01.06.2023 15:00

hotelska industrija

Turistička djelatnost predstavlja sve veći značaj u svjetskom gospodarstvu, a u mnogim zemljama upravo turizam čini značajan udio BDP-a te ujedno zapošljava veliki udio radne snage. Hotelijerstvo predstavlja privrednu i uslužnu djelatnost u turizmu, kojoj je osnovni zadatak pružanje usluga smještaja, pripremanje i prodaje hrane, pića te napitaka. Autor u članku donosi pregled specifičnosti hotelske industrije u RH s naglaskom na analizu i poslovanje hotelskih poduzeća.

Turistička industrija je, nakon prodaje na malo, automobilske te prehrambene industrije, jedna od najznačajnijih industrija u svijetu. Turizam predstavlja jednu od najvažnijih gospodarskih grana u Republici Hrvatskoj, dok hotelska poduzeća čine neizostavan dio turističke ponude. Hotelska industrija stalno se razvija. Da bi smještajni objekti ostali profitabilni, potrebno je posebnu pažnju posvetiti donošenju strateških pristupa svake godine.

Smještajna industrija jedan je od segmenata turističke industrije. Hotelijersko-ugostiteljski segment sastoji se od rada na smještaju i rada na hrani i piću. Hotelijerstvo je, u najširem smislu, djelatnost koja turistima i domicilnom stanovništvu pruža usluge smještaja i druge usluge vezane uz smještaj (prehrana, zabava, razonoda, trgovačke i obrtničke usluge) u kategoriziranim smještajnim objektima.

Hotelijerstvo i ugostiteljstvo zajedno kreiraju vrijednosti u sklopu turističke djelatnosti.

Što predstavlja hotel?

Hotelsko poduzeće, kao poslovna i organizacijska cjelina je vrlo kompleksno okruženje s brojnim posebnostima. Hotelsko poduzeće je pravna osoba, koja obavlja ugostiteljsko-hotelijersku djelatnost, na tržištu, radi stjecanja profita i realizacije postavljenih ciljeva. Sa tog stajališta, hotelsko poduzeće može se promatrati kao bilo koje drugo poduzeće.

Hotelijerstvo je vrlo važno za gospodarstvo neke države jer prema nekim izvorima, turizam, poslije zdravstva, osigurava posao najvećem broju ljudi na svijetu, a u određenim zemljama, broj zaposlenih u uslužnim djelatnostima je mjerilo za procjenu životnog standarda ljudi u tim državama.

Hotelijerstvo se zbog svog izrazito velikog opsega poslovanja i utjecaja na gospodarstvo danas naziva i hotelijerskom industrijom. Objekt koji je osnovni reprezentant hotelijerske industrije naziva se hotel.

Pojam hotel potječe od latinske riječi “hospes” koja znači gost, odnosno francuske riječi hôtel koja znači gostoprimac (domaćin). Dakle, naziv potječe iz francuske riječi hôtel (izgovora se: otel) koja može označavati i kuću za pružanje usluga smještaja kao domaćin. Vremenom je taj naziv izgubio onaj prepoznatljivi francuski izgovor, pa se danas koristi naziv hotel.

Pojam „hotel“ uglavnom se odnosi na građevinu u kojoj se nalaze sobe za noćenje. U najužem smislu ova definicija mogla bi biti točna. Međutim, suvremenom turistu danas se nude brojne mogućnosti i usluge pa je navedena definicija samo djelomično točna.

Područje djelatnosti “Smještaj” prema NKD 2007. definirano je kao pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane koje uključuje pružanje usluga smještaja za kraći boravak za posjetitelje i ostale putnike te pružanje usluga pripremanja obroka hrane i pića koja se mogu odmah konzumirati. Količina i vrsta dopunskih usluga koje se mogu osigurati unutar ovog područja dosta varira.

NKD 2007. kategoriju “Hoteli i sličan smještaj” definira se kroz pružanje usluga smještaja u pravilu na dnevnoj ili tjednoj osnovi, uglavnom za kraći boravak posjetitelja. Jedinice koje su ovdje razvrstane, pružaju smještaj u namještenim sobama i apartmanima, katkad s čajnom kuhinjom, osiguravaju dnevno čišćenje i spremanje postelja te nude gostima dopunske usluge kao što su usluge hrane i pića, parkiranje, usluge pranja rublja, bazeni za plivanje i dvorane za vježbanje, oprema za rekreaciju te oprema za konferencije i sastanke.

Sukladno Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli; ugostiteljski objekt iz skupine hoteli je poslovni objekt u kojem ugostitelj obavlja ugostiteljsku djelatnost odnosno pruža ugostiteljske usluge (smještaja, prehrane, pića i napitaka) u ugostiteljskim sadržajima (recepcija, sanitarni čvorovi, smještajne jedinice, sadržaji za prehranu i drugo).

Hotel se, u pogledu načina korištenja, sastoji od sljedećih prostorno funkcionalnih cjelina:

−       prostora komunikacija za goste i osoblje,

−       prostora (prostorija) koje zajedno koriste svi gosti – zajednički ugostiteljski sadržaji (recepcija; sanitarni čvor; usluživanje jela, pića i napitaka; zabava, rekreacija i drugo),

−       prostora (prostorija) smještajnih jedinica/objekata koje koristi gost pojedinačno – ugostiteljski sadržaji za privatno korištenje, te

−       prostora (prostorija) koje koristi osoblje (kuhinja, spremišta, sanitarije i garderobe, servis, instalacije i drugo).

Svaki kvalitetan hotel ima zajedničke karakteristike, a to su:

−       naglasak na sigurnosti, čistoći i usluzi – osim čistoće hotela, veličina, kakvoća održavanja, namještaj i sigurnost, vrlo važan element je prijateljski pristup (gostoprimstvo) zaposlenika,

−       nedjeljivost proizvoda od prodaje – proizvodnja hotelske sobe ne može se odvojiti od prodaje, drugim riječima, soba se nalazi i prodaje na istoj lokaciji te

−       pokvarljivost – ukoliko se hotelska soba ne iznajmi određenog datuma, prihod od prodaje se zauvijek gubi, odnosno, prazna soba u hotelu isto je što i prazno sjedalo u avionu koji je već poletio.

Dakle, hotel je ustanova namijenjena pružanju usluga najčešće kratkotrajnog smještaja i prehrane svojim gostima, korisnicima usluge.

Hoteli, ovisno o željama i potrebama gostiju, pružaju djelomičnu ili potpunu uslugu koja obuhvaća spavanje, prehranu, zabavu i sve ostalo prilagođeno potrebama gostiju.

Hotelske sobe dijele se na jednokrevetne ili dvokrevetne uz dodatak pomoćnog ležaja. Sobe su, ovisno o kategoriji hotela, opremljene svim potrebnim za potpunu uslugu i odmor svojih gostiju, pa su tako primjerice sobe u višekategornicima opremljene krevetima, mini barom, televizijskim uređajem sa satelitskim prijemom kanala, priključkom za brzu internet vezu, telefonskim uređajem, klimatizacijom, kupaonicom sa wc-om itd.

Hoteli u svom sastavu obično imaju recepciju, bar, i restoran, a višekategornici uz sve navedeno imaju i otvoreni i zatvoreni bazen, noćni bar, kockarnicu, saunu, frizerski salon, suvenirnicu itd.

Smještajni kapaciteti zavise od veličine hotela, broja soba i kreveta. Mali hoteli imaju tek nekoliko soba, dok veliki imaju i po nekoliko stotina, pa čak i tisuća soba.

Vrste hotela

Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli propisuju se vrste ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli (u daljnjem tekstu: objekt), ugostiteljske usluge koje se moraju i mogu pružati u pojedinoj vrsti, vrste koje mogu biti klupskog tipa, minimalni uvjeti, vrste koje se kategoriziraju, kategorije, uvjeti za kategorije, oznake za vrste i kategorije, način označavanja vrsta i kategorija te sastav povjerenstva koje provodi očevid u objektu.

Pravilnikom se propisuju vrste ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli za koje se može utvrditi posebni standard, vrste posebnih standarda, uvjeti i elementi koji moraju biti ispunjeni za pojedini standard, oznake i način označavanja posebnih standarda.

Objekti iz skupine hoteli razvrstavaju se sukladno obveznim ugostiteljskim uslugama u vrste:

  1. Hotel baština (heritage),
  2. Difuzni hotel,
  3. Hotel,
  4. Aparthotel,
  5. Turističko naselje,
  6. Turistički apartmani,
  7. Pansion,
  8. Integralni hotel (udruženi),
  9. Lječilišne vrste; Lječilišni hotel baština, Lječilišni hotel, Lječilišni aparthotel, Lječilišno turističko naselje, Lječilišni turistički apartmani, Lječilišni pansion, Lječilišni difuzni hotel i Lječilišni integralni hotel,
  10. Hoteli posebnog standarda; Hotel business, Hotel meetings, Hotel congress, Hotel club, Hotel casino, Hotel holiday resort, Hotel coastal holiday resort, Hotel family, Hotel small & friendly, Hotel senior citizens, Hotel health & fitness, Hotel wellness, Hotel diving club, Hotel motel, Hotel ski, Hotel za osobe s invaliditetom i Hotel bike.

Hotel baština (heritage) je objekt u kojem se gostima pružaju usluge smještaja i doručka. Hotel baština mora biti u pretežito starim, tradicijskim, povijesnim, ruralno urbanim strukturama i građevinama, uređen i opremljen na tradicijski način. Hotel baština je funkcionalna cjelina koju čini dio građevine, jedna ili dvije građevine.

Svaka građevina ili dio građevine mora imati zasebni ulaz, horizontalne i vertikalne komunikacije. Ugostiteljski sadržaji u kojima se pružaju ugostiteljske usluge mogu biti odvojeni javnom ili zajedničkom površinom. U ugostiteljske sadržaje (recepcija, smještajne jedinice, sadržaji za pripremu i usluživanje jela, pića i napitaka i drugo) može se ulaziti neposredno iz vanjskog prostora. Hotel baština mora imati: prijemni hol s recepcijom, smještajne jedinice, zajednički sanitarni čvor, a može imati i druge sadržaje u funkciji turističke potrošnje. Smještajne jedinice u hotelu baština mogu biti:

sobe, obiteljske sobe i hotelski apartmani.

Difuzni hotel je objekt u kojem se gostima pružaju usluge smještaja i doručka. Difuzni hotel mora biti u pretežito starim, tradicijskim, povijesnim, ruralno-urbanim strukturama i građevinama, uređen i opremljen na tradicijski način.

Difuzni hotel je funkcionalna cjelina koju čine tri i više građevina i/ili dijelova građevina uklopljenih u lokalnu sredinu i način života na području jednoga naselja. Svaka građevina ili dio građevine mora imati zasebni ulaz, horizontalne i vertikalne komunikacije.

Građevine i/ili dijelovi građevina hotela mogu biti rasprostranjeni po cijelom naselju između objekata drugih namjena. Ugostiteljski sadržaji u kojima se pružaju ugostiteljske usluge mogu biti odvojeni javnom ili zajedničkom površinom. U ugostiteljske sadržaje (recepcija, smještajne jedinice, sadržaji za pripremu i usluživanje jela, pića i napitaka i drugo) može se ulaziti neposredno iz vanjskog prostora.

Difuzni hotel mora imati: prijemni hol s recepcijom, zajedničku prostoriju za boravak, smještajne jedinice, zajednički sanitarni čvor, a može imati i druge sadržaje u funkciji turističke potrošnje. Smještajne jedinice u difuznom hotelu mogu biti: sobe, obiteljske sobe, hotelski apartmani, studio apartmani i apartmani.

Hotel je objekt u kojem se gostima pružaju usluge smještaja i doručka. Hotel je funkcionalna cjelina sa zasebnim ulazom, horizontalnim i vertikalnim komunikacijama koju čini dio građevine, jedna građevina ili najviše četiri građevine povezane zatvorenom vezom. Recepcija i obvezni ugostiteljski sadržaji za pripremu i usluživanje jela, pića i napitaka u hotelu ne mogu se nalaziti u građevini u kojoj se ne nalaze smještajne jedinice.

Hotel može imati najviše tri depandanse kao odvojene cjeline unutar funkcionalne cjeline hotela, a u postojećim objektima priznaje se zatečeno stanje broja depandansi. U depandansama novog objekta ukupni smještajni kapacitet ne smije biti veći od kapaciteta u glavnoj zgradi hotela. U depandansi se pružaju usluge smještaja, a usluge doručka i druge usluge pružaju se u hotelu. U depandansi smještajne jedinice mogu biti: sobe, obiteljske sobe i hotelski apartmani.

Aparthotel je objekt u kojemu se gostima pružaju usluge smještaja i doručka. Aparthotel je funkcionalna cjelina sa zasebnim ulazom, horizontalnim i vertikalnim komunikacijama koju čini dio građevine, jedna građevina ili najviše četiri građevine povezane zatvorenom vezom. Recepcija i obvezni ugostiteljski sadržaji za pripremu i usluživanje jela, pića i napitaka u aparthotelu ne mogu se nalaziti u građevini u kojoj se ne nalaze smještajne jedinice.

U aparthotelu najmanje 51 % smještajnih jedinica moraju biti apartmani i/ili studio apartmani u kojima gost može sam pripremati i konzumirati jela. Aparthotel može imati najviše tri depandanse kao odvojene cjeline unutar funkcionalne cjeline aparthotela, a u postojećim objektima priznaje se zatečeno stanje broja depandansi. U depandansama novog objekta ukupni smještajni kapacitet ne smije biti veći od kapaciteta u glavnoj zgradi aparthotela. U depandansi se pružaju usluge smještaja, a usluge doručka i druge ugostiteljske usluge pružaju se u aparthotelu.

Turističko naselje je objekt u kojemu se gostima pružaju usluge smještaja, doručka i rekreacije. Turističko naselje je funkcionalna cjelina koju čine više samostalnih građevina u kojima su recepcija, smještajne jedinice, ugostiteljski i drugi sadržaji. Turističkim naseljem u cjelini upravlja ugostitelj koji posluje turističkim naseljem.

Turistički apartmani je objekt u kojem se gostima pružaju usluge smještaja u smještajnim jedinicama u kojima gost može sam pripremati i konzumirati jela. Turistički apartmani su funkcionalna cjelina koju čini više smještajnih jedinica u jednoj ili više samostojećih građevina kojima posluje jedan ugostitelj.

Pansion je objekt u kojemu se gostima pružaju usluge smještaja s prehranom. Pansion je funkcionalna cjelina sa zasebnim ulazom, horizontalnim i vertikalnim komunikacijama koju čini dio građevine ili jedna građevina. Iznimno, postojeći objekt može se sastojati od više građevina.

Integralni hotel (udruženi) je objekt u kojem ugostitelj pruža usluge smještaja i doručka u zajedničkim sadržajima, svojim ugostiteljskim objektima i/ili objektima drugih ugostitelja i/ili iznajmljivača, koji su prethodno ishodili rješenje. Integralni hotel je funkcionalna cjelina u tri ili više građevina i/ili dijelova građevina na području jednog naselja.

Građevine ili dijelovi građevina hotela mogu biti rasprostranjeni po cijelom naselju između objekata drugih namjena. Ugostiteljski sadržaji u kojima se pružaju ugostiteljske usluge mogu biti odvojeni javnom ili zajedničkom površinom. U ugostiteljske sadržaje može se ulaziti neposredno iz vanjskog prostora.

Lječilišna vrsta je funkcionalna cjelina u kojoj zdravstvena ustanova ili druga pravna ili fizička osoba, koja se bavi zdravstvenom djelatnošću, pruža ugostiteljske usluge u vrsti iz skupine „Hoteli“.

 

Hoteli posebnog standarda su funkcionalne cjeline u kojima se pružaju iste usluge kao u vrsti hotel kategorije 4 zvjezdice te dodatne usluge prema posebnim zahtjevima gosta. Hoteli posebnog standarda, osim vrste Small & friendly, mogu imati depandanse.

Ugostitelj može na određenom prostoru (unutar funkcionalne cjeline komercijalnog naziva npr. „resort“ i sl.) imati više objekata iz skupine „Hoteli“, osim vrste „Pansion“ i skupine „Ostali ugostiteljski objekti za smještaj“, čije se kategorije označavaju zvjezdicama. Kategoriziranom objektu, koji ima dodatne sadržaje, uređenje, opremu, uređaje i usluge prilagođene posebnim zahtjevima gosta mogu se utvrditi posebni standardi.

Budući da je hotelijerstvo danas toliko razvijena i raznovrsna djelatnost, svaki hotel pokušava specijalizirati svoj proizvod i usluge, kako bi što lakše i uspješnije pronašao svoje goste. Ovisno o uslugama koje nudi, tržišnom segmentu gostiju ili lokaciji, hoteli su različito kategorizirani kako bi gostima ukazali koje je razine kvaliteta usluga koje pružaju i što gosti mogu očekivati od hotela.

Razvoj i uloga hotelijerstva u svijetu i RH

U svijetu, povijest hotelijerstva usko je povezana s poviješću civilizacija. Dokazi o ustanovama koje su pružale ugostiteljske usluge ljudima pronađeni su već u najranijim biblijskim vremenima, pa preko starih Grka i Rimljana kroz srednji vijek sa samostanima i raznim utočištima dolazi se do modernih vremena i luksuznih hotela.

U srednjem vijeku prve ustanove koje su pružale mjesto za odmor i utočište bile su opatije i samostani. Samostani su sadržavali i bolnice i gostionice u kojima su se putnici mogli oporaviti i opustiti. Također, u tom periodu pojavljuje se i sve veći broj gostionica koje su pružale utočište i mjesto za odmor konja, ali nisu posluživale hranu. Budući da su to doba obilježili križarski ratovi i brojna vjerska putovanja, otvarala su se i mnoga skloništa kako bi se ljudima pružilo utočište na putovanju do Jeruzalema.

Razvojem industrije u 19. i 20. stoljeću došlo je do razvoja hotelske industrije. Putovanje prestaje biti privilegij bogatih, izumi automobila i vlakova kao i neke socijalne promjene, kao što su uvođenje godišnjih odmora i smanjenje broja radnih sati, omogućile su velikom broju ljudi odlazak na putovanja. Zbog povećanja potražnje uzrokovane novostečenim bogatstvom populacije diljem svijeta otvaraju se mnogobrojni hoteli, moteli i kuće za odmor.

U ranim godinama 20. stoljeća otvaraju se mnogobrojni prestižni hoteli u gotovo svim velikim gradovima diljem Europe i Amerike. Hotelska je industrija 20-ih godina 20. stoljeća bila na vrhuncu.

Početkom 20.stoljeća dolazi i do pojave hotelskih lanaca. Ellswort Statler pokrenuo je „Statler” hotelski lanac sa hotelom Buffalo u državi New York. Conrad Hilton, uspješni hotelijer, 1954. godine kupio je „Statler” hotelski lanac i počeo graditi prvi moderni američki lanac hotela. U modernom se hotelskom lancu nadzire sve od kvalitete usluge, marketinga, rezervacija, svakodnevnih operacija do hrane, pića i načina vođenja financija i računovodstva. Svaki put kada turist dođe u neki od hotela koji su dio lanca, mora odmah znati da je baš u tom hotelskom lancu.

U Dubaiju 1995. godine kreće izgradnja jednog od najprestižnijih hotelskih kompleksa na svijetu na plaži Jumeirah. Radi se o nizu luksuznih hotela i ostalih turističkih ustanova, od kojih je neki Burj Al Arab.

U posljednja dva desetljeća mijenja se hotelijerska industrija kako bi se ista prilagodila novim tehnologijama i promjenama u ponašanju i željama turista. Potrebna je sposobnost brzog prilagođavanja i reagiranja, posebno u nesvakidašnjim situacijama, kao što su krize, prirodne katastrofe ili teroristički napadi.

Zahvaljujući promjenama u tehnologiji došlo je i do promjena u ponašanju turista. Turisti postaju sofisticiraniji i bolje informirani. Sve informacije su im dostupne u samo nekoliko klikova. Više istražuju i bolje razumiju sve opcije. Žele više za svoj novac. Većina ljudi donosi odluku o destinaciji i hotelu na temelju ocjena koje su ostavili drugi turisti i na temelju njihovih komentara i iskustava.

Hotelska industrija se i dalje prilagođava promjenama u tehnologiji i željama turista, a oni koji su najbrži u toj prilagodbi imaju najuspješnije poslovanje.

U Republici Hrvatskoj razvoj hotelijerstva prati svjetska kretanja, pri čemu do izražaja dolaze tri etape. Prva etapa je tzv. prvobitno hotelijerstvo koje se razvija do 1884. godine. U Opatiji je u to vrijeme izgrađena Vila Angiolina, Tocilija na Hvaru, nastaju i prve gostionice sa sobama u Dubrovniku, a na Hvaru je osnovano Higijeničko društvo (1868. godine).

U drugoj fazi započinje elitno hotelijerstvo i ova faza završava početkom prvog svjetskog rata. U Hrvatskoj je u ovom razdoblju izgrađen manji broj hotela za goste koji su dolazili pretežito iz Češke i Slovačke, a na otocima se grade vile, dok je u Zagrebu izgrađen hotel Esplanade.

Sa razvojem masovnog turizma, počevši od 1960.-ih godina pa nadalje, hoteli su građeni po uzoru na plansko gospodarstvo, što je poticalo razvoj domaćeg turizma, pretežito ljetnog odmorišnog sadržaja, što se održalo i do današnjih dana. Tako hoteli koji posluju u područjima sezonskog (ljetnog ili zimskog) turizma, ostvaruju nisku razinu iskorištenosti kapaciteta.

Hoteli smješteni u blizini transportnih čvorišta (autobusni kolodvor, željeznički kolodvor, zračna luka, pomorska ili riječna putnička luka), orijentirani su na tranzitne goste. Hoteli smješteni u gradovima omogućavaju gostima i druge sadržaje koje nudi gradski život. Postoje i specijalizirani hoteli koji nude usluge rehabilitacije (medicinski i zdravstveni turizam), ali i oni koji nude sadržaje prilagođene posebnim skupinama, kao što su sportski klubovi kojima je omogućen trening na sportskim otvorenim i zatvorenim terenima hotela.

U 2023. godini najviše će novosti na hotelskoj sceni biti u Zagrebu, koji se konačno vraća na pretpandemijske turističke brojke, a paralelno s tim idu i poslovna događanja. Maistra otvara obnovljenu bivšu Panoramu, Arena u centru otvara Radisson, a u Praškoj ulici hotel planira do kraja tekuće godine dovršiti albanski ulagač, tvrtka Abau.

Nakon realizacije velikih projekata na Jadranu u proteklih par godina, poput Adrisova Grand Hotela Park, Areninog Grand Hotela Brioni, Hotela View u Postirama kojeg su kupili mirovinski fondovi, u pripremi je i nekoliko novih velikih projekata koji se planiraju dovršiti u 2024. i 2025. godini., kao što su splitski Marjan ili prvi hrvatski Hyatt, kojeg je krenuo graditi turski Dogus.

Ulaganja u turistički portfelj pod upravljanjem Valamar Riviere u 2023. godini planirana su u vrijednosti od 58 milijuna eura, što uključuje različite projekte u svim destinacijama, kao i nastavak razvoja Istra Premium Camping Resorta.

U tijeku su investicije vrijedne oko 32 milijuna eura u Dubrovniku koje se odnose na repozicioniranje Valamar Tirena Hotela na 4*, rebrending hotela Valamar Club Dubrovnik u Sunny Plus brend te ulaganje u Valamar Lacroma Hotel i Maro World sadržaje za djecu, koja su dio ciklusa ulaganja Imperial Riviere nakon dokapitalizacije dubrovačkih hotela od strane Valamar Riviere i AZ mirovinskih fondova. Poseban naglasak ulaganja u 2023. godini bit će i na daljnjim investicijama u digitalizaciju, održivost i unaprjeđenje proizvoda.

Specifičnosti poslovanja hotela

Formiranje organizacije stalni je proces s kojim menadžment ostvaruje pretpostavke neometanog poslovanja i racionalno korištenje ljudskih, materijalnih, financijskih i informacijskih resursa. Drugim riječima, organizacija hotelskog poslovanja podupire procese organiziranja, metode organizacije, oblikovanje organizacijske strukture, raščlanjivanje zadataka, vrste organizacijskih struktura koje će dati najbolje efekte, strukturu poslovnih i procesnih funkcija, kako bi izveo zadatke, uz što manje angažiranje resursa i došao do ciljeva.

U poslovanju hotela, organizacija ovisi o broju radnih dana hotela, pa hoteli koji posluju cijele godine i hoteli koji posluju sezonski (ljeto ili zima), imaju različite pristupe i potrebe za angažmanom resursa. Kontinuitet poslovanja olakšava upravljanje, dok prekidi u poslovanju i kratkoća aktivnosti, zahtijeva različit pristup.

Osim toga, hotelsko poslovanje podrazumijeva aktivnosti koje su po prirodi usluge (neuskladištivost), a usluge se oplemenjuju outputima koji su kratkotrajnog vijeka (namirnice u restoranu), pa je i intenzitet poslovanja taj koji određuje obujam kolektiva i potrebnih različitih radnih mjesta, što valja promatrati kao jedinstveni mehanizam koji besprijekorno (u organizacijskom smislu) i kvalitetom udovoljava očekivanjima gostiju.

Organizacijska kultura i organizacijska klima bitni su čimbenik u organizaciji, jer hotelsko osoblje dolazi u neposredan kontakt sa gostima, pa stručnost i radna atmosfera (zadovoljstvo zaposlenih) predstavljaju bitan faktor za pružanje usluge sa obilježjima kvalitete (pozitivno iskustvo gostiju).

Specifičnosti hotelskog poslovanja ogledaju se u relativno kratkom vremenu trajanja proizvoda i uslužnih procesa, proizvodnji za nepotrebnu potrošnju (nema rezervi, ne proizvodi se za skladište), stalnoj pripravnosti radnika i sredstava za proizvodnju i obavljanje usluga, raznovrsnosti ponude i usluga, potrebi stalnog prilagođavanja zahtjevima korisnika, specifičnim uvjetima rada (visoke temperature, dugo stajanje i hodanje), sezonskom radu i dr.

Osnovne funkcije hotela se, ponajprije, ubrajaju u područje smještaja i prehrane. Međutim, treba uzeti u obzir da potražnja za hotelskim uslugama nije ograničena samo na fiziološke potrebe (hrana i smještaj), već i na one društvene, odnosno potrebe za gostoprimstvom, uljudnosti i pozitivnim ozračjem. Iz toga proizlazi osnovni cilj hotelskog poslovanja, koji se odnosi na postizanje zadovoljavajuće razine dobiti kroz zadovoljavanje želja i potreba gostiju hotela.

U hotelskom poslovanju najvećim su dijelom naglašene sljedeće okolnosti:

−       ne postojanje kontinuiranog tijeka radnih procesa,

−       kratak period trajanja proizvodnih i uslužnih procesa,

−       korištenje materijala relativno visoke vrijednosti (skupe živežne namirnice i pića),

−       nužnost praćenja suvremene tehnologije,

−       nemogućnost precizna planiranja,

−       neprenosivost usluga i ugostiteljskih proizvoda,

−       visok udio fiksnih troškova,

−       krutost opsega i strukture sredstava,

−       visoko zahtjevni prinosi na kapital zbog visoko propulzivne djelatnosti,

−       potreba diferenciranja prodajnih cijena hotelskih usluga,

−       promjenjivost ulaznih cijena i

−       promjenjivost novčanog tijeka i zarada.

Važnost analize financijskih izvještaja za poslovanje hotelskih poduzeća

Cilj svakog poduzeća je osigurati uvjete koji omogućuju njegov razvoj i rast, te u konačnici i opstanak na tržištu. Upravljanje poduzećem predstavlja skup različitih aktivnosti poput planiranja, organiziranja, vođenja i kontrole primjenom kojih se realiziraju ciljevi poduzeća na učinkovit i djelotvoran način.

Izrazito važnu ulogu s aspekta upravljanja poslovanjem ima analiza financijskih izvještaja koja prethodi procesu planiranja. Analiza financijskih izvještaja može se opisati kao proces primjene različitih analitičkih sredstava i tehnika pomoću kojih se podaci iz financijskih izvještaja pretvaraju u upotrebljive informacije relevantne za upravljanje.

Temeljni postupci provedbe analize financijskih izvještaja su komparativni financijski izvještaji, strukturni financijski izvještaji, analiza pomoću financijskih pokazatelja te specijalizirane analize.

Svrha analize financijskih izvještaja je pružiti uvid u financijski položaj poduzeća i nastalim promjenama u financijskom položaju, odrediti pozitivne karakteristike poduzeća koje se mogu iskoristiti kao prednosti, ali i definirati slabosti poduzeća kako bi se mogle primijeniti korektivne mjere s ciljem poboljšanja postojećeg stanja.

Prikupljene informacije korisne su širokom krugu korisnika prilikom donošenja poslovnih odluka. Nositelji odlučivanja, odnosno korisnici mogu se podijeliti u dvije skupine, a to su eksterni i interni korisnici. U eksterne korisnike ubrajaju se kreditori, investitori, financijski analitičari, institucionalne organizacije, kupci i dobavljači, zakonodavci, regulatori te najšira javnost, dok je interni korisnik menadžment na svim razinama odlučivanja i odgovornosti.

Za kvalitetno upravljanje poduzećem, bolje razumijevanje prikupljenih podataka, informacija te rezultata analize financijskih izvještaja, važno je sagledati i okolinu, a posebno industriju kojoj poduzeće pripada. Poduzeća danas djeluju u dinamičnom okruženju te su pod utjecajem različitih procesa poput tehnoloških, socio-kulturoloških, pravnih i drugih.

Također, financijska analiza sastoji se od analize profitabilnosti, analize rizika te analize izvora financiranja. Analizom profitabilnosti ocjenjuje se povrat ulaganja poduzeća. Fokusirana je na identificiranje izvora i visine profita poduzeća, te na mjerenje utjecaja različitih čimbenika koji utječu na profitabilnost.

Pokazatelji profitabilnosti podijeljeni su u dvije skupine: pokazatelji koji profit prikazuju kao postotak prihoda od prodaje, i pokazatelji koji profit izražavaju kao povrat povezan s korištenjem resursa. U svrhu analize profitabilnosti, profit se općenito iskazuje kao profit prije kamata i poreza. Razlog za isključivanje plaćenih kamata na zajmove iz pokazatelja profitabilnosti leži u namjeri da se pokazatelji usmjere na učinak odluka vezanih uz konkretno poslovanje radije nego na financijske odluke.

Struktura kapitala različitih društava najčešće će odražavati različit sklop vlastitog i tuđeg kapitala. Stoga ne bi bilo moguće uspoređivati njihovu profitabilnost, osim ako su poslovni rezultati računati na jednakoj osnovici. Pokazatelji profitabilnosti najčešće se temelje također na dobiti prije oporezivanja kako bi se isključio poremećaj do kojeg bi došlo u slučaju primjene pravila oporezivanja pri izračunavanju oporezive dobiti različitih društava.

Hotelska industrija ima međunarodna obilježja poslovanja što uvjetuje potrebu za većim stupnjem standardizacije financijskih izvještaja, odnosno potrebu za prihvaćanjem cijelog niza međunarodnih standarda informiranja i komuniciranja na tržištu. Također, zbog međunarodnog karaktera djelatnosti, postoji stalna potreba za uspoređivanjem jednih prema drugima, te se u hotelskoj industriji primjenjuje „metodologija financijsko-računovodstvenog izvještavanja“ koja se naziva Uniform System Accounts for The Lodging Industry ili skraćeno USALI.1

USALI predstavlja opće prihvaćeni sustav izvještavanja u hotelijerstvu koji je prvenstveno postavljen da bi se pomoglo menadžerima (najprije SAD-a, a nakon toga i ostalim širom svijeta) kako bi se računovodstvene informacije o internim rezultatima temeljile na sustavu prepoznavanja, organizacije, klasifikacije te bilježenja i objavljivanja vrijednosno izraženih podataka na način da se mogu eksterno koristiti i uspoređivati.

Sustav omogućuje usporedbu rezultata hotelskog poduzeća sa širim i užim okruženjem, te procjenu stanja u odnosu na konkurenciju i prosjek rezultata nacionalne i svjetske hotelske industrije. USALI izvještavanje bazira se na operativnim segmentima koji imaju karakter troškovnih ili profitnih centara odgovornosti, te ti segmenti moraju pružiti i osigurati adekvatne informacije o relevantnim troškovima, prihodima te rezultatu poslovanja.

Analiza pomoću financijskih pokazatelja predstavlja jedan od najpopularnijih i široko korištenih alata financijske analize. Svrha financijskih pokazatelja, tj. stavljanja dviju veličina u odnos, je pružiti korisnicima potrebne informacije za upravljanje i razvoj poduzeća, kao i za procjenu kvalitete poslovanja.

Budući da su eksterni i interni korisnici zainteresirani za različite segmente poslovanja, pojedinačni financijski pokazatelji se razvrstavaju po određenim skupinama. Osnovni cilj poduzeća je maksimizacija profita, odnosno minimizacija gubitka.

Stoga se, profitabilnost može definirati kao sposobnost ostvarivanja dobiti (profita) od uloženog kapitala što predstavlja glavni cilj svakog poduzeća i vrijednosnih papira koje izdaje. Poduzeće primjenom pokazatelja profitabilnosti nastoji ocijeniti svoju sposobnost zarađivanja i ostvarivanja povrata na uložena sredstva.

Najpoznatiji pokazatelji profitabilnosti su marža profita, rentabilnost imovine i rentabilnost vlastitog kapitala.

Marža profita predstavlja pokazatelj profitabilnosti poslovanja i prikazuje koliko je poduzeće uspješno u zadržavanju ostvarenih ukupnih prihoda u obliku dobiti uvećane za rashode od kamata, te se izračunava na temelju podataka iz računa dobiti i gubitka i prikazuje se u obliku postotka.

Marža profita dijeli se na neto maržu profita, koja u brojniku ima neto dobit uvećanu za rashode od kamate, i bruto maržu koja u brojnik stavlja dobit prije poreza uvećanu za rashode od kamata.

Bitan pokazatelj za ocjenu profitabilnosti poduzeća je rentabilnost ukupne imovine i izračunava se na temelju podataka iz bilance i računa dobiti i gubitka. Pomoću pokazatelja mjeri se uspješnost poduzeća u korištenju svoje imovine, što rezultira stvaranjem zarada neovisno o financiranju te imovine. Rentabilnost ukupne imovine definirana je odnosom neto dobiti i ukupne imovine poduzeća.

Za razliku od rentabilnosti ukupne imovine koja predstavlja sposobnost poduzeća da ostvari poželjne povrate na ukupne izvore financiranja, rentabilnost vlastitog kapitala mjeri sposobnost poduzeća da stvara povrat na uloženi kapital, tj. da stvara povrat na vlastite izvore financiranja. Uspoređujući navedene pokazatelje rentabilnosti, mogu se donijeti zaključci o strukturi izvora financiranja, tj. o korištenju financijske poluge.

Na profitabilnost poduzeća mogu utjecati vanjski (ekološki, pravni, sociološki, ekonomski i dr.) i unutarnji čimbenici (menadžment, likvidnost, osoblje i dr.).

Analiza hotelske industrije u RH

S obzirom na to da je rekordna godina, gledano prema turističkim dolascima, bila 2019., u nastavku ćemo analizirati poslovanje hotelske industrije u RH u navedenom razdoblju.  Budući da 2020. i 2021. godina, uslijed krize uzrokovane korona virusom, ne daju vjerodostojnu sliku hrvatskog turizma, koristit će se podaci iz 2019. i ranijih godina za usporedbu.

Sukladno podacima Poslovne Hrvatske, u 2019. godini je u djelatnosti 55.10 “Hoteli i sličan smještaj” zabilježeno 1.345 aktivnih poslovnih subjekata koji su ostvarili ukupne prihode od 17.5 milijardi kuna. Prema podacima Ministarstva turizma u Hrvatskoj je u 2019. godini poslovalo 731 hotela, od kojih najveći dio od 44,2 posto drže hoteli s četiri zvjezdice (323). Sljedeći po brojci su 313 hotela sa tri zvjezdice, 52 sa dvije i 43 sa pet zvjezdica. Iako čine svega 13,3 posto od ukupnog broja smještajnih kapaciteta, ostvarili su 24 posto ukupnog broja noćenja stranih turista u 2019. godini.

Kao i cjelokupni hrvatski turizam, hotelijerstvo je također trpjelo velike gubitke tijekom pandemijske 2020-e godine. U skupini Hoteli i sličan smještaj ostvareno je 1.9 milijuna dolazaka i 7.0 milijuna noćenja, što je 17,2 posto od ukupno ostvarenih noćenja, čime je udio prometa u hotelima značajno opao u odnosu na „normalne“ godine i okolnosti. U odnosu na 2019., u ovoj vrsti smještaja ostvareno je 75,7 posto manje dolazaka i 73 posto manje noćenja turista.

Proteklih godina Republika Hrvatska ojačala je svoju poziciju na turističkom tržištu, te je prema dostupnim podacima Svjetskog ekonomskog foruma u 2019. godini ostvarila vrijednost indeksa konkurentnosti od 4,5 boda zauzevši 27. mjesto na ljestvici od 140 zemalja svijeta.

U 2019. godini, hrvatski turizam je ostvario devizne prihode u visini od 10,5 milijardi eura, stvarajući tako gotovo petinu bruto domaćeg proizvoda (19,4%). Također, u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 19,6 milijuna dolazaka i 91,2 milijuna noćenja turista, što je u odnosu na 2018.-tu godinu porast za 4,8% promatrajući dolazak, odnosno porast za 1,8% s obzirom na noćenje.

Promatrajući razbolje od 2013. do 2019. godine, hrvatski turizam bilježi kontinuirani rast dolazaka i noćenja turista te prosječna stopa rasta noćenja turista za to razbolje iznosi 5,86%, dok prosječna stopa dolazaka turista 7,85%.

Unatoč tome što na turističkom tržištu prevladava privatni smještaj, hoteli bilježe kontinuirani rast noćenja turista. Prosječna godišnja stopa rasta noćenja turista u hotelima iznosi 3,7%, ne uzimajući pritom u obzir 2020. godinu.

Do 2018. godine na hotelskom tržištu najveća je bila zastupljenost hotela s 3 zvjezdice, dok je u 2019. godini došlo do povećanja kvalitete smještaja te trenutno prevladavaju hoteli s 4 zvjezdice.

Iako hotelski smještaj zauzima manji tržišni udio u ukupnim smještajnim kapacitetima u Republici Hrvatskoj, proteklih godina došlo je do povećanja broja hotelskih poduzeća te je prema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku u 2019. godini bilo aktivno 743 hotelskih poduzeća, od toga 46 hotela s pet zvjezdica, 336 hotela s četiri zvjezdice, 314 hotela s tri zvjezdice te 47 hotela s dvije zvjezdice.

Također, u hotelskoj industriji zabilježen je i kontinuirani rast dolazaka i noćenja promatrajući razdoblje od 2013. do 2019. te prema tome konstantna stopa rasta industrije smanjuje tržišno natjecanje među postojećim hotelskim poduzećima. Naime, ipak kod velikog broj visoko kategoriziranih hotela, tj. kod hotela s 4 ili 5 zvjezdica javlja se konkurencija s obzirom da međusobno pariraju kvalitetom, cijenom, a i reputacijom koju su uspjeli postići. Ono što dodatno može ojačati suparništvo u industriji, tj. konkurenciju je niska razina diferencijacije proizvoda i usluga.

Hoteli u Hrvatskoj mogu se podijeliti u dvije osnovne skupine-nezavisni hoteli i hotelski lanci. Najveći hrvatski hotelski lanci prema broju hotela su: Valamar Riviera, Plava Laguna, Liburnia Riviera Hoteli, Bluesun, Amadria Park, HUP Zagreb, Maistra i dr.

Poslovanje Valamar Riviera u 2022. godini

Valamar je vodeća hrvatska turistička kompanija koja upravlja hotelima, ljetovalištima i kampovima u poznatim turističkim destinacijama – Istri, na otocima Krku, Rabu i Hvaru, Makarskoj, Dubrovniku i Obertauernu u Austriji. U 37 hotela i ljetovališta i 15 kamping ljetovališta, s kapacitetom od oko 21 tisuća komercijalnih smještajnih jedinica, Valamar može dnevno smjestiti oko 58.000 gostiju s ciljem pružanja nezaboravnog odmora svakom pojedinom gostu.

Valamar stvara autentična iskustva za svakog gosta u partnerstvu sa svojim destinacijama, a s investicijama od preko 6,4 milijarde kuna u posljednjih 19 godina, Valamar je jedan od vodećih hrvatskih i regionalnih investitora u turizmu. Valamar je TOP poslodavac u turizmu, usredotočen na stvaranje poticajne korporativne kulture gdje su gosti i zaposlenici na prvom mjestu. Valamar je lider u inovativnom upravljanju odmorišnim turizmom i kontinuirano stvara novu vrijednost za goste, zaposlenike, dioničare i lokalne zajednice u destinacijama u kojima posluje.

Nakon dvije godine pandemijske krize Valamar Riviera je u 2022. godini ostvarila puni oporavak poslovanja i najveće prihode ikad u povijesti Grupe, uz snažan utjecaj energetske i inflatorne krize. Ostvareno je 2,45 milijardi kuna poslovnih prihoda koji su porasli za 11% u odnosu na pred-kriznu 2019. godinu, prije svega kao rezultat povećanja prosječnih cijena od 19,2% i visoke zauzetosti objekata u ljetnim mjesecima, prvenstveno kao rezultat provedenih ulaganja i povećanja kvalitete usluge.

Operativni troškovi u 2022. godini porasli su 22,2% u odnosu na 2019. godinu, u prvom redu zbog značajnog povećanja troškova električne energije od 169,0% (ili 100 milijuna kuna) te rasta ostalih troškova poslovanja pod utjecajem inflacije. Operativna dobit (prilagođena EBITDA) iznosi 775,8 milijun kuna, što predstavlja povećanje od 2,3% u odnosu na 2019. godinu.

Najveći rast i najveću potražnju ostvarili su premium hoteli i kampovi, čime je potvrđena opravdanost Valamarovih ulaganja u turističke proizvode i usluge visoke dodane vrijednosti. Sjeverne destinacije bilježe veću potražnju i brži oporavak od južne Hrvatske, iako su i hoteli u Dubrovniku u glavnoj sezoni premašili razinu prometa iz 2019. godine.

U 2022. godini ostvareni su izuzetni rezultati u području kvalitete i zadovoljstva gostiju. Uspješno zapošljavanje i radno osposobljavanje za više od 7.700 zaposlenika u kompanijama pod upravljanjem Valamara još je jedno značajno postignuće u 2022. godini, posebice s obzirom na velike izazove na tržištu rada. Pripremljeno je niz razvojnih projekta te su realizirani novi servisni koncepti, kao Places i Sunny hoteli.

Grupa Valamar je u 2022. godini ostvarila 6,4 milijuna noćenja ili 32,1% više nego u 2021. godini, odnosno svega 2,4% manje u odnosu 2019. godinu. Poslovni prihodi porasli su za 11,0% u odnosu na 2019. godinu. Rast poslovnih prihoda najvećim je dijelom rezultat porasta prosječnih cijena, koje su 19,2% više u odnosu na 2019. godinu (i 11,6% više u odnosu na 2021. godinu).

Realizacija kanala direktne prodaje iznosi preko 1,2 milijarde kuna, što predstavlja rast od 57% u odnosu na 2019. godinu. Time je ostvaren udio direktne prodaje od 62% u ukupnim prihodima pansiona u odnosu na 45% u istom periodu 2019. godine što je također doprinijelo dobrim rezultatima poslovanja. Sjeverne destinacije, posebice Poreč, i dalje uživaju veću potražnju od južne Hrvatske.

U 2022. godini ostvarena je prilagođena EBITDA od 775,8 milijun kuna što predstavlja povećanje od 2,3% u odnosu na 2019. godinu. Prilagođena EBITDA korigirana (uvećana) je i za jednokratnu troškovnu stavku od 49 milijuna kuna čime će se sukladno odluci Nadzornog odbora u dionicama društva nagraditi menadžment i ključni djelatnici za izuzetne poslovne rezultate ostvarene u trogodišnjem kriznom periodu 2020-2022.

U cilju dodatne motivacije ključnih djelatnika, Nadzorni odbor je u 2021. godini usvojio RDP (Recovery & Development program - Program oporavka i razvoja) koji obuhvaća više od 230 djelatnika. Ti djelatnici su, sa zadaćom što bržeg oporavka poslovanja, bili posebno angažirani na upravljanju i razvoju poslovanja za vrijeme krize. S obzirom da je u 2022. godini ostvaren potpuni oporavak poslovanja, Nadzorni odbor je donio odluku da se dionice dodjele u 2023. godini te su za to izvršena rezerviranja u financijskim rezultatima 2022. godine. EBITDA (prije korekcije za jednokratne stavke) iznosi 727,9 milijuna kuna.

Prilagođena EBITDA je veća od one iz 2019. godine za 2,3%. To je postignuto unatoč snažnom rastu troškova električne energije, dodatnim ulaganjima u zaposlenike te općem porastu cijena gotovo svih inputa. Trošak električne energije u odnosu na 2019. godinu porastao za 100,0 milijuna kuna ili 169,0%.

Snažni rast troškova uspješno je neutraliziran odličnim prodajnim rezultatima i visokim prosječnim cijenama, ali je ipak utjecao na margine. EBITDA margina iznosi 31,6% te je manja za 2,7 postotnih bodova od ostvarene u 2019. godini. Dobri poslovni rezultati Valamar Grupe omogućili su isplatu nagrade u 2022. godini svim zaposlenicima u iznosu do 12.000 kn.

Na dan 31. prosinca 2022. neto dug Grupe iznosi 1,8 milijardi kuna te je u 2022. godini smanjen za 7,4% uz stanje novca i novčanih ekvivalenata od 673 milijuna kuna. Pokazatelj Neto dug/prilagođena EBITDA je bitno poboljšan te iznosi 2,4. Na dan 28. rujna 2022. Valamar je isplatio dividendu u iznosu od 1.2 kune po dionici ili ukupno 146,3 milijuna kuna. I Imperial Riviera d.d. je svojim dioničarima u 2022. godini isplatila dividendu u ukupnom iznosu od 79,6 milijuna kuna, od čega se na Valamar Rivieru d.d. odnosi 36,8 milijuna kuna.

Valamar je jedan od najvećih poslodavaca u Hrvatskoj. U jeku sezone na dan 31.7.2022. Grupa Valamar je ukupno zapošljavala 7.447 zaposlenika, od čega 2.416 stalnih. Na dan 31.12.2022. Grupa Valamar je ukupno zapošljavala 3.222 zaposlenika od čega 2.370 stalnih, a Društvo 2.457 od čega 1.849 stalnih.

Društvo i Grupa sustavno i kontinuirano ulažu u razvoj svojih ljudskih potencijala putem cjelovitog strateškog pristupa u njihovu upravljanju koji uključuje transparentan proces zapošljavanja, jasne ciljeve, mjerenje radnog učinka zaposlenika i ulaganje u razvoj zaposlenika, kao i njihove karijere te poticanje dvosmjerne komunikacije.

Unatoč krizi koja je obilježila prethodne dvije godine Valamar je u 2022. znatno podignuo plaće i nagrade za sve djelatnike te je prvi u Hrvatskoj pokrenuo proces usklađivanja plaća u turizmu s europskim.

Plaće za stručna zanimanja podignute su prosječno za 14%, te su u 2022. iznosile mjesečno od 1.000 do 1.600 eura neto. Uvedena je garancija koja je od sezone 2022. garantirala zaposlenicima minimalna neto primanja od 750 do 1.100 eura za odrađeni puni fond sati. Uloženo je više od 15 milijuna eura u povećanje plaća i programe nagrađivanja za 7.000 djelatnika. S ciljem osiguranja cjelogodišnjih primanja što većem broju djelatnika, tijekom godine je uručeno više od 200 novih ugovora na neodređeno, a dodatnim proširenjem portfelja u Austriji povećava se i broj radnika kojima Valamar može ponuditi mogućnost rada u zimskim destinacijama.

Umjesto zaključka, par zanimljivosti iz hotelske industrije

Najpoznatiji svjetski hotelski lanci su Hilton, Sheraton, Hyatt, Holliday inn, Radisson SAS, Mandarin Oriental, Berkeley, Marriott i drugi.

Neki od najpoznatijih svjetskih hotela su Plaza i Waldorf-Astoria u New Yorku, Ritz u Londonu, Burj Al Arab u Dubaiju, Imperijal u Beču, Grand hotel Royal u Budimpešti, Hotel Atlantis u Dubaiju itd.

Najpoznatiji i prema mnogim recenzijama najbolji hrvatski hoteli su The Regent Esplanade Zagreb, Sheraton u Zagrebu, Le Meridien Lav Split, Hotel Atrium u Splitu, Ambasador u Opatiji, Libertas-Rixos, Bellevue, Hilton-Imperijal, Dubrovnik Palace, Villa Dubrovnik, Excelsior, Radisson BLU Resort & Spa i Grand villa Argentina u Dubrovniku.

Od 2020. godine najveći hotel na svijetu je First World Hotel u Maleziji sa 7.351 sobom, podijeljenih u dvije zgrade. Hotel First je dio kompleksa Resorts World Genting. U njegova dva tornja nalazi se 7.351 soba, a drži i Guinnessovu knjigu rekorda kao najveći hotel na svijetu. Drugi najveći objekt je The Venetian and Palazzo s ukupno 7.117 soba. Najveća pojedinačna hotelska zgrada je MGM Grand Las Vegas, sa 5.124 sobe u jednoj zgradi.

Od 1980. najveći hotel u Europi je hotel Izmailovo u Moskvi, Rusija s 5.000 soba podijeljenih u četiri zgrade.

Najviši hotel na svijetu je Hotel Gevora na ulici Sheikh Zayed, Dubai. U Hrvatskoj, Dalmatia Tower je visoka poslovna zgrada i hotel u Splitu, a nalazi se na raskrižju Ulice Domovinskog rata i Dubrovačke ulice i najviša je zgrada u Hrvatskoj.

U trenutku pisanja članka, odbrojava se do otvaranja najvišeg nebodera u Hrvatskoj, 135 metara visokog Dalmatia Towera u Splitu.

U sklopu Dalmatia Towera, osim eminentnih domaćih i međunarodnih IT tvrtki poslovat će i prvi AC Hotel by Marriott u Hrvatskoj. AC brand dio je jednog od najprestižnijih hotelskih lanaca na svijetu - Marriott Internationala sa sjedištem u SAD-u. Pod brendom AC Hotels djeluje više od 150 hotela diljem svijeta te je u njima svaka značajka osmišljena i dizajnirana u cilju besprijekornog iskustva gostiju. Prepoznatljivi dizajn interijera, profesionalna usluga i sofisticirani sadržaji zaštitni su znak AC hotela koji odišu europskom poslovnom elegancijom i jedinstvenim lifestyle izgledom.

Prvi hrvatski AC Hotel by Marriott Split kreiran “za moderne putnike s poduzetničkim duhom”. Hotel ima 214 soba i apartmana, pet modularnih konferencijskih dvorana, bar, restoran, Spa & Fitness.

Zahvaljujući specifičnom obliku ostakljenog tornja svaka soba u AC Hotelu by Marriott Split ima pogled na more i na impresivnu panoramu Splita, a AC Hotels by Marriott Split je počeo i masovnije zapošljavati.

Ivan VIDAS, mag. oec.

Izvori:

  1. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN  85/15, 121/16, 99/18, 25/19, 98/19, 32/20, 42/20, 126/21)
  2. Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli (NN 56/2016)
  3. Galičić V.: Poslovanje hotelskoga odjela smještaja, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2017.
  4. Mrljak I.: Trendovi suvremenog hotelijerstva, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković”, Pula, 2020.
  5. Bunja, Đ.: Organizacija poslovanja u hotelijerstvu i turizmu: hotel i hotelijerstvo, Zagreb: Školska knjiga, 2008.
  6. Babić P.: Analiza efikasnosti hotelske industrije u Hrvatskoj,  Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, Split, 2022.
  7. Pejković M.: Uspješnost poslovanja hotelskih poduzeća u Republici Hrvatskoj, Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, Split, 2017.
  8. Sever S.: Analiza profitabilnosti hotelske industrije u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2016. do 2020. godine,  Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2022.
  9. Ježovita, A.: Analiza marže profita kao odrednice profitabilnosti poslovanja poduzeća, Zbornik radova Ekonomskog Sveučilišta u Mostaru, (Posebno izdanje 2016.), 181-201.
  10. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske: Statističke informacije, Zagreb, 2020.
  11. Ekonomski Institut Zagreb: Sektorske analize - Turizam, str. 1-49, Zagreb, 2020.
  12. Hrvatska turistička zajednica: Hotelski turizam Hrvatske, Zagreb, 2020.
  13. https://valamar-riviera.com/hr/investitori/financijska-izvjesca/
  14. https://www.hotelijer.hr/usali-standard-izvjestavanja-u-hotelijerstvu/
  15. https://www.poslovni.hr/hrvatska/najvise-hotelskih-soba-dobiva-zagreb-ulaganja-na-jadranu-usporavaju-4373658


^ 1 Uniform System of Accounts for the Lodging Industry (USALI) predstavlja općeprihvaćeni standard praćenja rezultata poslovanja u svjetskom hotelijerstvu koji je namijenjen menadžerima, vlasnicima, investitorima te financijskim institucijama. USALI je temeljni okvir za uvođenje sustava računovodstva odgovornosti u hotel odnosno definiranja praćenja i izvještava svih vrsta prihoda i troškova po pojedinim odjeljenjima, kao i iskazivanja ključnih pokazatelja poslovanja pojedinih odjeljenja hotela.

ugovor o alotmanuNovi Zakon o turizmu objavljen je 27. prosinca 2023. godine u Narodnim novinama (156/23), a stupio je na snagu s 1. siječnja 2024. godine. Uvedene su brojne izmjene u načinu upravljanja turizmom u skladu s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, koji financira EU. U roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona postojeće turističke zajednice dužne su uskladiti svoje opće akte s odredbama Zakona. Autor u članku donosi pregled noviteta koje donosi novi Zakon o turizmu.

U najširem značenju, inspekcijski nadzor obuhvaća kontrolu nad zakonitošću rada i postupanja pravnih i fizičkih osoba, kojeg, u okviru  zakonom propisanog djelokruga rada i ovlaštenja, neposredno provode nadležni inspektori. Inspekcijske poslove u području trgovine, usluga, zaštite potrošača i sigurnosti neprehrambenih proizvoda obavlja tržišna inspekcija Državnog inspektorata. Što najčešće kontroliraju tržišni inspektori u prodavaonici i koje mjere su ovlašteni i obvezni poduzeti protiv nadziranog trgovca kada utvrde da se isti ne pridržava propisanih obveza i/ili zabrana,  pišemo u nastavku ovoga članka.

U suvremenim uvjetima poslovanja poduzetnički inkubatori imaju važnu ulogu u pružanju podrške malim i srednjim poduzećima, kako na lokalnoj, tako i na regionalnoj razini. Ukratko, poduzetnički inkubatori nude širok spektar usluga te su u svome razvoju u posljednja dva desetljeća znatno napredovali od pružanja usluge najma poslovnog ili radnoga prostora do pružanja cijeloga niza specijaliziranih usluga. Autor u članku pojašnjava važnost poduzetničkih inkubatora s osvrtom na inkubator PISMO, zahvaljujući kome je grad Novska postao centar gaming industrije.

Proljeće nam kuca na vrata i Uskrs je sve bliže, a radnici očekuju vidjeti isplatu uskrsnice na svojim računima. No, imaju li baš svi zaposlenici pravo na uskrsnicu? S jedne strane oni poslodavci koji su to u obvezi, a s druge strane oni poslodavci koji to želei imaju financijskih mogućnosti, nagrađuju svoje zaposlenike prigodnom nagradom u obliku uskrsnice. Tko je obvezan isplatiti uskrsnicu? Koliki dio se može isplatiti neoporezivo? Što u slučajuda zaposlenik ima blokiran račun? Autor u članku donosi odgovore na aktualna pitanja vezana uz porezni tretman isplate uskrsnice, koliki je propisani neoporezivi dio te na koje se sve načine ista može isplatiti.

Vijeće Europske unije donijelo je 24. travnja 2023. godine nova pravila o transparentnosti plaća, odnosno Direktivu (EU) 2023/970 Europskog Parlamenta i Vijeća o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja.1 Predmetnom Direktivom utvrđuju se minimalni zahtjevi za jačanje primjene načela jednake plaće muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti iz članka 157. UFEU-u, te postrožavanje zabrane diskriminacije iz članka 4. Direktive 2006/54/EZ, posebno putem transparentnosti plaća i ojačanih provedbenih mehanizama. Države članice dužne su pravila Direktive implementirati u nacionalna zakonodavstva u roku od tri godine od donošenja Direktive, te se primjenjuju kako na poslodavce u javnom sektoru, tako i na poslodavce u privatnom sektoru. Shodno tome, u nastavku teksta biti će više riječi o najznačajnijim pravilima koje donosi nova EU Direktiva o transparentnosti plaća, za poslodavce i radnike.