Što obuhvaća nautički turizam?

Nautički turizam predstavlja gospodarsku djelatnost koja se zasniva na sadržajima vezanima uz turističku i rekreativnu plovidbu morem, rijekama i jezerima.

Radi se o specifičnom obliku turizma koji je obilježen kretanjem turista plovilima po moru ili rijekama, uključujući njihovo pristajanje u lukama i marinama te obuhvaća svu infrastrukturu u lukama i marinama potrebnu za njihov prihvat.

Važniji čimbenici nautičkoga turizma su prometna i komunalna infrastruktura luka, proizvodnja turističkih plovila i opreme te iznajmljivanje plovila (čarter). Prihodi u nautičkom turizmu ostvaruju se naplatom stalnoga ili tranzitnoga veza u moru ili mjesta na kopnu, uslugama servisa i održavanja plovila, iznajmljivanjem prostorija i plovila, prodajom goriva te pružanjem trgovačkih i ugostiteljskih usluga.

Nautički turizam je jedan od najekspanzivnijih oblika turizma, međutim, njegov promet se ne iskazuje posebno u međunarodnim statistikama, pa je teško pratiti egzaktan razvoj. Podaci se dobivaju iz specijaliziranih časopisa koji prate sajmove plovila i opreme te raznih jedriličarskih natjecanja, nacionalnih statističkih praćenja kretanja, registracije i proizvodnje plovila, te poslovanja postojećih, i izgradnje novih nautičkih luka.

Razvijenost nautičkog turizma se mjeri odnosom broja stanovnika po jednom plovilu.

Godišnja stopa rasta broja plovila nautičkog turizma iznosi oko 10%.

U inozemnoj literaturi uz pojam nautički turizam (nautical tourism) često se koriste i pojmovi marine tourism, yachting tourism, sailing tourism, leisure boating i sl., različitog obuhvata. Razlike, ne toliko u samom korištenju pojma nautički turizam koliko u njegovom sadržaju, nalazimo i u našoj stručnoj i znanstvenoj literaturi i praksi.

Iako se pojam nautički turizam koristi u svakodnevnom životu, još uvijek ne postoji njegova općeprihvaćena definicija, stoga je njegov obuhvat potrebno utvrditi ovisno o svrsi njegovog razmatranja.

U svrhu određenja obuhvata Strategije razvoja nautičkog turizma Republike Hrvatske, kao najprihvatljivije polazište uzeto je određenje nautičkog turizma definirano u Zakonu o turističkoj djelatnosti koje glasi: „Nautički turizam je plovidba i boravak turista-nautičara na plovnim objektima i u lukama nautičkog turizma radi odmora i rekreacije“.

U praksi i teoriji dolazi do različitih gledišta o tome što bi se trebalo smatrati nautičkim turizmom, prije svega zbog toga što se dugo godina pod tim nazivom podrazumijevala plovidba i s njom povezani događaji samo na brodicama i jahtama te u lukama posebne namjene - marinama.

Razvoj turističkih “proizvoda”, međutim, rezultirao je pojavom većih brodova za krstarenje u domaćem i međunarodnom prometu, sa svrhom putovanja putnika koja je gotovo ista kao i kod onih na brodicama i jahtama, ali su korištene druge vrste luka, drugačiji itinereri i taj je oblik nautičkog turizma dijelom poprimao karakteristike masovnosti.

Budući da se u osnovi radi o istoj svrsi putovanja, ali o donekle različitim pojavnostima (veličina broda, individualni-masovni, itinereri, luke itd.) trebalo je uvesti nazive za svaki takav pojavni oblik nautičkog turizma. Tako su se pojavile sintagme “kruzing turizam” i “jahting turizam”, kao složenice koje, koristeći engleske riječi u hrvatskim izvedenicama, opisuju dva ključna pojavna oblika nautičkog turizma. Unutar njih, dalje se govori o tome gdje se takav turizam odvija – na moru ili rijekama, u domaćem ili u međunarodnom prometu, na unajmljenom ili vlastitom plovilu itd.

Nautički turizam posebna je vrsta turizma koja pored plovidbe u vlastitoj organizaciji - krstarenje vlastitim ili unajmljenim plovnim objektima s boravkom i/ili noćenjem turista na njima, obuhvaća i kružna putovanja u organizaciji vlasnika plovnih objekata i putničkih agencija s boravkom i/ili noćenjem turista na plovnim objektima, te plovidbu turista na plovnim objektima radi drugih oblika odmora i rekreacije (ribarenje, ronjenje).

Plovni objekti nautičkog turizma su plovni objekti za krstarenja, plovni objekti za kružna putovanja i drugi plovni objekti opremljeni za višednevni boravak i/ili noćenje na moru.

Bitna razlika između nautičkog turizma i ostalih oblika turizma je plovidba odnosno velika pokretljivost turista-nautičara, koja podrazumijeva čestu, a nerijetko i svakodnevnu promjenu mjesta boravka. Za određenje stupnja razvoja nautičkog turizma potrebno je sagledati položaj, razvoj i opremljenost luka nautičkog turizma s pripadajućim objektima infrastrukture i suprastrukture.

Luka nautičkog turizma je luka posebne namjene koja služi za prihvat i smještaj plovnih objekata, te je opremljena za pružanje usluga korisnicima i plovnim objektima. U poslovnom, građevinskom i funkcionalnom pogledu čini jedinstvenu cjelinu. Vrste luka nautičkog turizma prema vrsti objekata i usluga određene su posebnim propisima kojima se uređuje kategorizacija luka nautičkog turizma.

Svakako treba uzeti u razmatranje i nautičke vezove koji su smješteni unutar luka otvorenih za javni promet. Kod takve vrste vezova u pravilu se radi o sezonskim vezovima koji su smješteni u najatraktivnijim dijelovima luka, a što znači u starim povijesnim jezgrama mjesta na obali i otocima.

U Hrvatskoj se nautički turizam danas odvija u okviru sljedećih podvrsta (proizvoda):

−       plovidba na vlastitim ili unajmljenim (čarter) brodicama i jahtama (jahting turizam ili jahtarenje),

−       krstarenja morem na brodovima (uglavnom tzv. guletima) pod hrvatskom zastavom (domaći kruzing ili višednevna domaća krstarenja na moru)

−       krstarenja morem na malim, srednjim i velikim brodovima pod stranom zastavom (međunarodni kruzing ili međunarodna krstarenja na moru) te

−       krstarenja rijekama brodovima pod stranim zastavama (riječni kruzing ili međunarodna riječna krstarenja).

Generalno, nautički turizam se može klasificirati na:

−       luke nautičkog turizma – podrazumijevaju skupinu poslova vezanih uz smještaj plovila i nautičara i pružanje niza usluga plovilima i nautičarima, najsloženiji oblik luka nautičkog turizma su marine,

−       charter ili chartering – odnosi se na iznajmljivanje plovila koja su u vlasništvu neke tvrtke, a iznajmljuju se privatnim osobama ili gospodarskim subjektima, a ponekad posluju u suradnji s drugim charter tvrtkama,

−       krstarenje – podrazumijeva kružno putovanje plovilom određene kruzerske tvrtke, a za prihvat takvih brodova potrebne su specijaliziranje kruzerske luke; u posljednje vrijeme u Hrvatskoj je, osim krstarenja modernim kruzerskim brodovima, aktualno i tzv. Old Crusier izletničko krstarenje na tipičnim hrvatskim motornim jedrenjacima i trabakulima.

Nautički turizam općenito, ali i u Hrvatskoj, se može modelski prikazati u tri, prethodno spomenuta, osnovna oblika. Luke nautičkog turizma su osnovna aktivnost nautičkog turizma i njihov razvoj je strogo povezan s infrastrukturom nautičkih luka.

Luke nautičkog turizma zahtijevaju prostor za plovila i sve aktivnosti vezane za njih, zbog čega se, između ostalog, postavlja pitanje zaštite prirode. Ako se nautički turizam pomno ne planira, velike promjene u prostoru mogu negativno prijetiti brzom razvoju nautičkog turizma. Luke nautičkog turizma po vrstama se dijele na sidrišta, privezišta, turističke luke, suhe marine i marine.

Nautički turizam je jedna od najrazvijenijih vrsta turizma u Hrvatskoj, s još uvijek velikim razvojnim potencijalom.

Razvoj nautičkoga turizma u Hrvatskoj

Republika Hrvatska smještena je uz istočne obale Jadranskog mora. Površina kopna je 56.542 četvorna kilometra, a površina teritorijalnog mora 31.067 četvornih kilometara.

Hrvatska je pomorska zemlja s dugom poviješću i tradicijom pomorstva i turizma. Prirodna osnova za razvoj nautičkog turizma je Jadransko more s razvedenom obalom dužine 6.176 km, od čega 4.398 km pripada obali otoka, s ukupno 1.244 otoka, otočića i hridi, od kojih je naseljeno 50 otoka.

Nautičarima su najprivlačnija područja pod različitim kategorijama zaštite kao istaknute prirodne vrijednosti zbog posebne krajobrazne i biološke raznolikosti:  strogi rezervati, nacionalni parkovi, posebni rezervati, parkovi prirode, regionalni parkovi, spomenici prirode, značajni krajobrazi, park-šume, spomenici parkovne arhitekture.

Posebno privlačni su nacionalni parkovi „Brijuni“, „Kornati“, „Krka“ i „Mljet“, te parkovi prirode “Telaščica“ i „Lastovsko otočje“, a najveću posjetu nautičara ima nacionalni park „Kornati“.

Prirodne prednosti, poput razvedene morske obale s mnogobrojnim zaštićenim uvalama, ugodna podneblja s umjerenim vjetrovima, kulturne znamenitosti te prednosti povoljnoga prometnoga položaja već su zarana omogućile razvoj nautičkoga turizma u Hrvatskoj.

Prije pojave prvih specijaliziranih luka, jahte i ostala nautičko-turistička plovila pristajala su u mnogim već postojećim gradskim lučicama. U drugoj polovici XIX. st. zanimanje za takvu rekreativnu plovidbu je raslo, a počeli su se osnivati jedriličarski klubovi. U isto doba započela je izgradnja i korištenje jahti na istočnojadranskoj obali te se do potpune afirmacije u XX st. postupno razvijala zajedno s tek probuđenim oblikom turizma.

Prvo krstarenje skupine hrvatskih prirodoslovaca Jadranom odvijalo se 1893. brodom Zvonimir, izgrađenim kao jahta Feu follet za francuskog vlasnika. Prvi hrvatski namjenski školski brod bila je luksuzna jahta Farnese, koju je na poticaj Isidora Kršnjavoga kupila i preimenovala u Margitu Zemaljska vlada 1894. godine.

Godine 1896. porinuta je u Trstu jahta Osor (Ossero), za nadvojvodu Karla Stjepana koji je iste godine njome krstario oko Poreča; od 1899. jahta je bila u službi ratne mornarice kao Dalmat (1914. prevozila je nadvojvodu Franju Ferdinanda na sudbonosnom putovanju od Pule do Metkovića, odakle je do Sarajeva nastavio vlakom), nakon I. svj. rata ostala je na hrvatskoj obali mijenjajući vlasnike i imena (posljednje Istranka), a od 2014. traje njezina obnova u organizaciji Hrvatskoga pomorskog muzeja Split.

Osim austrijskih nadvojvoda, istočnojadranskom obalom krstarili su njemački car Vilim II. jahtom Hohenzollern oko Pule (1908), crnogorski kralj Nikola I. Petrović jahtom Roumija oko Brijuna (1911), austrijski prijestolonasljednik Franjo Ferdinand brodom Lacroma oko Rovinja (1912), talijanski nobelovac Guglielmo Marconi jahtom Elettra oko Brijuna (1932), engleski kralj Eduard VIII. jahtom Nahlin (1936), i dr.

U razdoblju nakon II. svj. rata državno vodstvo tadašnje Jugoslavije za svoje je potrebe dalo urediti i izgraditi nekoliko luksuznih jahti: primjerice nekadašnji školski brod JRM Galeb, koji je početkom 1950-ih uređen u istoimenu jahtu, jahta Podgorka porinuta 1963. na Korčuli (danas u Floti HRM-a pod imenom Učka), jahta Jadranka izgrađena u Brodogradilištu Punat 1976. i opremljena u Titovu brodogradilištu u Kraljevici 1977. i dr.

Zanimanje za jedrenje svjetskim morima u Hrvatskoj od 1960-ih potiču televizijske emisije, filmovi i književna djela o putovanjima domaćih entuzijasta. Joža Horvat je jedrilicom Besa, izgrađenom u pulskom brodogradilištu, krenuo 31. VIII. 1965. iz Kotora na put oko svijeta te o tome napisao knjigu u formi brodskoga dnevnika. Mladen Šutej nabavio je u Anconi nedovršeni brod, koji je dovršio u Punatu na Krku 1980., te ga nazvao Hir 3.

Na brodu je snimljeno 35 epizoda dokumentarnoga serijala Jedrima oko Svijeta, a Šutej je o plovidbama napisao dvije knjige. Hrvatska Čigra, duljine 19,8 m, projektirana za najteže uvjete, izgrađena je 1994. u Brodogradilištu Kraljevica. Dva je puta oplovila svijet, a za mnogih plovidbi svjetskim morima snimljeni su filmovi Ekspedicija Arktik−Antarktik i Čigrom oko svijeta. Adriatic Club Yugoslavia (ACY) početkom 1990-ih kupio je jedrilicu od kevlara, duljine 24,2 m. Jedrilica je preimenovana u ACY No.1, a 1992. skiper Damir Miloš plovio je njome na regatama preko Atlantika.

Razvoj marina

Marina predstavlja dio vodnog prostora i obale posebno sagrađen i uređen za pružanje usluga veza i čuvanja plovila te smještaja turista u njima ili smještajnim objektima marine. U marinama se pružaju i druge usluge turistima nautičarima, poput servisiranja i održavanja plovnih objekata, maloprodajne trgovine, osiguranje plovila itd.

Međutim, marine također služe i kao centri za zaposlenje, posao, razvoj vještina i obuke (npr. škole jedrenja). Marine se dijele na tri kategorije: marine najvišeg standarda, marine srednjeg standarda i marine najnižeg standarda.

Zbog ubrzanoga razvoja nautičkog turizma, marine, kao najrazvijeniji oblici nautičkih luka, nude veliki broj proizvoda i drugih djelatnosti. Sve se češće u marinama grade heliodromi, sportski tereni, kongresne dvorane, wellness centri i drugi sadržaji.

Sidrištem se naziva dio vodnog prostora koji ima opremu za privez plovnih objekata u uvali zaštićenoj od nevremena. Privezište je dio vodnog prostora i dio obale uređen za pristajanje plovnih objekata i opremljeno je priveznim sustavom. Suha marina predstavlja ograđeni dio kopna koji je uređen za pružanje usluga spremanja i čuvanja plovnih objekata na suhom te njegova transporta u vodni prostor ili iz vodnog prostora do suhe marine.

Godine 1964., u Brodogradilištu Punat na Krku potpisan je prvi ugovor o čuvanju i održavanju proizvedenih brodica, kojim je označen početak postupne izgradnje i razvoja Marine Punat, a ujedno je to bio prvi važniji korak u razvoju lučkih kapaciteta nautičkoga turizma u Hrvatskoj. Od 1967. u moderno opremljenoj lučici brodogradilišta u Malome Lošinju omogućeno je zimovanje jahti te njihovo održavanje i popravak.

Početkom 1980-ih je duž hrvatske obale djelovalo deset marina s približno 2000 vezova u moru: marina u Biogradu na Moru pri hotelu Ilirija (izgrađena 1974., danas Marina Kornati), Portorož u Piranskom zaljevu (1974., tada najveća marina na Jadranu), marina stambeno-turističkoga gradića Červar Porat (izgrađena potkraj 1970-ih), Hramina na Murteru (1979), marina brodogradilišta Tehnomont u Puli (1980), marina hotela Admiral u Opatiji s 200 vezova te 40 mjesta na suhome (1981), marina poduzeća Tehnokomerc u središtu Zadra (1982), marina u porečkoj Zelenoj laguni, uz hotel Parentium, sa 180 vezova te 50 mjesta na suhome, marina u Poreču sa 100 vezova, te marina Kremik kraj Primoštena (1983).

Stvarni razvoj nautičkog turizma povezan je s formiranjem Grupacije marina Hrvatske, 1975. godine te su ubrzo u Punatu, Malom Lošinju, Zadru, Splitu i Dubrovniku izgrađene i prikladno opremljene marine. 1983. godine utemeljenjem Adriatic Cluba Yugoslavia izgradnja marina dobiva novi zamah.

Do 1984. godine na hrvatskoj obali Jadrana izgrađeno je 17 marina s 3.906 vezova na moru, dok je u razdoblju od 1984. pa do kraja osamdesetih izgrađeno još 18 marina s 4.774 vezova na moru. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, 1989. godine, na prostoru hrvatskog dijela Jadrana bilo je 35 marina s ukupno 8.650 vezova na moru.

Godine 2015. u Hrvatskoj je bilo 57 marina s približno 17.350 vezova. Najviše je marina u sjevernoj Dalmaciji, ali najveći je broj vezova u Istri. Od ukupnoga broja marina samo četiri su sezonske. Marina Dalmacija, smještena u uvali između Bibinja i Sukošana, s 1200 vezova u moru i više od 500 na kopnu te s ukupnom površinom od 70 ha, najveća je hrvatska marina. Veličinom je slijede marine u Punatu, Puli, Umagu, Cresu i Dubrovniku. Prihodi od nautičkoga turizma u Hrvatskoj 2011. činili su 11% ukupnih prihoda od turizma.

Kapaciteti i poslovanje luka nautičkog turizma

Istraživanjem Državnog zavoda za statistiku obuhvaćeno je 206 luka nautičkog turizma na morskoj obali Hrvatske, i to 85 marina (od toga 21 suha marina), 83 sidrišta, 15 privezišta te 23 odlagališta plovnih objekata. Ukupna površina njihova akvatorija iznosi 4 643 877 m2 s 18.942 veza.

Prosječna ukupna popunjenost kapaciteta vezova u 2021. u lukama nautičkog turizma iznosila je 62,9%, vezova u moru 70,3% te vezova na kopnu 41,1%. Prema stalnom ugovoru, prosječna ukupna popunjenost kapaciteta vezova bila je 59,8%. Za plovila na stalnom ugovoru prosječna popunjenost vezova u moru bila je 66,4%, a na kopnu 40,4%.

U 2021. u lukama nautičkog turizma bilo je 210.071 plovilo u tranzitu, što je porast broja plovila u tranzitu za 72,8% u odnosu na 2020., kada su na dolazak plovila velik utjecaj imali pandemija bolesti COVID-19 i epidemiološke mjere poduzete protiv širenja bolesti i u Hrvatskoj i u svijetu. U odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu, također je ostvaren porast broja plovila, i to za 2,5%.

Najviše plovila u tranzitu bilo je pod zastavom Hrvatske (50,2%). Zatim slijede plovila u tranzitu pod zastavom Njemačke (12,4%), Italije (11,2%), Austrije (6,8%) i Slovenije (4,5%), što čini 85,1% plovila od ukupnog broja plovila u tranzitu. Pod zastavama navedenih zemalja bilo je više plovila u tranzitu u 2021. u odnosu na 2020., i to kako slijedi: pod zastavom Hrvatske za 86,4%, pod zastavom Njemačke za 48,4%, pod zastavom Italije za 68,0%, pod zastavom Austrije za 46,2% i pod zastavom Slovenije za 20,6%.

Prema vrsti plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru, najviše je bilo jahti na jedra (61,6%), slijede motorne jahte (31,4%) te ostala plovila (7,0%). U 2021. u odnosu na 2020. došlo je 75,7% više jahti na jedra, 59,9% više motornih jahti i 82,0% više ostalih plovila.

Prema duljini plovila za koje je korišten vez u moru, najviše plovila bilo je duljine od 12 do 15 metara (što čini 36,9% od ukupnog broja plovila za koje je korišten vez u moru), zatim slijede plovila duljine od 10 do 12 metara (što čini 28,0% od ukupnog broja plovila za koje je korišten vez u moru).

U Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo je najviše plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru, i to 59.349 plovila, što je 29,2% od ukupnog broja plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru. Slijedi Šibensko-kninska županija s 53.151 plovilom (26,2%).

Na stalnom je vezu u lukama nautičkog turizma 31. prosinca 2021. bilo 14.805 plovila, što je za 3,4% više nego 31. prosinca 2020. Vezom u moru koristilo se 81,3% plovila, a samo mjestom na kopnu koristilo se 18,7% plovila.

Prema vrsti plovila, na stalnom vezu u moru bilo je najviše motornih jahti (48,0%), slijede jahte na jedra (46,8%) te ostala plovila (5,2%). Prema zastavi plovila na stalnom vezu u moru najviše plovila bilo je pod zastavom Hrvatske, i to 43,8%. Slijede plovila pod zastavom Njemačke (16,7%), Austrije (15,6%), Slovenije (5,1%) te Italije (3,2%). Pod navedenim zastavama plovila u 2021. u odnosu na 2020. ostvaren je porast broja plovila, i to pod zastavom Njemačke za 4,2%, Austrije za 1,5%, Italije za 0,8%, Hrvatske za 0,3% i Slovenije za 0,2%.

Kao i kod tranzitnog veza za koje je korišten vez u moru, prema duljini plovila, najviše plovila na stalnom vezu bilo je duljine od 12 do 15 metara (tj. 33,8% od ukupnog broja plovila na stalnom vezu za koje je korišten vez u moru), zatim slijede plovila duljine od 10 do 12 metara (tj. 27,5% od ukupnog broja plovila na stalnom vezu za koje je korišten vez u moru).

U 2021. u Šibensko-kninskoj županiji bilo je najviše plovila na stalnom vezu u moru, i to 2.815 plovila, što je 23,4% od ukupnog broja plovila na stalnom vezu. Slijede plovila na stalnom vezu u Istarskoj županiji s 2.591 plovilom (21,5%), Zadarskoj s 2.408 plovila (20,0%), Primorsko-goranskoj s 2.062 plovila (17,1%), Splitsko dalmatinskoj sa 1.703 plovila (14,1%) te u Dubrovačko-neretvanskoj županiji s 461 plovilom (3,8%).

Luke nautičkog turizma u 2021. ukupno su ostvarile 946 milijuna kuna prihoda bez PDV-a, što je 16,5% više u odnosu na 2020. te 3,0% više u odnosu na 2019. Najveći udio u ukupnim prihodima ili 674 milijuna kuna imali su prihodi od iznajmljivanja vezova (što je 71,2% od ukupno ostvarenog prihoda). U odnosu na 2020. prihod od iznajmljivanja vezova veći je za 12,6%.

Svih šest morskih županija ostvarilo je porast ukupnih prihoda u 2021. u odnosu na 2020., i to kako slijedi: Splitsko-dalmatinska za 23,6%, Šibensko-kninska za 20,5%, Istarska za 19,8%, Dubrovačko-neretvanska županija za 15,5%, Primorsko-goranska za 9,9% te Zadarska za 7,7%.

U 2021. godini, luke nautičkog turizma u Šibensko-kninskoj županiji ostvarile su najveće prihode, i to 250 milijuna kuna, što čini 26,4% od ukupno ostvarenih prihoda luka nautičkog turizma u Hrvatskoj. Najviše prihoda ostvareno je od iznajmljivanja vezova, i to 158 milijuna kuna, što je 63,2% od ukupnih prihoda ostvarenih u Šibensko-kninskoj županiji.

Adriatic Croatia International Club (ACI)

Trgovačko društvo Adriatic Croatia International Club, za djelatnost marina d.d. (skraćeno ACI d.d.) započelo je svoje poslovanje pod imenom ADRIATIC CLUB YUGOSLAVIA Brijuni, poduzeće za nautički turizam (u osnivanju). Skraćeno ime tvrtke bilo je tada – ACY.

Poduzeće je osnovano 1. srpnja 1983. godine s temeljnim poslovnim ciljem realizacije zamašnog programa razvoja kapaciteta i prateće ponude usluga nautičkog turizma na istočnoj obali Jadranskog mora.

Krajem 1991. godine, u vrijeme osamostaljivanja Republike Hrvatske, poduzeće prvi put mijenja ime u ADRIATIC YACHT CLUB Opatija. Skraćeno ime tvrtke ostalo je – ACY.

24. lipnja 1994. godine poduzeće je temeljem provedene pretvorbe registrirano kao dioničko društvo i drugi put je promijenilo ime, tada u ADRIATIC CROATIA INTERNATIONAL CLUB d.d. Opatija. 22.kolovoza 2017. ime je nadopunjeno te sada glasi ADRIATIC CROATIA INTERNATIONAL CLUB, za djelatnost marina d.d. Od tada do danas, skraćeno ime tvrtke glasi ACI d.d.

U početnoj fazi razvoja trgovačkog društva sagrađeno je i pušteno u rad 16 potpuno novih luka nautičkog turizma – marina, i to: Umag, Rovinj, Pula, Pomer, Supetarska Draga, Rab, Žut, Piškera, Jezera, Vodice, Skradin, Trogir, Split, Milna, Vrboska i Palmižana.

Završeci početnih faza gradnje i dovođenje u funkciju navedenih marina zbivali su se tijekom 1984. i 1985. godine, pa su za turističku sezonu 1986. godine sve te marine, uključujući njihove nautičke, ugostiteljske, trgovačke i tehničke sadržaje, bile spremne pružiti kompletnu paletu osnovnih usluga u nautičkom turizmu.

S ciljem promocije i popularizacije jedrenja kao sporta ACI osniva 1987. i svoj jedriličarski klub, danas YachtClub Croatia (YCC). Jedan od značajnijih zajedničkih projekata ACI-a i YCC-a je ACI Match Race Cup koji se od 1987. godine do 2013. godine redovito održavao mijenjajući lokacije pa su tako ACI Match Race Cup ugostile ACI marine Rovinj, Dubrovnik, Umag i Split.

1988. godine osnovana je Adriatic Nautical Academy, ANA, ACI-jeva jedriličarska akademija. Utemeljitelj ACI-ja, Veljko Barbieri pozvao je proslavljenog talijanskog skippera Cino Riccia da osmisli program i metodu rada škole čiji je temeljni zadatak bio promocija jedrenja.

Godine 1988. s tvrtkom GRASSETTO Nederland, Amsterdam, koja tada posluje u sastavu poslovne grupacije LIGRESTI, Milano, zaključen je “joint-venture” ugovor na rok od 30 godina. Realizacijom tog ugovora sagrađene su ACI marine u Korčuli i Opatiji. ACI marina KORČULA je puštena u rad početkom turističke sezone 1989., a ACI marina OPATIJA u Ičićima početkom turističke sezone 1990.

Od 31. siječnja 1991. godine u poduzeće ACY je integrirano poduzeće “DUBROVNIK MARINA” s p.o. Komolac – Dubrovnik, sa svim svojim objektima, sadržajima i djelatnicima.

Pretvorba poduzeća, iz organizacijske forme društvenog poduzeća u trgovačko dioničko društvo, izvršena je 24. lipnja 1994. godine. Formirano dioničko društvo bilo je u djelomičnom vlasništvu društva INA – industrija nafte d.d. Zagreb, tvrtke GRASSETTO Nederland iz Amsterdama, Hrvatskog fonda za privatizaciju i grupe malih dioničara – velikom većinom djelatnika ACI d.d.

25. srpnja 1994. godine, u sustav marina ACI d.d. uključene su još dvije marine: marina Cres (otok Cres) i marina Šimuni (otok Pag) koje su do tada poslovale u sastavu tvrtke Marina Cres d.o.o., koje je bilo u vlasništvu INA-e – industrije nafte d.d. Zagreb.

Tijekom 1994. i 1995. godine, a posebice 1996. godine ACI d.d. je svoje poslovanje ograničilo na užu djelatnost usluga u nautičkom turizmu (najam veza) uz pokoju komplementarnu uslugu, dok je ostale djelatnosti kao što su djelatnosti ugostiteljstva, trgovine, chartera i škole jedrenja povjerilo drugim pravnim i fizičkim osobama temeljem ugovora o zakupu.

U svibnju 1996. godine, tadašnji većinski vlasnik, društvo INA – industrija nafte d.d. Zagreb otkupilo je vlasnički paket dionica od tvrtke GRASSETTO Nederland, Amsterdam.

Početkom 1997. godine INA – industrija nafte d.d. Zagreb prodala je svoj dionički paket društva ACI d.d. Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.

U periodu od 2002. – 2008. godine ACI je u ACI marini Trogir uspostavio i vodio ponovno charter bazu sa 10 jedrilica tipa Elan.

Nakon dugog niza od 24 godine, u jesen 2014. godine započela je izgradnja nove 22. po redu ACI marine u mjestu Slanom pokraj Dubrovnika. Najnovija ACI marina, koja s ponosom nosi naziv Veljka Barbierija, utemeljitelja ACI -ja, započela je s radom 03. kolovoza 2016. godine.

Od tada pa do danas u sustavu ACI marina posluju 22 luke nautičkog turizma – marina.

U travnju 2019. godine radovi na potpunoj rekonstrukciji najmodernije, a po mnogima i najljepše marine nautičkog turizma na Jadranu, ACI marine Rovinj, koja će najvišim standardima dizajna i tehnološkim rješenjima biti uz bok elitnim svjetskim destinacijama, privedeni su svome kraju.

Danas, osnovnu djelatnost Društva čini pružanje usluge godišnjeg, mjesečnog i dnevnog veza u lukama nautičkog turizma. Uz navedeno, ACI svojim klijentima pruža i ostale usluge poput spuštanja, dizanja, tegljenja i navoza plovila i sl. Ostale djelatnosti, kao što su ugostiteljstvo, trgovina, charter i dr., obavljaju druge pravne i  fizičke osobe temeljem ugovora o poslovnoj suradnji.

Društvena odgovornost i interaktivna komunikacija s okolinom važna je za razvoj poduzeća. S obzirom na uspješne rezultate poslovanja, ACI provodi praksu društveno odgovornog poslovanja uzimajući u obzir ekološke i ljudske čimbenike te posebnu brigu posvećuje unaprjeđenju lokalne zajednice.

Sve marine unutar sustava smještene su na atraktivnim lokacijama te se posebna briga posvećuje ekološkim aspektima. Sijedom navedenog, kontinuirano se pazi na očuvanje čistoće mora i obalnog pojasa kroz provođenje postupaka sprečavanja onečišćenja na kopnu, kao i onečišćenja s plovila unutar marina.

Prvenstveno se provode periodične kontrole mjerenja kakvoće vode, a ugovoren je i kontinuirani monitoring potrošnje energenata s ciljem praćenja potrošnje, kao i pravovremenog postupanja te sanacije u slučaju iznenadnih događaja. Kontinuirano se vrši i nabava zaštitnih brana, apsorbensa i disperzanata te ostale opreme koja se koristi u slučaju potencijalnog onečišćenja mora i kopna.

Društvo posjeduje 4 ISO certifikata za upravljanje kvalitetom, okolišem, energijom te certifikat za informacijsku sigurnost. Uz navedeno, ACI je dobitnik  ZelEn certifikata kao potvrdu korištenja energije iz obnovljivih izvora, a sve cjelogodišnje marine nosioci su Plave zastave. Primjerice, u Cresu je krajem lipnja Plava zastava svečano podignuta 23 puta.

Sumarni pregled:

−       01. srpnja 2023. – 40 godina poslovanja,

−       22 marine i 1 sidrište,

−       Lokacija: pokrivenost cijele Jadranske obale od Umaga do Dubrovnika,

−       Vlastita plovila za najam: jedrilice ClubSWAN 36 i katamaran SABA50,

−       Smještajni kapaciteti: apartmani u Cresu, Šimunima, Milni i Rabu,

−       Maloprodaja robe: u najavi i online,

−       Magazin ACI No.1: online i tiskana izdanja.

Pregled poslovanja Adriatic Croatia International Club (ACI) za 2022. godinu

Sukladno nerevidiranom izvještaju o rezultatima poslovanja ACI (Društvo) za 2022. godinu izdvojit ćemo najvažnije pokazatelje koji su obilježili prošlu godinu.

Tijekom 2022. godine ostvareno je 238,7 milijuna kuna prihoda od prodaje, što je za 16% više u odnosu na prethodnu godinu ili 33,1 milijun kuna više. Rast prihoda od prodaje zabilježen je u svim marinama, a značajniji rast ostvaren je u južnim marinama, točnije u marinama Korčula, Split, Palmižana i Milna gdje je kumulativno  ostvareno povećanje od 14,6 milijuna kuna.

U periodu od listopada do prosinca, odnosno u četvrtom kvartalu zabilježen je rast prihoda od prodaje za 4,2 milijuna kuna što čini povećanje od 11%. Kretanje prihoda od prodaje u posljednjih 5 godina, gdje je najbolji rezultat zabilježen upravo u 2022. godini, efekt je niza promišljenih odluka Uprave Društva o razvoju poslovanja uvažavanjem svih aktualnih promjena na tržištu te pravovremenih reakcija na sve rizike koji se pojavljuju u poslovanju.

Rast prihoda od prodaje djelomično je utjecao i na rast troškova Društva povećanjem prometa, no glavni utjecaj rasta troškova prvenstveno su kretanja na tržištu odnosno utjecaj inflacije koja je rezultirala povećanjem troškova sirovina i usluga. Posebice se navedeno odnosi na rast troškova energenata, što se reflektirao i na ACI. Rast troškova Društva u konačnici se odrazio na ostvarenu bruto dobit.

Poslovni rashodi porasli su za 20,5 milijuna kuna ili 11% ponajprije rastom troškova električne energije za 6,8 milijuna kuna, koji čine 33% ukupnog rasta troškova. Porasli su i troškovi plaća utjecajem sklapanja aneksa kolektivnog ugovora kojim je povećana osnovna plaća te se tijekom godine provelo i usklađivanje koeficijenata složenosti posla. Trošak plaća i ostalih materijalnih prava sudjeluje s 28% u ukupnom povećanju poslovnih rashoda.

Posebnu vrijednost unutar sustava ACI-ja čine zaposlenici. U prosincu 2022. godine Uprava Društva sa Sindikatima ACI -a potpisala je aneks Kolektivnom ugovoru iz 2019. godine, kojim su povećana dosadašnja prava zaposlenika i to prvenstveno kroz povećanu osnovicu plaće i podizanje koeficijenta složenosti poslova. Niti jedan od strateških ciljeva neće biti moguće ostvariti bez sustavnog i promišljenog ulaganja u kvalitetu ljudskih potencijala, pri čemu, uz povećanje ulaganja u stjecanje novih znanja i vještina osobito prepoznatih nadarenih zaposlenika, valja računati i na  novo zapošljavanje određenog broja mlađih osoba s posebnim talentima, znanjima i iskustvima.

Nastavno na navedeno, ostvarena je bruto dobit od 31,8 milijuna kuna, a u odnosu na prethodnu godinu zabilježen je rast od 14,8 milijuna kuna ili 86%. Ovakvi rezultati poslovanja okosnica su daljnjih poslovnih odluka Društva o razvitku, održavanju stabilnosti te budućim razvojnim procesima.

Društvo je u cilju razvoja i održivog poslovanja već pokrenulo nekoliko projekata od posebnog interesa. Prvenstveni je cilj produženje trajanja ugovora o koncesiji o kojima ovisi cjelokupni daljnji razvoj Društva.

Nadalje, aktivnosti ACI-ja, zajedno s društvom GITONE Kvarner, usmjerene su na ishođenje lokacijske dozvole za izgradnju marine u Rijeci kao preduvjet potpisivanju ugovora o koncesiji Društva ACI-GITONE d.o.o.. Navedeno za Društvo predstavlja strateški projekt budući se radi o izgradnji marine koja će promijeniti vizuru grada Rijeke i napraviti iskorak u razvoju nautičkog turizma na ovom području te doprinijeti razvoju lokalne zajednice uređenjem obalnog dijela Rijeke najsuvremenijim tehnologijama i dizajnom te otvaranjem radnih mjesta.

Uprava je kao strateške ciljeve prepoznala diversifikaciju poslovanja s ciljem promjene strukture, kvalitete i ponude ACI marina te će u sljedećem razdoblju znatan dio svojih resursa usmjeriti u razvoj djelatnosti koje će doprinijeti stvaranju nove dodane vrijednosti, poput ugostiteljsko – turističke djelatnosti, maloprodaje te promišljanja o mogućem razvoja vlastite charter flote.

Uz širenje portfelja marina, ACI je proteklo razdoblje iskoristio za razradu ideje razvoja dodatne usluge koja bi bila komplementarna sadašnjoj ponudi Društva. Radi se o projektu vezanom uz segment zračnog prijevoza kojim bi se klijentima pružale komercijalne usluge prijevoza putnika hidroavionima.

Dodatno, jedan od sljedećih razvojnih projekata Društva je realizacija boutique hotela u sklopu ACI marine Pula budući se postojeći objekt nalazi na atraktivnoj lokaciji u samom središtu grada Pule. Tijekom lipnja 2022. godine sklopljen je Memorandum o razumijevanju s gradom Pulom i Lučkom upravom Pula gdje su sve strane iskazale interes za uređenje i oplemenjivanje pulske Rive, a ACI će sudjelovati u aktivnostima i investicijama u dijelu pomorskog dobra, koji je obuhvaćen koncesijom gdje je smještena ACI marina Pula.

Tijekom ranijeg razdoblja investirano je u smještajne kapacitete, u marini Cres uređeno je 9 apartmana, jedan apartman u marini Šimuni, a dovršetkom radova na uređenju po 2 apartmana u marinama Rab te Milna, povećan je ukupan broj smještajnih kapaciteta.

Navedena ulaganja rezultirala su povećanjem i prihodovne strane. Osim što su uređene parkirališne zone, novim smještajnim jedinicama proširena je ponuda u marinama koja je komplementarna osnovnoj djelatnosti.

Slijedom ostvarenih rezultata i promišljanja o daljnjim razvojnim ciljevima, tijekom zadnjeg kvartala 2022. godine usuglašen je plan poslovanja za 2023. poslovnu godinu. Prilikom donošenja plana poslovanja uzelo se u obzir i ulazak Republike Hrvatske u šengenski prostor te u Eurozonu što će rezultirati brojnim benefitima, ne samo za nautički turizam, već i cjelokupni hrvatski turizam i Hrvatsku općenito. U tom smislu, očekuje se povećanje potražnje za uslugama ACI-a te shodno tome i povećanje prihoda.

Društvo će do konca lipnja 2023. godine donijeti i Strategiju održivog razvoja ACI-ja za razdoblje 2023.-2027. godine sa Akcijskim planovima, kojima će se operacionalizirati strateški ciljevi ACI d.d., unapređenje kvalitete pružanja usluga, nove akvizicije u koje će Društvo ulagati bilo samostalno, bilo u suradnji sa strateškim partnerima.

U želji da se primjereno, efikasno i sustavno pozicionira na tržištu slobodnog vremena, Društvo će razmotriti i mogućnost proširivanja dosadašnjeg poslovanja kroz diversifikaciju poslovne aktivnosti. Riječ je ponajviše o potrebi pružanja nekih  dodatnih turističkih usluga koje je moguće povezati s brendom ACI-a, a što bi cijelom Društvu omogućilo ne samo povećanje poslovnih prihoda, već i dugoročno jačanje tržišne prepoznatljivosti, unaprjeđenje konkurentne sposobnosti i rast profitabilnosti.

Od svog osnutka ACI se nametnuo kao najveći lanac marina na Mediteranu i apsolutni lider u nautičkom turizmu što je i do danas ostao, a veliku 40. godišnjicu obilježit će upravo ove 2023. godine.

Ivan VIDAS, struč. spec. oec.

Izvori:

1. Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20, 70/21)
2. Državni zavod za statistiku, Priopćenje, godina: LVIII. Zagreb, 29. travnja 2022. TUR-2021-2-1
3. Dulčić, A.: Nautički turizam i upravljanje lukom nautičkog turizma, Split, Ekokon, 2002.
4. Luković, T.: Nautički turizam, definiranje i razvrstavanje, Ekonomski pregled, 58, 11, 2007, str. 689-708.
5. Luković T.: Nautički turizam – definicije i dileme, “Naše more”, 54(1-2)/2007.
6. Institut za turizam, Akcijski plan razvoja nautičkog turizma, Zagreb, 2015.
7. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo turizma: Strategija razvoja nautičkog turizma Republike Hrvatske za razdoblje 2009.-2019., Zagreb, prosinac 2008.
8. https://tehnika.lzmk.hr/nauticki-turizam/
9. https://corporate.aci-marinas.com/povijest/
10. https://corporate.aci-marinas.com/wp-content/uploads/2023/02/Izvjestaj-o-rezultatima-poslovanja-za-godinu-zavrsenu-31.-prosinca-2022.-ACI.pdf