14.04.2023 11:00



Trgovina

Izuzev u slučaju propisane iznimke, prodajni objekti, oprema i sredstva kojima se obavlja djelatnost trgovine moraju ispunjavati minimalne tehničke i druge propisane uvjete, koje, na zahtjev trgovca rješenjem utvrđuje nadležno upravno tijelo. Dok smo u prvom dijelu članka pisali općenito o prodajnim objektima i obvezi ishođenja rješenja o ispunjavanju propisanih uvjeta,  u nastavku ovog članka dajemo prikaz minimalnih tehničkih i drugih propisanih uvjeta za pojedine vrste prodajnih objekata i oblike obavljanja trgovine na malo izvan prodavaonica.

1.  UVOD

Odredbom čl. 12. Zakona o trgovini (u nastavku. Zakon), izrijekom je propisano da za obavljanje trgovine moraju biti ispunjeni: a)  minimalni tehnički uvjeti  (u nastavku: MTU) propisani Pravilnikom o minimalnim tehničkim i drugim uvjetima koji se odnose na prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim objektima i uvjetima za prodaju robe izvan prodavaonica (u nastavku: Pravilnik o MTU) kojima moraju udovoljavati prodajni objekti, oprema i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina, kao i uvjeti  za pojedine oblike prodaje robe izvan prodavaonica; b) opći sanitarni i zdravstveni uvjeti te uvjeti sukladno propisima o hrani,  kojima moraju udovoljavati prodajni objekti, oprema, sredstva i osobe koje neposredno posluju s  hranom i drugom robom koja može utjecati na zdravlje ljudi; i c)  drugi uvjeti propisani posebnim propisima kojima se  uređuje gradnja, zaštita i  očuvanje kulturnih dobara, protupožarna zaštita i zaštita na radu - koji se odgovarajuće primjenjuju na sve prodajne objekte i oblike obavljanja trgovine,    te uvjeti propisani  posebnim propisima s obzirom na  fizikalno-kemijska svojstva i druge karakteristike neprehrambene robe koje moraju ispunjavati prodajni objekti za trgovanje tom robom.

2. OPĆI  MINIMALNI TEHNIČKI UVJETI ZA (SVE) PRODAJNE OBJEKTE

Vanjski izgled prodajnog objekta koji se nalazi u građevini mora biti građevinski dovršen. Na vanjskoj strani mora biti na vidljivom mjestu natpis u kojem se navodi tvrtka, sjedište i naziv trgovca, te vidno i čitljivo obavijest o radnom vremenu prodajnog objekta.

Prostor ispred prodajnog objekta i ulaz u isti mora biti siguran, nesmetan, uređen od materijala koji se lako čisti i održava te osvijetljen. Ulaz može biti iz ulice, ceste, dvorišta, veže zgrade ili javnog prilaza i ne smije biti zajednički s ulazom u stambene prostore. Prolaz u izlaznim vratima ne smije biti uži od 0,70 m. Ako su odvojena vrata za ulaz i za izlaz, na vratima moraju biti istaknute uočljive oznake „ulaz“ i „izlaz“ i moraju omogućiti laku manipulaciju robom. Prodajni objekti s površinom od 1.200 m2 i većom, moraju imati osigurano odgovarajuće parkiralište. 

Unutarnje prostorije (zidovi i podovi) također moraju biti građevinski dovršeni i izgrađeni od materijala koji je nepropustan, neupijajući,  periv, neotrovan i glatkih površina do visine primjerene radnjama koje se u prostoriji obavljaju. Površina prodajnog prostora ne smije biti manja od 5 m2, osim prodajne površine kioska u kojem se ne priprema hrana, koja ne smije biti manja od 3,5 m2.  Prostori (prodajni prostori, pomoćni prostori) moraju biti na odgovarajući način osvjetljeni (uz prirodno osvjetljenje kroz prozor i vrata i napravama za umjetno osvjetljenje), prozračivani (prirodno prozračivanje pomoću prozora i vrata i naprava za umjetno prozračivanje) i s obzirom na robu koja se skladišti, i grijani. Najmanja svijetla visina (od završne obrade poda do završne obrade stropa) mora iznositi 2,8 m, a iznimno svjetla visina prodajnog objekta  može biti manja, ali ne manja od 2,2 m, uz uvjet da je ta iznimka u skladu s posebnim propisima (npr. propisima o zaštiti na radu, zaštiti očuvanja kulturnih dobara i dr.).  

Prodajni objekt s površinom od više od 600 m2 mora imati agregat za dobivanje električne energije, dok drugi moraju imati naprave za odgovarajuće osvjetljenje. Ako je prodajni objekt na više etaža, etaže moraju biti međusobno povezane stepeništem, čija korisna površina ne može biti manja od 1,10 m2 i teretnim dizalom ukoliko se u prodajnom objektu prodaju teški i veliki proizvodi, kako bi se na taj način osiguralo sigurno kretanja ljudi zaposlenih u prodajnom objektu, kupaca i postupanje s robom. Prodajni prostor površine 1.200 m2 i više mora imati ugrađeno osobno dizalo za 4 i više osobe, ili pokretne stepenice.

Prodajni objekti korisne površine 600 m2 i veće, moraju imati prostorije za zdravstveno-sanitarne potrebe kupaca, i to odvojeno dvije grupe prostorija, jedna grupa za muškarce (ista grupa treba sadržavati najmanje jedan nužnik s pisoarom, odvojeni pred prostor s umivaonikom s tekućom toplom i hladnom vodom), a jedna grupa za žene (ta grupa treba sadržavati najmanje jedan nužnik, odvojeni pred prostor s umivaonikom s tekućom toplom i hladnom vodom). Tehničko rješenje, oprema i uređenje tih prostorija treba biti u skladu s posebnim (građevinskim i protupožarnim) propisima.

Oprema prodajnog objekta  mora biti prilagođena vrsti i načinu prodaje robe i izrađena od materijala koji se lako čiste i održavaju. Raspored opreme mora  osigurati sigurno kretanje kupaca i zaposlenih u prodajnom objektu i nesmetano postupanje s robom.

Od navedenih  općih minimalnih tehničkih uvjeta koji se  odgovarajuće primjenjuju na svaki prodajni objekt, iznimno se  može  odgovarajuće odstupiti, ako se prodavaonica  ili skladište odnosno drugi prodajni objekt nalazi u zgradi koja je registrirana kao povijesno-kulturni objekt ili u objektu od posebne ambijentalne vrijednosti,  odnosno u zajedničkoj spomeničkoj cjelini,  uz prethodno pribavljanje odobrenja sukladno propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

3. MINIMALNI TEHNIČKI UVJETI ZA  TRGOVINU NA VELIKO

3.1. Skladišta za obavljanje trgovine na veliko

Površina skladišta za trgovanje robom na veliko je najmanje 50 m2. Iznimno, za trgovanje robom na veliko površina skladišta može biti i manja od 50 m2, ali ne manja od 25 m2 uz uvjet da je osigurano nesmetano kretanje i manipuliranje robom. 

Uz skladište, za trgovanje robom na veliko potrebno je osigurati uredski prostor i sanitarne prostorije.  Za trgovanje na veliko hranom biljnog i životinjskog podrijetla na raspolaganju moraju biti još i prostori za sortiranje i pakiranje robe, te prostori za dozrijevanje i hlađenje robe. Prostorije za pakiranje, rukovanje i skladištenje ekoloških proizvoda provodi se vremenski i prostorno odvojeno od drugih proizvoda sukladno posebnim propisima. Skladište koje ima hladnjaču i komore za dozrijevanje mora imati agregat za dobivanje električne energije. Skladište mora imati rampu za dostavu, a ukoliko su skladišni prostori ispod ili iznad rampe, u skladištu mora postojati tovarni lift. Skladišta (spremnici) za trgovanje naftnim derivatima moraju ispunjavati i uvjetima propisane posebnim propisima kojima se uređuje skladištenje lako zapaljivih tekućina, plinova i materijala.

Unutar skladišta moraju se  osigurati odgovarajuće prometnice za nesmetano kretanje vozila i osoba, te odgovarajuća  transportna sredstva namijenjena za utovar i istovar robe (dizaličari, viličari i sl.).

3.2. Tržnica na veliko (veletržnica)

Tržnica na veliko mora imati prostor na kojem će se izlagati roba, prostor za prodavanje i skladištenje poljoprivrednih proizvoda, čija veličina mora odgovarati vrsti, količini i strukturi robe, a mora imati i uredske prostorije, sanitarne prostorije i mosnu vagu nosivosti najmanje 20 tona. Ako se na tržnici prerađuju odnosno dorađuju poljoprivredni proizvodi, za obavljanje tih  poslova moraju biti osigurani posebni prostori. Isto tako, posebne prostori moraju se osigurati za pakiranje i razvrstavanje poljoprivrednih proizvoda.

3.3. Tržnica na veliko ribom (veletržnica ribe)

Veletržnica ribe mora biti smještena na lokaciji  koja osigurava odgovarajuću prometnu povezanost, dostatan manipulativni prostor tre kvalitetan i nesmetan prijevoz i rukovanje ribom te mora imati prostor na kojem će se prezentirati riba, prostor za prodavanje i skladištenje (rashladne komore) čija veličina mora odgovarati opsegu prometa te vrsti, količini i strukturi ribe, vagu odgovarajuće nosivosti te uredske prostorije.  Ako se riba prodaje pute javne dražbe, u prostoriji za provođenje dražbe mora se nalaziti ekran koji ima mogućnost da se na njemu ispisuju informacije za kupce (oznaka da li se riba prodaje u odgovarajućoj ambalaži ili po kilogramu), težina ribe (izmjerena elektroničkom  vagom postavljenom uz pokretnu traku), cijena ribe po kilogramu, stanje prodaje (da  li je roba prodana ili je dražba za tu ribu još u tijeku), te šifra kupca koji je dao najpovoljniju ponudu.

4.  MINIMALNI TEHNIČKI UVJETI ZA TRGOVINU NA MALO

4.1. Prodavaonica

Svaka prodavaonica mora imati prodajni prostor i pomoćne prostorije.

Pod prodajnim prostorom smatra se prostor u kojem se neposredno trguje. Unutarnje uređenje i oprema prodajnog prostora, pored općih uvjeta propisanih Pravilnikom mora udovoljavati i dodatnim uvjetima propisanim posebnim propisima ovisno o načinu obavljanja prodaje i prodajnom asortimanu ako su propisani (npr. uvjete higijene i sukladnosti hrane, uvjeti za prodavaonice oružja, streljiva i pirotehničkih sredstava,  opasnih kemikalija, lako zapaljivih tekućina i plinova, sredstava za zaštitu bilja, lijekova, medicinskih proizvoda uvjeti propisa i dr.). 

Površina specijalizirane prodavaonice hrane i neprehrambenih proizvoda mora biti najmanje 6 m2, a nespecijalizirane prodavaonice pretežito hranom, duhanskim proizvodima i pićem najmanje 12 m2.  Površina prodajnog prostora minimarketa mora biti od najmanje 12 m2   do najviše 400 m,2 a supermarketa od najmanje 400 m2 do najviše 2.500 m2  Najmanja površina diskonta i "cash&cary" prodavaonice najmanje 50 m2, a  hipermarketa 2.500 m.2  Najmanja površina robne kuće je 600 m2, a trgovačkog centra najmanje 3.000 m2.

U pomoćne prostorije ubrajaju se skladišta za čuvanje robe i ambalaže te sanitarni prostori. Skladište za čuvanje robe i ambalaže  može se nalaziti u prodavaonici ili u njezinoj neposrednoj blizini. Ako se skladište nalazi u sklopu prodajnog prostora, taj dio prostora mora biti odvojen, osim u slučaju skladišta za čuvanje hrane koji mora biti funkcionalno povezan s prodajnim prostorom. Ukoliko se radi o specijaliziranim prodavaonicama neprehrambenih proizvoda nije nužno imati skladište za svaki prodajni objekt, već više prodajnih objekata istog trgovca na različitim  lokacijama može koristiti zajedničko skladište iz kojeg se opskrbljuju prodajni objekti na različitim lokacijama. Sanitarni prostori u prodavaonici  su: sanitarije s toplom i hladnom vodom, prostor ili određeno mjesto  u kojem se čuvaju pomagala i sredstva za čišćenje prostorija, te prostor s garderobnim ormarima za odjeću zaposlenika u prodavaonici.  

Sanitarije, prostor ili mjesto za čuvanje pomagala  za čišćenje prostorija mogu se nalaziti pokraj prodavaonice ili u njezinoj neposrednoj blizini.  Kod prodavaonica s hranom, sanitarije i prostor ili mjesto za čuvanje pomagala za čišćenje moraju biti povezani s prodavaonicom. Pod neposrednom blizinom podrazumijeva da je udaljenost skladišta za čuvanje robe i ambalaže kao i sanitarija, prostora ili mjesta za čuvanje pomagala za čišćenje prostorije u slučaju kada se radi o specijaliziranim prodavaonicama neprehrambenim proizvodima od najviše 100 m od skladišta odnosno prodavaonice.

Ako je prodaja robe na malo organizirana na način da se obavlja pretežno samoposluživanjem kupaca, prodajni objekt mora biti opskrbljen i košaricama za nošenje robe i kolicima za prijevoz robe. U prodajnom objektu u kojem se prodaje odjeća, kabine za isprobavanje moraju biti osvijetljene te imati ogledalo, vješalicu i stolac. S obzirom na vrstu robe koja se prodaje, prodajni objekt mora biti opremljen spravama za mjerenje (npr. metar),  vaganje i ispitivanje robe, koje moraju biti umjerene sukladno posebnim propisima o mjeriteljstvu i postavljene tako da je kupcima omogućen uvid u mjerenje. Za praćenje isporuke roba mora se osigurati naplatni uređaj ili drugi oblik evidencije sukladno posebnom propisu kojim se uređuje fiskalizacija u prometu  gotovinom.

Prodajni objekt u kojem se prodaje hrana životinjskoj podrijetla (meso i mlijeko i njihove prerađevine, jaja) mora imati vitrine za hlađenje, ormare za zamrzavanje, odnosno škrinje. Ako se prodaje pečeno meso ( u komadu ili narezano) i razne salate, potreban je dodatni uređaj  za umjetno provjetravanje (napa), odgovarajućeg kapaciteta odzračivanja, kojim se osigurava potpuno odvođenje zagađenog zraka iz prodajnog objekta. Ako se prodaje nepretpakirana hrana (hrana u rasutom stanju), potreban je odgovarajući dovod tople i hladne vode i praonik za ruke. Oprema za pranje ruku osoblja koje rukuje nepretpakiranom hranom mora imati slavine koje sprječavaju širenje kontaminacije.

Ukoliko se u prodavaonici obavlja i ugostiteljska djelatnost ili druga djelatnost (npr. ugostiteljska, mjenjačnica, prodaja lutrije),  taj prostor mora biti funkcionalno odvojen.

4.2. Tržnica na malo

Tržnica na malo mora ispunjavati slijedeće minimalno tehničke uvjete:  otvoreni prostor tržnice mora biti osvijetljen te komunalno i infrastrukturno uređen;  raspored prodajnih mjesta na tržnici mora odgovarati vrsti robe koja se na njoj prodaje;  na tržnici na vidnom mjestu mora biti izložen  kućni red tržnice; tržnica mora imati poseban prostor za odlaganje otpadaka te odvojeno odlaganje nusproizvoda životinjskog podrijetla koji mora biti osiguran pred vremenskim utjecajima (troškove zbrinjavanja otpada snosi proizvođač, odnosno posjednik otpada).

Tržnica na malo mora imati i pomoćne prostore. Pomoćni prostori tržnice su skladišni prostor za čuvanje robe, prostor ili mjesto za čuvanje pokretne opreme (vaga, klupe, suncobrani i dr.), prodajni prostori i sanitarni prostori.  Sanitarne prostorije za kupce odnosno posjetitelje moraju biti odvojeni od sanitarnih prostorija za prodavatelje.  Prostor na kojem se prodaju ostali proizvodi koji nisu namijenjeni prehrani mora biti prostorno odvojen od prostora gdje se prodaje hrana i/ili hrana za životinje sukladno propisima o hrani i propisima i hrani za životinje.

4.3. Prodajni objekti za prodaju robe na malo izvan prodavaonica

U  prodajne objekte kojima se obavlja prodaja  na malo izvan prodavaonica za koji su Pravilnikom o MTU  propisani uvjeti, ubrajaju se: prodajni štandovi i klupe; kiosk, prodajni automati i pokretno vozilo namijenjeno obavljanju pokretne prodaje. 

4.3.1. Prodajni štandovi i klupe

Prodajni štandovi i klupe moraju biti izgrađeni od materijala koji se lako čisti i održava. Za razliku od prodajne klupa, prodajni štand mora biti natkriven, a može imati i prostor za priručno skladištenje robe koja se nudi na prodaju.  Prodaja hrane na štandovima i klupama može se obavljati samo ako su osigurani uvjeti propisani posebnim propisima koji se odnose na hranu, što podrazumijeva adekvatnu zaštitu hrane od prašine i drugih atmosferskih utjecaja (kiše, snijega, hladnoće, topline) te sprječavanje kvarenja s mikrobiološkog gledišta lako pokvarljive hrane (primjerice osigurati rashladne uređaje za čuvanje takve hrane i sl.). Hrana  ne smije biti smještena izravno na podu ili neposredno uz robu čija svojstva mogu štetno djelovati na hranu, već ako je nužno, na podestu.

4.3.2. Kiosk

Kiosk mora biti izgrađen tako da se može prenositi (u cijelosti i ili dijelovima) a može biti priključen na komunalnu i drugu infrastrukturu.  Postavlja se na odgovarajuću stabilnu podlogu (najčešće betonsku), a površina unutarnjeg prostora u pravilu je do 15 m2.  Ako se u kiosku prodaje pretpakirana hrana, kiosk mora biti opremljen praonikom za ruke s toplom i hladnom vodom. Trgovac odnosno prodavatelj koji obavlja prodaju putem kioska mora za isti osigurati prostorije za zdravstveno-sanitarne potrebe na udaljenosti od najviše 100 m.

4.3.3. Prodajni automat

Prodajni automat mora biti tehnički  ispravan, a trgovac ili drugi prodavatelj koji prodaje robu putem prodajnog automata dužan je pratiti i osigurati ispravno funkcioniranje automata. Trgovac odnosno prodavatelj koji prodaje robu putem automata dužan je na istom istaknuti naznaku svoje tvrtke/OPG-a i sjedišta, a poželjno je istaknuti i telefonski broj radi kontakta.

4.3.4. Pokretna prodaja

Pokretna prodaja  se obavlja najčešće pokretnim vozilom. Pokretno vozilo je prilagođeno vozilo koje omogućuje trgovanje robom na malo iz vozila ako su ispunjeni uvjeti određeni Pravilnikom o MTU  i odredbama posebnih propisa koji se odnose na tehničku ispravnost motornih vozila  i sigurnost u cestovnom prometu, zaštitu na radu,  zaštitu okoliša, uređenju naselja, a u slučaju hrane  propisima o hrani (higijenski zahtjevi za  obavljanje pokretne prodaje hrane propisani su Priloga II (poglavlje II) Uredbe (EZ) br. 852/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 29.4.2004. o higijeni hrane. 

Pokretno vozilo kojim se obavlja pokretna prodaja mora  biti tehnički ispravno i sigurno za obavljanje cestovnog prijevoza tereta sukladno posebnim propisima. Posebni propisi koji se odnose na tehničku ispravnost i sigurnost cestovnog motornog vozila su  Zakon o  sigurnosti prometa na cestama  i njegovi provedbeni pravilnici.  Motorno vozilo kojim se obavlja pokretna prodaja  čija najveća dopuštena masa prelazi 3.500 kg mora ispunjavati uvjete za obavljanje prijevoza tereta  za vlastite potrebe propisane Zakonom  o prijevozu u cestovnom prometu  i Pravilnikom o posebnim uvjetima za vozila kojima se obavlja cestovni prijevoz za vlastite potrebe. 

4.4. Ostali uvjeti za obavljanje prodaje robe izvan prodavaonice

4.4.1. Osiguranje skladišta

Odredbom čl. 39. st.1. Pravilnika o MTU  propisano je da je za prodaju robe na štandovima i klupama izvan tržnica na malo,  putem kioska i prodajnih automata te za  prodaju na daljinu mora osigurati skladište i robom rukovati na način kojim se osigurava očuvanje njezine kakvoće. Za predmetno skladište potrebno je ishoditi rješenje nadležnog upravnog tijela o ispunjavanju propisanih uvjeta.   Iznimno, skladište nije potrebno osigurati za  obavljanje prodaje robe na malo na daljinu (putem interneta ili drugog sredstva daljinske komunikacije, ako se naručena roba potrošačima dostavlja iz postojećeg prodajnog objekta (prodavaonice, kioska, skladišta) za koje je rješenje (već) ishođeno ili se roba bez skladištenja, izravno od dobavljača dostavlja potrošaču (tzv. drop shipping).

4.4.2.  Mjesta na kojima se može obavljati prodaja izvan prodavaonica

 Prodaja robe na štandovima i klupama izvan tržnica na malo, prodaja putem kioska, prodajnog  automata i prigodna prodaja može se obavljati na javno-prometnim površinama  samo na onim mjestima koja su za tu namjenu određena odlukom predstavničkog tijela grada ili općine. Stoga, trgovci i prodavatelji prije početka obavljanja prodaje,  trebaju  pri nadležnom upravnom tijelu općine/grada na području kojeg namjeravaju obavljati takav oblik prodaje provjeriti je li predmetna odluka donijeta ili nije (ili isto provjeriti na službenoj mrežnoj stranici dotične općine/grada) te robu prodavati isključivo na mjestima javne površine sukladno odluci.

Prodaja robe na štandovima i klupama izvan tržnica na malo, prodaja putem kioska, prodajnog automata i prigodna prodaja može se obavljati i  na drugim površinama koje imaju pristup s javno-prometne površine (dvorišta i poljoprivredne površine u vlasništvu ili posjedu fizičke ili pravne osobe) samo na onim mjestima za koja je (na zahtjev trgovca ili drugog prodavatelja) predstavničko tijelo grada ili općine dalo odobrenje. U svrhu izdavanja odobrenja, uz zahtjev za njegovo izdavanje potrebno je priložiti i dokaz pravu na korištenju privatne površine za prodaju (zemljišno knjižni izvadak ili drugi dokaz o vlasništvu ili posjedovanju nekretnine, ugovor o zakupu, suglasnost o korištenju površine i sl.). Pravilnikom o MTU  je propisano da je nadležno tijelo prije davanja  odobrenja za mjesta  na drugim površinama koje imaju pristup s javno-prometne površine na kojima se može obavljati prodaja robe na klupama i štandovima i prigodna prodaja  (lokacijsko odobrenje) dužno osigurati prostorije za zdravstveno-sanitarne potrebe na udaljenosti od najviše 100 m od odobrenog mjesta prodaje.

Ako predstavničko tijelo grada ili općine nije donijelo odluku o mjestima na kojima se može obavljati prodaja robe na malo na klupama i štandovima, putem kioska, prodajnog automata i prigodna, tada se prema mišljenju resornog ministarstva prodaja navedenim oblicima na području dotičnog grada ili općine ne može obavljati.

Dodajemo, da ovisno o karakteru javno-prometne površine, za korištenje tih površina u svrhu obavljanja prodaje na klupama i štandovima, kioscima, prodajnim automatima i prigodne prodaje posebnim propisima mogu biti propisani i dodatni uvjeti (primjerice obveza ishođenje rješenja za korištenje javno-prometne površine i/ili plaćanje lokalnog poreza na korištenje javno-prometne površine sukladno odlukama grada/općine o uvjetima korištenja javnih površina, ishođenje koncesijskog odobrenja za postavljanje prodajnog štanda i/ili kioska na pomorskom dobru i/ili zaštićenom području prirode sukladno posebnim propisima kojima se uređuje upravljanje i korištenje pomorskog dobra odnosno zaštićenog područja prirode)

Ako je, vodeći računa o lokalnim i ambijentalnim značajkama svog područja,   predstavničko tijelo općine/grada  propisalo vanjski izgled prodajnih štandova i klupa, kioska, prodajnih automata i/ili objekata putem kojih se obavlja prigodna prodaja na javno-prometnim površinama ili površinama koje imaju pristup s javno-prometne površine, trgovci i drugi prodavatelji dužni su vanjski izgled svog prodajnog objekta prilagoditi propisanim uvjetima (čl. 10.st.6. ZT).

4.4.3. Propisivanje posebnih uvjeta za obavljanje pokretne trgovine

Odredbom čl. 10. st.4. Zakona propisano je da se pokretna prodaja može obavljati samo uz uvjete propisane odlukom predstavničkog tijela grada ili općine na čijem se području pokretna prodaja odvija.  To može biti zasebna odluka kojom se propisuju samo uvjeti za pokretnu prodaju, a uvjeti mogu biti propisani i drugim općim aktima predstavničkog tijela grada i općine (npr. odlukom o komunalnom redu, odlukom o uvjetima korištenja javnih površina i sl.). Iz mišljenja Ministarstva gospodarstva (...Slijedom navedenog, mišljenja smo da jedinice lokalne samouprave mogu sukladno odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu kao posebnog propisa, donijeti Odluku o komunalnom redu u kojoj će donijeti m mjere koje se odnose na pokretnu prodaju koja se obavlja na javnim površinama ...").   

Predmetnom odlukom, uvjeti koji se propisuju odnose se najčešće na propisivanje lokacija zaustavljanja motornog vozila u svrhu prodaje (sela, zaseoci, ugibališta, odmorišta, parkirališta i dr.), najdulje vrijeme zaustavljanja, mjere koje treba poduzeti radi osiguranja sigurnost odvijanja cestovnog prometa za vrijeme trajanja prodaje i/ili sprječavanja oštećenja javne površine i sl. I u ovom slučaju, prema mišljenju resornog ministarstva, ako grad ili općina nije donijela odluku o uvjetima obavljanja pokretne prodaje, na tom se području takva prodaja ne smije obavljati. 

5. ZAKLJUČAK

Djelatnost trgovine obavlja se u prodajnim objektima, a trgovina na malo i na ostale načine obavljanja prodaje robe  izvan prodavaonica, ako su za prodajne objekte i načine prodaje izvan prodavaonica ispunjeni propisani uvjeti, a što  rješenjem utvrđuje nadležno upravno tijelo. Bez rješenja se ne može započeti niti mijenjati oblik trgovine u prodajnom objektu odnosno izvan prodavaonice, osim u slučaju obavljanja prigodne prodaje. Trgovci i drugi prodavatelji propisane uvjete glede prodajnog objekta, oprema i sredstva kojima se obavlja djelatnost trgovine moraju ispunjavati kroz cijelo vrijeme obavljanja trgovine.

Darko Marečić, dipl iur  

[1] Nar. nov., br. 87/08., 116/08., 76/09.-odl.Ust.s., 114/11.,  68/13., 30/14., 32/19., 98/19 i 32/20.

[2] Nar. nov., br. 55/09., 108/09., 8/10. i 108/14.

[3] Opći sanitarni i zdravstveni uvjeti te uvjeti sukladno propisima o hrani, kojima moraju udovoljavati prodajni objekti, oprema, sredstva i osobe koje neposredno posluju s  hranom i drugom robom koja može utjecati na zdravlje ljudi, a koji su propisani Prilogom II i III Uredbe (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29.4.2004. o higijeni koja se primjenjuje temeljem Zakonom o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu (Nar. nov., br. 83/22.),  Zakonom  o hrani - Nar. nov., br. 81/13., 14/14., 30/15. i 115/18.) i njegovim provedbenim propisima - u odnosu na prodajne objekte, opremu i sredstva kojima se obavlja trgovina hranom te  Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (Nar. nov., br. 79/08., 113/08., 43/09., 130/17., 114/18., 47/20., 134/20- i 143/21.) i njegovim provedbenim pravilnicima -  u odnosu na osobe koje dolaze u neposredan dodir s hranom i predmetima opće uporabe.

[4] Primjerice: temeljni zahtjevi (bitni uvjeti) za gradnju, rekonstrukciju i uporabu građevina za obavljanje gospodarskih djelatnosti propisani su Zakonom o gradnji (Nar. nov., br. 153/13., 20/17., 39/19. i 123/19) i njegovim provedenim pravilnicima, od kojih je za kiosk kao jednostavnu građevinu te rekonstrukciju i izvođenje radova na izgrađenoj građevini relevantan Pravilnik  o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Nar. nov., br. 112/17., 34/18., 36/19., 31/20. i 74/22.); uvjeti za uporabu građevine za obavljanje djelatnosti, a koja je zaštićena kao kulturno dobro, za obavljanje gospodarske djelatnosti  propisani su  Zakonom  o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Nar. nov., br. 69/99., 151/03., 157/03., 100/04., 87/09., 88/10., 61/11., 25/12., 136/12., 157/14., 152/14., 98/15., 44/17., 90/18., 32/20., 62/20., 117/21. i 114/22.); uvjeti kojima objekt u kojima se obavlja djelatnost mora udovoljavati glede zaštite od požara propisani su  Zakonom zaštiti od požara (Nar. nov., br. 92/20. i 114/22.) i njegovim provedbenim pravilnicima; uvjeti glede zaštite okoliša propisani su Zakonom o zaštiti okoliša (Nar. nov., br. 80/13., 153/13., 78/15., 12/18. i 118/18.) i njegovim provedbenim propisima; uvjeti zaštite na radu prostorija i prostora u kojima se obavlja djelatnost propisani su Zakonom o zaštiti na radu  (Nar. nov., br. 71/14., 118/14., 154/14., 94/18. i 96/18.) i njegovim provedbenim pravilnicima od kojih navodimo Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (Nar. nov., br. 105/20.).

[5] Primjerice, uvjeti kojima moraju udovoljavati objekti u kojima se obavlja djelatnost trgovine glede  fizikalno kemijskih  svojstva i karakteristika  robe koja je predmet prodaje, propisani su u  odnosu na:  zapaljive tekućine i naftna goriva - Pravilnikom o zapaljivim tekućinama (Nar. nov., br. 54/99. i 155/22.), a u slučaju prodaje ukapljenog naftnog plina i Pravilnik o ukapljenom naftnom plinu (Nar. nov., br. 107/07) -  Pravilnikom o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (Nar. nov., br. 93/98, 116/07 i 141/08) i Pravilnikom o sustavima za opskrbu motornih vozila s tlačenim prirodnim plinom (Nar. nov., 134/09.); eksplozivne tvari, oružje i pirotehnička sredstva -  Pravilnikom o uvjetima i načinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja eksplozivnih tvari (Nar., nov., br. 26/09., 41/09. i 66/10.), Pravilnikom o prostornim, tehničkim i sigurnosnim zahtjevima koje moraju zadovoljiti prodavaonice oružja i streljiva te prodavaonice pirotehničkih sredstva (Nar. nov., br. 42/18.); kemikalije - Zakonom o kemikalijama (Nar. nov., br. 18/13., 115/18. i 37/20.)  i Pravilnikom o uvjetima za obavljanje djelatnosti proizvodnje, stavljanja na tržište i korištenja opasnih kemikalija (Nar. nov. br. 99/13., 157/13., 12/14. u 147/21.); pesticide, gnojiva i  poboljšivače tla te  poljoprivredni i sadni materijal - Zakonom o održivoj uporabi pesticida (Nar. nov., br. 46/22.), Zakonom o gnojivima i poboljšivačima tla (Nar. nov., br. 163/03., 40/07., 14/14. i 32/19.), a  za mineralna gnojiva Pravilnikom o mineralnim gnojivima (Nar. nov., br. 60/07.),  Zakonom  o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (Nar. nov. 110/21.) i njegovim provedbenim pravilnicima.

[6] Npr. odredbom čl. 11. st.4. Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada ( Nar. nov., br. 105/20.) propisano je da minimalna svjetla visina radnih prostorija mora iznositi najmanje 2,5 m za prostorije predviđene za obavljanje administrativnih poslova i skladišta, a ukoliko se prostorije nalaze u građevinama koje nisu građene po sada važećim propisima, ili u građevinama koje spadaju u zaštićena kulturna dobra u  kojima visinu nije moguće mijenjati, takvi prostori mogu imati visinu i manju od 2,5, ali ne manju od 2,2 m. Minimalna svijetla visina prostorije u kojima su pri radu ispunjeni zahtjevi u pogledu mikroklimatskih uvjeta odnosno u kojima tijekom procesa rada nema štetnih fizikalnih, kemijskih odnosno bioloških štetnosti mora iznositi 1,8 m, a u prostorijama u kojima su tijekom procesa rada prisutne fizikalne, kemijske odnosno biološke štetnosti, 3 m.

[7] Prethodno odobrenje, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara,  izdaje  mjesno nadležan konzervatorski odjel, odnosno u Gradu Zagrebu zavod za zaštitu spomenika  kulture i prirode.

[8] Zakon o fiskalizaciji  u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 132/12., 115/15., 106/18. i  121/19.) i Pravilnik o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 146/12., 46/17., 70/20., 1/21. 144/21. i 125/22.).

[9]  Nar. nov., br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 52/22. i 114/22.

[10] Pravilnik  o tehničkim pregledima vozila (Nar. nov. br. 16/18., 63/19., 117/20. i 100/22.) i Pravilnik o tehničkim pregledima vozila na cesti (Nar. nov., br. 132/17., 117/20. i 100/22.)

[11] Nar. nov., br. 41/18..,  30/21.-Odl. Ust.s. i 114/22.

[12]  Nar. nov.,  br. 50/18., 56/19., 107/20., 127/21--Odl.Ust.s. i 71/22.

[13] Mišljenje Državnog inspektorata kl. 336-01/09-01/404., Ur.br. 556-07/01-09-01 od 18.6.2009.

[14]U javno-prometne površine ubrajaju se  ulice, trgovi, šetnice, pješački prolazi, nogostupi, pločnici, podhodnici, nadhodnici, parkovi, igrališta i druge rekreacijske površine javne namjene,  parkirališta, stajališta javnog prometa, odmorišta uz javne i/ili nerazvrstane ceste i sve druge površine javne namjene čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima.

[15] Navedeno proizlazi iz mišljenja Ministarstva gospodarstva pod oznakom Kl. 330-01/15-01/25., Ur.br. 526-05-01/1-02 iz 2015. godine iz kojeg izdvajamo: "No, budući je izrijekom  čl. 10.st.3. Zakona o trgovini propisano da se navedeni oblik trgovine može obavljati samo na mjestima koja svojom odlukom odredi predstavničko tijelo grada ili općine, radi se o odluci koja je istovremeno i propisani uvjet i propisani preduvjet za obavljanje djelatnosti trgovine na malo izvan prodavaonica ".

[16] Primjerice, odredbom čl. 7.st.2. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (Nar. nov., br. 158/03., 100/04., 141/06., 38/09., 123/11., 56/16. i 98/19.)  propisano je da se za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru (morskoj obali) koja ne isključuju niti ograničuju opću upotrebu pomorskom dobra, pravnim i fizičkim osobama daje koncesijsko odobrenje, a  koje izdaje Vijeće za dodjelu koncesijskog odobrenja (kojeg imenuju članovi gradskog odnosno općinskog vijeća) na rok do najviše 5 godina. (Postupak davanja koncesijskog odobrenja i visina naknade za isto propisana je Uredbom o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru (Nar. nov., br. 36/04., 63/08., 133/13. i 63/14.).  Zakonom o   zaštiti prirode  (Nar. nov., br.  80/13., 15/18., 14/19. i 127/19.) i Pravilnika o koncesijskim odobrenjima na zaštićenom području (Nar. ov. br. 9/21) propisano je u kojim kategorijama zaštićenih područja je dopušteno obavljanje prodaje robe na malo izvan prodavaonica iz kioska, na štandu, klupi ili drugoj pokretnoj napravi  te uvjeti za ishođenje dopuštenja odnosno ishođenja koncesijskog odobrenja  kojeg neposredno,  na zahtjev trgovca/prodavatelja daje  javna ustanova koja upravlja zaštićenim područjem prirode za obavljanje prodaje na tom području.  Jednako tako, gradovi i općine  općim pravnim aktima (odlukama, pravilnicima)  mogu propisati i dodatne uvjete za obavljanje prodaje na javnim površinama koje su u njihovom vlasništvu ili na korištenju (ispunjavanja dodatnih uvjeta za postavljenje pokretnih naprava na javne površine i/ili odobrenja/rješenja i/ili plaćanje lokalnog poreza na korištenje javnih površina za obavljanje prodaje). Mogućnost uvođenja lokalnog poreza za korištenje javnih površina u svrhu prodaje robe propisana je Zakonom o  lokalnim porezima   (Nar. nov., 115/16.., 101/17. i 114/22.). Tim je Zakonom propisano da grad/općina  odlukom svog predstavničkog tijela može  pravnim i fizičkim osobama koje koriste javne površine za obavljanje djelatnosti, uvesti obvezu plaćanja poreza na korištenje javnih površina, u visini, na način i pod uvjetima  propisan istom odlukom. Porez na korištenje javnih površina u cijelosti je prihod grada/općine koja ga je propisala.

[17] Mišljenje Ministarstva gospodarstva Kl. 330-01/10-01/82., Ur. br. 526-05-01-01/3-10-2 od 10.2.2010.

[18] Navedeno proizlazi iz mišljenja Ministarstva gospodarstva pod oznakom Kl. 330-01/15-01/93., Ur.br. 526-05-01-01/1-14-02 od 23.3.2015 iz kojeg izdvajamo: "Iz svega naprijed navedenog, razvidno je da je bitan preduvjet za obavljanje djelatnosti trgovine putem pokretnog vozila upravo odluka predstavničkog tijela grada ili općine na čijem se području pokretna prodaja obavlja te da se ista bez takve  odluke niti ne može obavljati".

Ugostiteljstvo Inspekcijske poslove u području djelatnosti ugostiteljstva i turističke pristojbe obavlja turistička inspekcija Državnog inspektorata, u okviru koje,  inspekcijski nadzor poslovanja ugostiteljskog objekta neposredno provode mjesno nadležni turistički inspektori. Što najčešće kontroliraju turistički  inspektori u ugostiteljskom objektu i koje mjere su ovlašteni i dužni poduzeti u slučaju kada utvrde da se nadzirani ugostitelj  ne pridržava propisanih obveza i/ili zabrana,  pišemo u nastavku ovoga članka.

Materija osiguranja je iznimno kompleksna, kako s pravnog aspekta tako i s ekonomsko-financijskog, pa se zakonodavac odlučio „statusnim“ zakonom, Zakonom o osiguranju, koji regulira osnivanje i rad osiguratelja, regulirati i materiju stečaja osiguravajućih društava. Predmet su analize važeće norme koje se odnose na imenovanje stečajnog upravitelja u postupak nad osiguravajućim društvima, imajući u vidu činjenicu kako de lege lata regulacija Zakona o osiguranju ne daje precizan odgovor kako imenovati stečajnog upravitelja te izbjeći sumnju u „povezanost suca i stečajnoga upravitelja“.

Upravljanje promjenama
05.04.2024 10:00

Neminovno je da su promjene postale nezaobilazni dio u poslovnim procesima organizacija, te da se posebice odražavaju na njezine najznačajnije nositelje, odnosno zaposlenike. Stoga, kako bi menadžment što jednostavnije i efikasnije proveo proces promjene koje su u određenim okolnostima prijeko potrebne, neophodno je proći kroz nekoliko faza za uspješnu realizaciju cijelog procesa, a o čemu će biti riječi u nastavku teksta.

Novi Zakon o turizmu objavljen je 27. prosinca 2023. godine u Narodnim novinama (156/23), a stupio je na snagu s 1. siječnja 2024. godine. Uvedene su brojne izmjene u načinu upravljanja turizmom u skladu s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, koji financira EU. U roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona postojeće turističke zajednice dužne su uskladiti svoje opće akte s odredbama Zakona. Autor u članku donosi pregled noviteta koje donosi novi Zakon o turizmu.

U najširem značenju, inspekcijski nadzor obuhvaća kontrolu nad zakonitošću rada i postupanja pravnih i fizičkih osoba, kojeg, u okviru  zakonom propisanog djelokruga rada i ovlaštenja, neposredno provode nadležni inspektori. Inspekcijske poslove u području trgovine, usluga, zaštite potrošača i sigurnosti neprehrambenih proizvoda obavlja tržišna inspekcija Državnog inspektorata. Što najčešće kontroliraju tržišni inspektori u prodavaonici i koje mjere su ovlašteni i obvezni poduzeti protiv nadziranog trgovca kada utvrde da se isti ne pridržava propisanih obveza i/ili zabrana,  pišemo u nastavku ovoga članka.