Upis narodnih obveznica provodio se u dva kruga, pri čemu je prvi upis bio namijenjen fizičkim osobama, odnosno građanima, dok je drugi krug upisa bio namijenjen institucionalnim ulagateljima, odnosno pravnim osobama kao što su investicijsko društvo, kreditna institucija, društvo za osiguranje, UCITS fond i društvo za upravljanje UCITS fondom, društvo za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinski fond, mirovinsko osiguravajuće društvo…

Minimalni iznos upisa po ulagatelju iznosio je 500,00 eura, s tim da su se mogli upisati i veći iznosi od 500,00 eura. Rok dospijeća je dvije godine, s minimalnom kamatnom stopom od 3,65% godišnje.

U prvom krugu upisa narodnih obveznica koji je bio namijenjen fizičkim osobama, odnosno građanima upisano je milijardu i 335 milijuna eura obveznica. Dok je u drugom krugu upisa narodnih obveznica koji je bio namijenjen za institucionalne investitore alocirano 515 milijuna eura. Iz toga proizlazi da je ukupan iznos koji je alociran građanstvu i institucionalnim investitorima milijardu i 850 milijuna eura.

Narodne obveznice uvrštene su na sekundarno financijsko tržište, odnosno na službeno tržište Zagrebačke burze, čime se omogućava trgovanje narodnim obveznicama.

Stoga će u nastavku teksta, biti više riječi o obveznici kao obliku financijskog ulaganja, poreznom tretmanu obveznica, te rizicima koje donosi ulaganje u obveznice.

Pojam obveznice

Obveznica je dugoročni dužnički vrijednosni papir koju izdaju države i državne institucije (npr. Ministarstvo financija Republike Hrvatske, Hrvatska narodna banka…), jedinice lokalne samouprave ili trgovačka društva koja na taj način dolaze do financijskih sredstava neophodnih za poslovanje, a da pritom ne mijenjaju svoju vlasničku strukturu.

Ulaganje u obveznice je po određenim karakteristikama slično štednji u financijskim institucijama, odnosno bankama. Kupac kupnjom obveznice posuđuje novac izdavatelju obveznice na određeni rok. Istekom tog roka posuđeni iznos vraća se kupcu obveznice uvećan za iznos kamate. Kamatna stopa koju nose obveznice zove se kupon i nepromjenjiva je do dospijeća obveznice, odnosno roka na koji je novac posuđen. Stoga su obveznice vrsta financijskog ulaganja koje nosi fiksni kamatni prinos. U pravilu, kamata se isplaćuje periodično, odnosno polugodišnje ili godišnje, te predstavlja stalan izvor priljeva sredstava, slično kao i kamate na bankovnu štednju.

Naspram bankovne štednje, obveznice su prenosive, odnosno moguće ih je i prije njihova dospijeća prodati na financijskom tržištu. Naime, prodajom obveznica prije njihova dospijeća može se ostvariti dobitak, ali i gubitak. To prije svega ovisi o tome kakva je trenutačna tržišna cijena, a koja može biti veća ili manja u odnosu na cijenu kod inicijalne kupnje obveznice, to jest u odnosu na njezinu nominalnu vrijednost. Tržišna cijena obveznica formira se ovisno o kretanju kamatnih stopa na tržištu. Stoga, kada kamatne stope na tržištu rastu, u pravilu rastu mogući povrati, odnosno zarada na nova ulaganja (npr. u novu obveznicu izdanu po višoj kamatnoj stopi ili novi depozit u banci koji nosi višu kamatnu stopu) pa se smanjuje investicijska privlačnost već prethodno izdanih obveznica čije su kamatne stope nepromjenjive. Zbog niže privlačnosti obveznica kao mogućeg ulaganja smanjuje se njihova tržišna cijena. Situacija je obrnuta u slučaju pada kamatnih stopa na tržištu kada tržišne cijene na već izdane obveznice u pravilu rastu.

Obveznica može njezinom imatelju donijeti prihode na dva različita načina, ovisno o vrsti obveznice i vremenu držanja obveznice:

• tekući dohodak u obliku pripisanog iznosa kamata (tzv. kamatni prihod)
• mogućnost zarade zbog rasta tržišne vrijednosti obveznice u odnosu na vrijednost obveznice u trenutku kupovine, to jest njezinu nominalnu vrijednost (tzv. kapitalni dobitak), s tim da može doći i do gubitka ako dođe do pada tržišne vrijednosti obveznice (tzv. kapitalni gubitak).

Glavna obilježja narodnih obveznica

Narodne obveznice su dugoročni prenosivi dužnički vrijednosni papiri Ministarstva financija (u nastavku teksta: Izdavatelj) izdani na ime, u nematerijaliziranom obliku. Obveznice su uključene u usluge depozitorija i prijeboja i namire Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD), imaju oznaku RHMF-O-253B i međunarodnu identifikacijsku oznaku (lSlN) HRRHMFO253B1.

Obveznice su izdane na temelju zakonodavstva Republike Hrvatske i pravne stečevine Europske unije. Za sporove koji bi se odnosili na obveznice izdavatelja, uključujući i sporove koji se odnose na pitanja valjanosti njihovog izdavanja, kao i na pravne učinke koji iz toga proistječu, nadležni su stvarno nadležni sudovi u Republici Hrvatskoj.

Neto prihod od izdavanja obveznica biti će upotrijebljen za financiranje proračunskih rashoda.

Prava iz obveznica pripadaju njihovom zakonitom imatelju (u nastavku teksta: imatelj obveznica). lmatelj obveznica je osoba na čije ime glasi račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira kod SKDD-a na kojem su ubilježene obveznice, odnosno osoba koja se u skladu s primjenjivim propisima smatra zakonitim imateljem iako obveznice nisu upisane na račun vrijednosnih papira koji glasi na njeno ime (npr. račun povjerenika, zastupnički račun, račun kreditne institucije ili investicijskog društva na ime, pod zaporkom ili zbirni račun…). Obveznice i prava koja iz njih proizlaze stječu se na temelju valjanog pravnog posla prijenosom s računa nematerijaliziranih vrijednosnih papira prenositelja na račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira stjecatelja, odnosno na temelju odluke suda ili druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem, te na temelju zakona.

Osnovna prava imatelja obveznica su:

• pravo na jednokratnu otplatu glavnice obveznica
• pravo na isplatu kamata po dospijeću svakog pojedinog godišnjeg iznosa kamata, na datume dospijeća kamata.

Također, ostvaruju pravo na isplatu zatezne kamate u slučaju kašnjenja s plaćanjem glavnice obveznice, na isplatu povećane kamate u slučaju kašnjenja s plaćanjem dospjele kamate po obveznici, pravo na proglašenje prijevremenog dospijeća.

Uz to, imaju pravo sazvati skupštinu kako bi raspravljali i odlučivali o značajnim pitanjima koja se odnose na obveznice. Naime, svaka obveznica daje pravo na jedan glas na skupštini imatelja obveznica.

Isplata glavnice

Glavnica obveznica u nominalnom iznosu izdanja isplatit će se odjednom na dan dospijeća. Ukoliko će dan dospijeća biti dan koji nije radni dan, tada će se otplata glavnice obveznica izvršit na prvi sljedeći radni dan.

lsplata kamate

Kamate se isplaćuju jedanput godišnje i dospijevaju na godišnjicu datuma izdanja, odnosno 08. ožujka 2024. godine, te na datum dospijeća, odnosno 08. ožujka 2025. godine.

U slučaju da neki od navedenih datuma dospijeća kamata padaju na dan koji nije radni dan, tada će plaćanje kamata biti izvršeno prvi idući radni dan.

Prijevremeno dospijeće obveznica

lmatelji obveznica, koji samostalno ili skupno imaju 2/3 ukupnog broja glasova (broj izdanih, a neotkupljenih obveznica u tom trenutku) imaju pravo proglasiti ukupno izdanje obveznica dospjelim i plativim prije dana dospijeća („Prijevremeno dospijeće“) i to u sljedećim slučajevima:

• objave općeg moratorija Republike Hrvatske na plaćanje duga
• neisplate o dospijeću kamate ili bilo kojeg drugog iznosa koji proizlazi iz obveznica, izuzev ako do kašnjenja u naplati dođe uslijed administrativnih ili tehničkih poteškoća koje utječu na prijenos sredstava od strane izdavatelja i ako takvo kašnjenje ne traje duže od 5 radnih dana
• povreda izjava i jamstava Republike Hrvatske, odnosno neispunjavanje obveza iz izjava i jamstava koje traje duže od 60 dana od izdavateljeve obavijesti o povredi
• neisplate od strane izdavatelja, u iznosu većem od 20 milijuna eura, obveza po kreditima ili drugim poslovima o originalnom dospijeću ili u slučajevima kada izdavatelj bude pozvan od strane vjerovnika na plaćanje prije originalnog dospijeća.

Odluku o prijevremenom dospijeću obveznica donosi skupština koju čine svi imatelji obveznica (u nastavku teksta: Skupština).

Skupština ima sljedeće ovlasti: proglasiti slučaj povrede obveze izdavatelja, te donijeti odluku o prijevremenom dospijeću, donijeti odluku o poduzimanju mjera prisilne naplate, donijeti odluku o izmjeni uvjeta obveznica, uz suglasnost izdavatelja.

Zastara

Potraživanja prema Republici Hrvatskoj iz kamata obveznica zastarijevaju u roku od 3 godine od pojedinačnog datuma dospijeća kamata, dok potraživanja iz glavnice obveznica zastarijevaju u roku od 5 godina od dana dospijeća, osim u slučaju prijevremenog dospijeća kada glavnice obveznice zastarijevaju u roku od 5 godina od dana takvog prijevremenog dospijeća.

Porezni tretman obveznica

Porezni tretman ulaganja u obveznice zasniva se na pozitivnim poreznim propisima Republike Hrvatske. No, treba imati na umu da eventualne naknadne izmjene zakonodavstva, njegova tumačenja, sudske i upravne odluke mogu imati određene implikacije i/ili porezne posljedice na ulaganje u obveznice ili na njezino raspolaganje. Stoga se preporučuje imateljima obveznica pratiti relevantno zakonodavstvo, a u slučaju potrebe zatražiti i stručnu pomoć poreznih savjetnika, s ciljem prevencije mogućih neželjenih učinaka na svoja financijska ulaganja. Naime, općepoznata činjenica je da se u Republici Hrvatskoj porezni propisi učestalo mijenjaju i po nekoliko puta u poslovnoj godini, te je iz tog razloga neophodno kontinuirano pratiti relevantne porezne zakonske i podzakonske propise.

Shodno tome, u nastavku teksta, ukratko donosimo pregled poreznog tretmana obveznica.

Oporezivanje kamata iz obveznice porezom na dodanu vrijednost

Plaćanje kamate iz obveznice ne podliježe obračunu i plaćanju poreza na dodanu vrijednost.

Oporezivanje prihoda ostvarenih od kamata iz obveznice porezom na dobit

Prihod od kamata iz obveznica koji hrvatski porezni rezidenti - obveznici poreza na dobit ostvare od kamata, uključivo i kamate iz obveznica, ulazi u izračun osnovice poreza na dobit. Ovisno o razini prihoda, dobit se oporezuje po stopi od 10% ili 18%.

Oporezivanje kamata iz obveznice porezom po odbitku

Sukladno pozitivnom poreznom zakonodavstvu, plaćanje kamate iz obveznice pravnim osobama koje nemaju registriranu djelatnost i sjedište na teritoriju Republike Hrvatske ne podliježe plaćanju poreza po odbitku u Republici Hrvatskoj.

lzdavatelj, sukladno uvjetima obveznice, isplaćuje bruto iznos kamate, iz kojeg ili na koji, imatelj obveznice plaća sve poreze sukladno važećoj poreznoj legislativi države svoje rezidentnosti.

Oporezivanje kamata i/ili kapitalne dobiti iz obveznice porezom na dohodak

Sukladno pozitivnom poreznom zakonodavstvu, dohodak koji na temelju isplaćenih kamata iz obveznica ostvare porezni obveznici fizičke osobe ne podliježe obračunu i plaćanju poreza na dohodak u Republici Hrvatskoj.

Kapitalni dobici što će ih prodajom obveznica ostvariti fizičke osobe, porezni rezidenti, smatrat će se primicima po osnovi dohotka od kapitala od kapitalnih dobitaka i oporezivat će se porezom na dohodak od kapitala po stopi od 10% i eventualno prirezom porezu na dohodak. Kapitalni dobici što će ih prodajom obveznica ostvariti fizičke osobe, porezni nerezidenti, smatrat će se primicima po osnovi dohotka od kapitala od kapitalnih dobitaka i oporezivat će se porezom na dohodak od kapitala po stopi od 10%.

Kapitalni dobici što će ih prodajom obveznica ostvariti fizičke osobe, porezni nerezidenti, s čijim državama Republika Hrvatska ima zaključen Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, oporezivat će se prema tim Ugovorima.

Kapitalni dobici što će ih prodajom obveznica ostvariti fizičke osobe, porezni rezidenti i nerezidenti, neće se oporezivati u slučaju kada su obveznice prodane nakon 2 (dvije) godine od dana njihove kupnje, odnosno stjecanja. Bruto kapitalna dobit je prihod koji se ostvari prodajom obveznica, a odnosi se na iznos razlike između cijene po kojoj je obveznica prodana i cijene po kojoj je kupljena.

Isplate iz obveznica bez odbitka

Sva plaćanja temeljem obveznica izdavatelj će izvršavati slobodna od i bez ustezanja ili umanjenja za sve sadašnje i buduće poreze i ostala davanja bilo koje vrste u Republici Hrvatskoj ili jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, osim ako bi takvo ustezanje ili umanjenje bilo propisano zakonodavstvom Republike Hrvatske.

Rizici povezani s ulaganjem u obveznice

Svako financijsko ulaganje, pa tako i ulaganje u dužničke vrijednosne papire kao što su obveznice donosi određene rizike za ulagače. Stoga ćemo navesti nekoliko značajnijih rizika koji su karakteristični za ulaganje u obveznice.

Rizik inflacije

S obzirom da inflacija (koja je na rekordno visokim razinama) ima učinke na skoro sve segmente gospodarstva, tako može imati i na obveznice.

Naime, rizik inflacije predstavlja promjenu kupovne moći valute u kojoj su obveznice denominirane, u kojem se slučaju mijenja realna vrijednost obveznice. Rast inflacije izravno uzrokuje pad realnog prinosa od ulaganja u obveznice i obrnuto. Ako je stopa inflacije veća od nominalnog prinosa od ulaganja u obveznice, tada je realni prinos od ulaganja u obveznice  negativan.

Rizik neispunjenja obveza izdavatelja po izdanim obveznicama

U slučaju da izdavatelj neće biti u mogućnosti izvršiti isplatu kamate i/ili glavnice po izdanim obveznicama u predviđenom iznosu i roku, tada će to za ulagatelja u obveznice predstavljati rizik potencijalnog gubitka po osnovi ulaganja u obveznice.

Rizik povezan s financiranjem ulaganja u obveznice pozajmljenim sredstvima

Ako se ulaganje u obveznice financira pozajmljenim sredstvima, tada ulagatelj mora, prilikom izračuna prinosa od ulaganja u obveznice, odnosno gubitka u slučaju da izdavatelj ne isplati kamatu ili ne otplati glavnicu obveznica po dospijeću ili u slučaju da tržišna cijena obveznica značajno padne, uzeti u obzir i troškove otplate zajma, odnosno kredita.

Naime, financiranje ulaganja u obveznice zajmom ili kreditom može značajno povećati rizik ulagatelja. Stoga bi ulagatelji trebali procijeniti vlastito financijsko stanje prije ulaganja, a kako bi mogli utvrditi da li će biti u mogućnosti plaćati kamate i otplatiti glavnicu zajma, odnosno kredita, te mogu li uz to pretrpjeti gubitke iz ulaganja u obveznice, umjesto da ostvare zaradu.

Rizik nelikvidnosti na sekundarnom tržištu

Neovisno o uvrštenju obveznica za trgovanje na službeno tržište Zagrebačke burze, ne postoji garancija da će se razviti aktivno sekundarno trgovanje obveznicama, a koje bi trajalo cijelo razdoblje do dospijeća obveznica.

U slučaju da se aktivno trgovanje ne razvije (to jest da ne bude dovoljno zahtjeva za kupnju obveznica ili ponuda za prodaju obveznica), tada bi to moglo imati značajne negativne učinke  na cijenu obveznica, a posebno na njezinu likvidnost. Svaki ulagatelj treba biti svjestan da na nelikvidnom tržištu postoji rizik da neće moći prodati svoje obveznice u bilo koje vrijeme po fer tržišnoj cijeni ili po cijenama koje će mu osigurati prinos usporediv sa sličnim ulaganjima koja imaju razvijeno sekundarno tržište.

Također, značajni poremećaji tržišnih uvjeta, regulatornih mjera ili tehnički i drugi problemi mogu omesti ili privremeno obustaviti trgovanje uvrštenim obveznicama, te tako spriječiti imatelje obveznica da ih prodaju u kratkom roku i/ili po fer tržišnoj cijeni.

Rizik povezan s transakcijskim troškovima i naknadama za trgovanje obveznicama na sekundarnom tržištu

Prilikom trgovanja obveznicama na sekundarnom tržištu mogu se pojaviti transakcijski troškovi. Naime, transakcijski troškovi mogu značajno umanjiti ili u potpunosti eliminirati potencijal zarade od trgovanja obveznicama. Najčešće se ti troškovi pojavljuju u obliku fiksne/minimalne naknade za transakcije manje vrijednosti ili promjenjive naknade (izražene u postotku) za transakcije veće vrijednosti. Osim troškova izravno povezanih sa sklapanjem transakcija sekundarnog trgovanja (direktni troškovi), ulagatelji trebaju uzeti u obzir i određene troškove koji mogu nastati nakon sklapanja transakcija (kao npr. troškovi skrbništva nad obveznicama). Stoga se ulagateljima preporučuje da se pravovremeno informiraju o svim troškovima povezanim sa sklapanjem i namirom transakcija (na sekundarnom tržištu) s obveznicama prije donošenja investicijske odluke.

Rizik promjenjivosti tržišne cijene obveznica i kamatnih stopa

Imatelji obveznica izloženi su riziku promjene tržišne cijene obveznica tijekom razdoblja od izdanja do dospijeća. Naime, na tržišnu cijenu obveznica utječe velik broj unutarnjih i vanjskih faktora, kao na primjer: kreditni rating izdavatelja, promjena tržišnih kamatnih stopa, cjelokupna kretanja u gospodarstvu, politike središnjih banaka, inflacija, te nedostatak potražnje ili prevelika potražnja za obveznicama. lmatelji obveznica izloženi su riziku nepovoljne promjene tržišne cijene obveznica, koji se materijalizira ako imatelj proda obveznice prije dospijeća.

Nema nikakve garancije da događaji u Republici Hrvatskoj ili izvan Republike Hrvatske neće uzrokovati nestabilnosti/fluktuacije tržišta, te da takve nestabilnosti/fluktuacije neće imati  negativne učinke na cijenu obveznica ili da ekonomski i tržišni uvjeti neće imati neke druge negativne učinke.

S obzirom da obveznice nose kamatu po fiksnoj stopi, imatelji obveznica izloženi su i riziku pada cijene obveznica zbog porasta kamatnih stopa na tržištu. Dok je nominalna kamatna stopa na obveznice fiksirana tijekom cijelog razdoblja trajanja obveznica na sekundarnom tržištu, kamatne stope na tržištima kapitala (tržišne kamatne stope) većinom se mijenjaju na svakodnevnoj bazi. Kako se mijenja tržišna kamatna stopa, tako se mijenja i cijena obveznica, ali u obrnutom smjeru. Ako tržišne kamatne stope rastu, cijena obveznica obično pada. U slučaju da tržišne kamatne stope padnu, tada cijena obveznica obično raste.

Zaključno

Prema mišljenju Vlade Republike Hrvatske građani će ulaganjem u narodne obveznice ostvariti veće prinose nego da su financijska sredstva držali na računima u nekim drugim financijskim aranžmanima kao npr. klasičnoj štednji, i to uz minimalne rizike. Naime, kamatna stopa koja se obračunava na narodne obveznice je zasigurno drastično veća od kamatne stope koja se obračunava na npr. štednju u financijskim institucijama, odnosno bankama. Uzimajući u obzir navedeno, može se zaključiti da će se građanima ulaganje u narodne obveznice financijski isplatiti, odnosno ako će obveznicu držati do roka dospijeća. U tom slučaju svake godine dobiti će kuponsku kamatnu stopu od minimalno 3,65%, te nominalni iznos koji su uložili, po isteku roka dospijeća od dvije godine. No, ako građani ipak odluče trgovati obveznicama na sekundarnom tržištu, odnosno ako je prodaju prije isteka njezina dospijeća, tada postoji rizik da će njezina tržišna vrijednost biti niža od nominalne (vrijednost obveznice prilikom izdanja), a čime neće ostvariti željene financijske učinke od prvobitne kupnje obveznica. S druge strane, to ne znači da prodajom obveznica ne mogu ostvariti i veću zaradu, s tim da uvijek treba uzeti u obzir i različite tržišne faktore, te nepredvidljivost i dinamičnost tržišnih kretanja, posebice u trenutnim ekonomskim okolnostima.

Naravno, ne treba zanemariti niti učinke inflacije koja i dalje nezaustavljivo raste na vrijednost obveznica. Stoga se postavlja pitanje da li će se s obzirom na visoku stopu inflacije, prinos od obveznica u konačnici i isplatiti. Neće biti potrebno predugo čekati na prve financijske rezultate od ulaganja u narodne obveznice.

Bernard Iljazović

Izvori:

1. Vlada Republike Hrvatske, www.vlada.hr.

2. Ministarstvo financija Republike Hrvatske – Dokument ponude obveznica Republike Hrvatske, Zagreb, 16. veljače 2023. godine

3. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga – Edukacija: Što je obveznica?