiranja); i broju komada jaja. Pored ovih podataka, vanjska pakiranja jaja mogu biti (nije obvezno) označena i: navodom „Oprana jaja“ (ako pakirni centar ili proizvođač ima ovlaštenje za pranje jaja); oznakom podrijetla ili natpisom „Podrijetlo jaja: pogledati oznaku na jajima“. Najkraći rok trajanja određuje se najviše 28 dana nakon nesenja (kad je razdoblje nesenja naznačeno, najkraći rok trajanja određuje se od prvog dana tog razdoblja). Na pakiraju se navodi i informacija o uvjetima za skladištenje: „Nakon kupnje jaja držati na hladnom“. Jaja moraju biti označena šifrom proizvođača, a na svakom pakiranju ili unutar njega treba biti objašnjeno značenje šifre proizvođača jaja. Na pretpakovini jaja se navodi oznaka serije ili lota te zemlja podrijetla ako bi izostavljanje tog podatka potrošače moglo dovesti u zabludu glede pravog podrijetla jaja.
Na svakom jajetu unutar pakiranja mora biti otisnuta (a na pakiranjima jaja može se navoditi) šifra proizvođača koja uključuje brojčani iskaz uzgoja (držanja) peradi: 0 - za jaja iz ekološkog uzgoja; 1 – za jaja iz slobodnog uzgoja; 2 – za jaja iz štalskog (podnog) uzgoja; ili 3 – za jaja iz kaveznog (baterijskog) uzgoja) te slovnu oznaku države podrijetla i šifru proizvođača.
Jaja koja potječu iz objekta obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (u nastavku: OPG) za primarnu proizvodnju u kojim se proizvodi do 350 jaja dnevno, mogu biti stavljena na tržište putem izravne prodaje krajnjem potrošaču na mjestu proizvodnje, lokalnoj tržnici i/ili putem prodaje "od vrata do vrata" u proizvodnoj regiji. U ovom slučaju, OPG ne smije jaja razvrstavati po kvaliteti ili težini, a prilikom stavljanja na tržište radi izravne prodaje krajnjem potrošaču, jaja moraju biti označena samo šifrom proizvođača. Na mjestu prodaje jaja mora biti istaknuto objašnjenje šifre proizvođača i datum najkraćeg roka trajanja te se isti podaci moraju dati potrošaču prilikom prodaje "od vrata do vrata". Iznimno, OPG koji posjeduju do 50 kokoši nesilica i prodaje jaja neposredno krajnjem potrošaču na mjestu proizvodnje i/ili u vlastitoj turističkoj ponudi (npr. u objektu vrste "izletište") ne treba jaja označivati šifrom proizvođača, uz uvjet da na mjestu prodaje bude istaknuta tvrtka OPG-a.

6. OZNAČAVANJE SIREVA

Označivanje sireva dodatnim podacima propisano je Pravilnikom o sirevima i proizvodima od sireva. Sirevi koji se stavljaju na tržište s nazivom vrste sira s obzirom na udio vode u bezmasnoj tvari sira, konzistenciji i građi kao: ekstra tvrdi, tvrdi, polutvrdi, meki i svježi sir. Nije obvezno nadopunjavanje naziva sira podatkom o fizičkom stanju, primjerice „Sir s korom“ ili „Sir bez kore“, ali se tako može označavati. Naziv sira mora sadržavati ili biti popraćen pojedinostima o fizikalnom stanju sira ili određenom postupku preradi (npr. „Dimljeni .... sir“, "Kuhani ....sir") u svim onim slučajevima kada bi izostavljanje tog podatka moglo dovesti potrošača u zabludu u vezi s karakteristikom sira. Pri označivanju sira, obvezno je navođenje minimalnog udjela mliječne masti izrazom: „ X % mliječne masti u suhoj tvari“, ili „ X % m.m. u s.tv.“ (npr. „Svježi sir, minimalno 8% mliječna masti u suhoj tvari“ ili „Svježi sir, do 10% m.m. u s.tv.“). Uz naziv sira, može se (nije obvezno) navesti i podatak o vrsti sira s obzirom na udio mliječne masti u suhoj tvari i to kao: ekstramasni, punomasni, masni, polumasni i posni sir, uz uvjet da su ispunjeni zahtjev za navođenje takvog podatka u odnosu na udio mm. u s.tv. kako je navedeno u Tablici 2. Dodatka I Pravilnika. Primjerice, da bi se sir mogao označiti kao "Punomasni sir", udio mm. u s.tv. mora biti veći od 45%, a manji od 60%, a da bi se označio kao "Posni sir", udio mm. u s.tv. mora biti manji od 10%. Osim za sir koji potječe od kravljeg mlijeka, uz naziv vrste sira navodi se i naziv životinje od kojeg je sir proizveden (npr. „Ovčji tvrdi sir“, „Kozji tvrdi sir“). U slučaju sira proizvedenog od kravljeg mlijeka te primjerice kozjeg i/ili ovčjeg mlijeka, udio svakog od tih mlijeka mora biti naveden u odgovarajućem postotku (npr. Sastav: kravlje mlijeko 70%, kozje mlijeko 15% i ovčje mlijeko 15%. Kod ekstra tvrdih, tvrdih, polutvrdih i topljenih sireva, rok trajanja označava se riječima „Najbolje upotrijebiti do ... (datum)“, a kod mekih i svježih sireva, rok trajanja označava se riječima „Upotrijebiti do ....“ nakon čega slijedi datum ili podatak gdje e nalazi na ambalaži te navod o uvjetima čuvanja sira (npr. za svježi sir: „Čuvati na temperaturi od +40C do +80C“). Navođenje popisa sastojaka nije obvezno ako su siru dodani samo mliječni sastojci, enzimi i mikrobiološke kulture ili sol neophodni za njegovu proizvodnju, osim svježeg i topljenog sira, a u ostalim slučajevima da. Alergeni sastojci ističu se posebnim stilom (fontom) u odnosu na ostale sastojke ako su prisutni u siru (npr. za polutvrdi kuhani sir s orasima, navodi se: "Sastojci: mlijeko, sol, alkoholni ocat, orasi".). Ako su siru dodani začini ili mješavine začina u količini manjoj od 2% gotovog proizvoda tada ih nije potrebno navoditi. Na pretpakiranju sira, potrebno je istaknuti i oznaku serije ili lota te dodijeljen broj odobrenog objekta za proizvodnju i preradu sira. Kod nezapakiranih sireva, na prodajnom mjestu moraju biti istaknuti podaci sukladno Pravilniku o označivanju nepretpakirane hrane (naziv hrane, "Upotrijebiti do" datum - za svježi sir, popis alergena ako su dodani, a drugih sastojaka samo ako se iz naziva ne može raspoznati prava priroda sira).

7. OZNAČAVANJE MEDA

Med se označava i stavlja na tržište radi prodaje potrošačima nazivima definiranim u točkama 2. i 3. Priloga 1. Pravilnika o medu i to: prema podrijetlu: cvjetni ili nektarni med i medljikovac ili medum te prema načinu proizvodnje i/ili prezentiranja: med u saću, med sa saćem ili med s dijelovima saća, cijeđeni med, vrcani med, prešani med i filtrirani med. Med se može staviti na tržište i kao med za industrijsku uporabu kada se koristi kao sastojak prerađene hrane. Samo cvjetni ili nektarni med, medljikovac ili medun, cijeđeni med, vrcani med i prešani med mogu se stavljati na tržište pod nazivom „Med“ uz uvjet da su ispunjeni zahtjevi za korištenje tog naziva, propisani toč.1. Priloga I. navedenog Pravilnika. Definirani nazivi (osim za filtrirani med) ) mogu se dopuniti podacima koji se odnose na: cvjetno ili biljno podrijetlo - ako proizvod u potpunosti ili većinom dolazi od navedenog izvora i ima senzorska, fizikalno-kemijska i mikroskopska svojstva tog izvora („Cvjetni med“); regionalno, teritorijalno ili topografsko podrijetlo - ako je med u cijelosti tog podrijetla (npr. „Velebitski cvjetni med“, „Šumski med“, Livadni med“, „Planinski med“); te posebne kriterije kvalitete (npr. prema konzistenciji: „Kremasti med“ ili prema godišnjem dobu proizvodnje: „Proljetni med“ ili „Ljetni med“). U slučaju topografskih naziva nije potrebno navoditi naziv, primjerice šume ili planine iz kojeg med potječe, ali ako je teritorijalno podrijetlo meda navedeno, mora se navesti i naziv šumskog ili planinskog područja. Ako takav naziv upućuje i na biljni izvor meda tada med mora imati senzorska, fizikalno-kemijska i mikroskopska svojstva tog izvora (npr. šumski med se mora u najvećoj mjeri sastojati od medljikovca).

Ako med u netopljivom sedimentu sadrži najmanje 45% peludnih zrnaca iste biljne vrste tada se radi o uniflornom medu koji se označava nazivom te biljne vrste (npr. „Bagremov med“ ili „Med od bagrema“, „Kaduljin med“ ili „Med od kadulje“, „Lipov med“ ili „Med od lipe“) . Određenom biljnom vrstom uniflorni se med može označiti i kad sadržava manji postotak peludnih zrnaca odgovarajuće biljne vrste čiji se naziv uz naziv meda koristi, ali ne manje od udjela peludnih zrnaca u netopljivom sedimentu propisanom čl. 4. Pravilnika o kakvoći uniflornog meda. Tako se kao Bagremov med može se označiti med u kojem je najmanje 20% udjela peludnih zrnaca bagrema u netopljivom sedimentu; Lipov med – najmanje 25% udjela peludnih zrnaca lipe; Med od pitomog kestena – najmanje 85% udjela peludnih zrnaca pitomog kestena. Uz naziv meda ne smiju se koristiti navodi koji bi obmanjivali potrošača glede identiteta, svojstva, sastava, količine, trajnosti, podrijetla ili postupka proizvodnje (npr. nije dozvoljeno med označavati navodima „100% med“, „Prirodni med“, „Pčelinji med“ iz razloga jer svaki med posjeduje navedene karakteristike), niti je dopušteno navoditi zdravstvene tvrdnje za koje proizvođač ne može dokazati istinitost navoda, odnosno tvrdnji (npr. navoditi da med liječi neku bolest).
Pri označivanju meda, obavezno je navođenje zemlje podrijetla u kojoj je med skupljen, oznaka serije ili lota te evidencijskim brojem registriranog objekta za punjenje meda ako su ispunjeni zahtjevi za njegovim navođenjem. Obzirom da med ima samo jedan sastojak (med) isti nije potrebno označivati popisom sastojka niti nutritivnom deklaracijom. Kod navođenja naziva i adrese sjedišta subjekta u poslovanju s hranom (dalje u tekstu: SPH) koji stavlja med na tržište, ne smiju se stavljati navodi poput "Proizvodi", "Proizvođač" već eventualno "Puni" ili "Stavlja na tržište", budući je med proizvod pčela.

8. OZNAČAVANJE SVJEŽEG VOĆA I POVRĆA

Svježe voće i povrće označava se sukladno Uredbi (EU) br. 1308 /2013, Provedbenoj Uredbi Komisije (EU) br. 543/2011 od 7.6.2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektor voća i povrća te prerađevine voća i povrća. Osim u propisanim iznimkama, svo voće i povrće koje se stavlja na tržište mora udovoljavati općim (generalnim) tržišnim standardima, a pojedino voće i povrće mora udovoljavati i specifičnim (posebnim) tržišnim standardima kojima se pored ostalog propisuju i dodatni zahtjevi za označivanje tog voća i povrća. Opći tržišni standardi propisani su u Dodatku I., Dio A. Provedbene Uredbe Komisije (EU) br. 543/2011, a posebni (specifični) tržišni standardi u Dodatku I., Dio B. iste provedbene Uredbe, osim za banane za koje su posebni (specifični) tržišni standardi propisani Provedbenom Uredbom Komisije (EU) br. 1333/2011. Posebni tržišni standardi (zahtjevi) propisani su za slijedeće voće: agrume (naranče, limun, mandarinke), kivi, breskve, nektarine, jabuke, jagode, kruške, stolno grožđe i banane te povrće: slatka paprika, rajčica i zelene salate.

Svako pretpakiranje svježeg voća i povrća koje podliježe tržišnim standardima mora biti vidljivo i čitljivo označeno s vanjske strane slijedećim podacima: naziv i adresa pakiratelja ili onog tko proizvod otprema (stavlja) na tržište; naziv voća/povrća (npr. jabuke, stolno grožđe, rajčica); naziv sorte (kod mješavina nazive svih sorti u mješavini); porijeklo proizvoda (puni naziv zemlje podrijetla); klasa (svo voće i povrće obuhvaćeno standardima stavlja se na tržište u tri klase: extra, I klasa i II klasa, osim svježe salate koja se stavlja na tržište u dvije klase: I klasa i II klasa); oznaka lota (ako slijednost nije osigurana na drugi način); neto količina (osim kada je označeno brojem komada). Za voće i povrće koje podliježe propisu ujednačenosti potrebno je navesti veličinu (kalibar) ploda navođenjem: ekvatorijalnog promjera ili težine ploda u pakiranju (npr. za jabuke, kruške) ili minimalne i maksimalne veličine u mm (npr. za mandarine, naranče i rajčice -osim za rajčice II klase i trešnjar rajčicu bez obzir na klasu), ili minimalne težine ili broja komada (npr. za salatu). Uz naziv proizvoda, za breskve i nektarine navodi se i boja mesa, a za salate naznaka "Uzgojeno u zaštićenom prostoru". Na pakiranju agruma (mandarina, naranča, limun) potrebno je navesti sredstvo za konzerviranje odnosno tretiranje koje je upotrijebljeno poslije berbe. Na pretapakovini se na dobrovoljnoj osnovi mogu navoditi podaci o regiji proizvodnje odnosno regionalnim ili lokalnim nazivom mjesta proizvodnje, godini proizvodnje/berbe. Ako voće i povrće podliježe obvezi fitosanitarnog pregleda, navodi se broj isprave o izvršenom pregledu. Odredbe tržišnih standarda koje se odnose na označivanje svježeg voća i povrća, ne primjenjuje se na proizvođače (OPG-ove) koji pretpakirano svježe voće i povrće prodaju na tržnicama na malo potrošačima za krajnju potrošnju.

Za voće i povrće koje nije obuhvaćeno posebnim tržišnim standardima, na pretpakiranju se navode podatci propisani Uredbom (EU) br. 1169/2011 i općim tržišnim standardima: naziv i adresa pakiratelja ili onoga tko otprema (stavlja) proizvod na tržište, naziv proizvoda, puni naziv zemlje podrijetla, količina proizvoda, neto-količina ili broj komada te oznaka serije ili lota. Na dobrovoljnoj osnovi mogu se naznačiti i podatci o sorti, klasi, veličini (kalibru), godini proizvodnje / berbe. Ako voće i povrće podliježe fitosanitarnom pregledu, navodi se i broj isprave o izvršenom pregledu.

Nepretpakirano voće i povrće označuje se u skladu s Pravilnikom o označivanju nepretpakirane hrane podatcima o: nazivu proizvoda (vrsta voća i povrća), zemlji podrijetla ako bi izostavljanje tog podatka moglo dovesti potrošače u zabludu u pogledu pravog podrijetla, oznakom serije ili lota, nazivom i sjedištem SPH koji isto stavlja u prodaju, ako taj podatak nije istaknut na prodajnom objektu (prodajnoj klupi / štandu), a može se označiti i oznakom sorte, klase, veličine (kalibra) te godinom proizvodnje / berbe.

9. ZAKLJUČAK

Označavanje hrane jedno je od najsloženijih zakonskih uređenih područja vezanih za hranu. Osim podataka kojima obvezatno mora biti označena svaka hrana koja se stavlja na tržište, pojedine kategorije (vrste) hrane moraju biti označene i dodatnim podacima i oznakama propisanim posebnim propisima koji se odnose na tu hranu.

Darko Marečić, dipl. iur.      
_____________________________
^ 1 Primjerice, osnovni dijelovi telećeg trupa stavljaju se na tržište u slijedećim kategorijama: I kat (but, slabina), II kat. (leđa, lopatica) i III kat. (vrat, podlaktica, koljenica, rebra, prsa, trbušina); osnovni dijelovi junećeg i goveđeg trupa se stavljaju na tržište u slijedećim kategorijama: ekstra kat. (file, podslabina), I kat. (but bez kosti), II kat. (leđa s kostima, lopatica bez kosti i slabina) i III kat. (vrat, prsa, rebra, potrbušina, koljenica i podlaktica); osnovni dijelovi svinjskog trupa stavljaju se na tržište u kategorijama: I kat (but bez kosti, slabina), II kat. (lopatica, vrat), III kat (potrbušina, rebra, prsa, koljenica i podlaktica).
^ 2 Umjesto „Zemlja rođenja/uzgoja odnosno tova/klanja“ može se navesti i „Država rođenja/uzgoja odnosno tova/klanja“. U slučaju  obrezaka i pripravaka i mljevenog mesa, navodi se naziv države u kojoj su obresci i/ili pripravci odnosno mljeveno meso proizvedeni.
^ 3 Popis područja, potpodručja i divizija (ICES) objavljuje FAO  (specijalizirana međunarodna organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivrednu – Food and Agriculture Organization) na svojoj mrežnoj stranici http://www.fao.org./fishery/cwp/handbook/h/en