1. UVOD

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo je strateški organizacijski oblik fizičkih osoba poljoprivrednika koji je vrlo važan za opstanak i razvitak ruralnih zajednica te ima  dodatni značaj za ukupni razvoj poljoprivrede u Republici Hrvatskoj (u nastavku: RH). Uvjeti za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede i s njom povezanih dopunskih djelatnosti koje se obavljaju na  obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu propisani su  Zakonom o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (Nar. nov., br. 29/18. i 32/19., -u nastavku: Zakon'18). Prema ovom Zakonu, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (u nastavku: OPG)  definira se kao organizacijski oblik gospodarskog subjekta poljoprivrednika fizičke osobe, koji radi stvaranja dohotka samostalno i trajno obavlja djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti, a temelji se na korištenju vlastitih i/ili unajmljenih proizvodnih resursa te na radu, znanju i vještinama članova obitelji.  Način i uvjeti upisa u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstvo (u nastavku: Upisnik),  obrazac zahtjeva za upis i potrebni dokazi koji se prilažu zahtjevu, sadržaj Upisnika, detaljan pregled dopunskih djelatnosti koje se mogu obavljati na OPG-u s popisom zanimanja tradicijskih obrta i vještina potrebnih za obavljanje pojedine dopunske djelatnost te način i rokovi izvještavanja  Agenciji za plaćanja  u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u nastavku: Agencija) kao nadležnom tijelu za vođenje Upisnika, propisani su  Pravilnikom o Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (Nar. nov., br. 62/19., - u  Pravilnik o Upisniku OPG-ova).

 U Nar. nov., br. 18/23 objavljen je, drugi po redu,  Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (u nastavku: novele Zakona, Zakon) koji je stupio na snagu 23. veljače 2023.U nastavku dajemo prikaz bitnih promjena izvršenih novelom Zakona, za koje smatramo da su bitne za postojeće i potencijalne OPG-ove.

2. CILJ ZAKONA I  ZAKONSKO DEFINIRANJE POJEDINIH POJMOVA

Odredbom  čl. 4. Zakona'18 bilo je propisano da je cilj Zakona osigurati održivi razvoj OPG-a,  koji se pored ostalog ostvaruje i jačanjem socijalne uloge OPG-a.  Izmjenom odredbe navedenog članka propisuje se  da je primarni cilj ovoga Zakona doprinijeti ostvarivanju načela opće sigurnosti hrane i očuvanju  prirodnih poljoprivrednih resursa unaprjeđenjem i povećanjem konkurentnosti OPG-a te jačanjem društvene, gospodarske i ekološke uloge OPG-

Budući Zakon o stočarstvu[¹] na koji  je upućivala do tada važeća definicija stoke više nije na snazi, novelom Zakona definicija stoke se mijenja i usklađuje s pojmom životinja iz čl. 3. toč. 74. Zakona o veterinarstvu.[²] Pod stokom, u smislu Zakona, podrazumijevaju se životinje iz porodice kopitara (konji, magarci, mazge, mule i dr.), životinje iz porodice papkara (goveda, ovce, koze, svinje i dr.), perad (kokoši, pure, guske, patke i druge ptice koje su uzgajane ili držane radi proizvodnje mesa, rasplodnih ili konzumnih jaja i drugih proizvoda te divlje ptice za uzgoj i rasplod), ukrasne, strane i divlje ptice, sisavci, kunići i pčele.

Ujedno je izmijenjan dio odredbe čl.  5. st. 1. toč. j) Zakona'18 dijelu pojašnjavanja načina izračunava EVPG-a na način da je sada propisano da se ekonomska veličina OPG-a izračunava prema metodologiji Europske unije (u nastavku: EU), a ne više  prema međunarodnoj metodologiji FADN kalkulatora[³] (isti može eventualno služiti samo kao alat za izračun EVPG-a  te kao takav je  nepotreban u pojmovnom uređenju EVPG-a).

2. UPISNIK OPG-ova

2.1. Postupak upisa i vođenje Upisnika

Agencija vodi Upisnik kao javnu službenu evidenciju u elektroničkom obliku koja sadržava vjerodostojne i ažurirane podatke o subjektima upisa,  te da u okviru prenesenih javnih ovlasti rješava u upravnom postupku odnosno donosi rješenje o: upisu OPG-a  u Upisnik i odjavi iz Upisnika; upisu, promjeni i brisanju dopunske djelatnosti OPG-a; upisu i promjeni statusa OPG; upisu, odjavi i promjeni članova OPG-a; upisu i promjeni sjedišta OPG-a te izdvojenog pogona/proizvodne jedinice OPG-a. O navedenim upisima Agencija rješava u upravnom postupku na temelju podnesenog zahtjeva za upis u Upisnik koji se podnosi na obrascu s propisanim prilozima i dokazima na temelju kojih se provodi upis. Iznimno, Agencija ne provodi upravni postupak i ne odlučuje rješenjem u dijelu evidentiranja podataka koji se odnose na žiro račun i kontakte.   Novelom  Zakona je propisano da Agencija u upravnom postupku rješava i o upisu te promjeni naziva OPG-a, a iznimno, upravni postupak se ne provodi i u dijelu evidentiranja podataka koji se odnosi i na proizvodne resurse OPG-a.

Osim na temelju podnesenog zahtjeva, novelom Zakona je propisano da Agencija rješava u provedbi upravnog postupka  i po službenoj dužnosti u provedbi postupka iz čl. 40.a ovoga Zakona. Tom je odredbom propisano da će Agencija, u slučaju neprijavljivanja promjene upisanih podataka u Upisniku u roku od 15 dana od dana nastale promjene, na temelju uvida u službene evidencije kojima raspolaže, po službenoj dužnosti provesti postupak i donijeti rješenje ako utvrdi da je došlo do promjene podataka u Upisniku.

Podaci iz Upisnika OPG-a su javni, osim OIB-a nositelja i članova OPG-a

I novelom Zakona je propisano da ministar poljoprivrede (u nastavku: ministar)  pravilnikom propisuje oblik, sadržaj i način vođenja Upisnika.   Kako je ministar  2019. godine donio  Pravilnik o Upisniku temeljem  Zakona'18, prijelaznom odredbom čl. 43.st.1. Zakona  propisano je da će ministar  isti uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od šest   mjeseci od dana  njegovog stupanja na snagu (do 23. kolovoza 2023.).

2.2. Usluge informacijskog društva

Odredbom čl. 27.st. 2. podst.3. Zakona'18 propisano je da OPG svoje proizvode  može prodavati, pored ostalog i na daljinu.  Odredbom čl. 10. st.1. podst.6. Zakona o trgovini (u nastavku. ZT)[⁴] propisano je  da prodaja na daljinu (kao način obavljanja trgovine na malo izvan prodavaonice) obuhvaća  i prodaju  putem interneta (web shopa). Na internet prodaju primjenjuju se i odredbe Zakona o elektroničkoj trgovini (u nastavku: ZET)[⁵] u dijelu kojim se uređuje područje pružanja usluga informacijskog društva, odgovornost davatelja usluga informacijskog društva i pravila u vezi sa sklapanjem ugovora u elektroničkom obliku. 

Odredbom čl. 5. st.3. ZET-a propisano je da pravni subjekt koji se osniva i registrira u RH za obavljanje usluga informacijskog društva, pri nadležnom trgovačkom sudu  registrira djelatnost pod nazivom "Usluge informacijskog društva". Pod uslugom informacijskog društva, u smislu čl. 2. toč.2. ZET smatra se  usluga koja se uz naknadu pruža elektroničkim putem na individualni zahtjev korisnika, a posebno internet prodaja robe i usluga, nuđenje podataka na internetu, reklamiranje putem interneta, elektronički pretraživači, te mogućnost traženja podataka i usluga koje se prenose elektroničkom mrežom, posreduju u pristupu mreži ili pohranjuju podatke korisnika.

U svrhu usklađivanja Zakona  s odredbama ZET-a te omogućavanja onim OPG-ovima koji žele   svoje proizvode  prodavati i putem interneta (web shopa), a bez dodatnih troškova vezanih za osnivanje trgovačkog društva  ili zadruge, odnosno otvaranja obrta radi registriranja usluga informacijskog društva, novelom Zakona izmijenjen je čl. 8. Zakona'18 na način da je istim omogućeno registriranje (upis) djelatnosti "Usluge informacijskog društva" u Upisnik.

U slučaju obavljanja prodaje svojih proizvoda na daljinu putem interneta, OPG je dužan registrirati djelatnost obavljanja usluga u skladu sa zakonom kojim se uređuje elektronička trgovina (ZET-om) te u tu svrhu podnijeti Agenciji zahtjev za upis dopunske djelatnosti u Upisnik pod nazivom "Usluge informacijskog društva". O upisu predmetne dopunske djelatnosti u Upisnik, Agencija rješava u upravnom postupku, a OPG smije započeti s obavljanje prodaje svojih  poljoprivrednih i prehrambenih  proizvoda putem interneta tek nakon što rješenje Agencije o izvršenom upisu postane izvršno.

3. OBAVLJANJE  GOSPODARSKE DJELATNOSTI POLJOPRIVREDE

3.1. Opći uvjeti obavljanja OPG-a

Odredbom čl. 9. Zakona'18 propisano je da fizička osoba koja ima prebivalište na teritoriju RH, može radi ostvarivanja dohotka ili dobiti proizvodnjom i prodajom proizvoda ili pružanjem usluga na tržištu obavljati samostalno gospodarske djelatnosti poljoprivrede u organizacijskom obliku OPG-a, kao i državljanin druge države članice EU ili potpisnice potpisnice Europskog gospodarskog prostora (EGP-a)[⁶] ili Švicarske konfederacije (u nastavku: državljanin EU) ako na teritoriju RH ima pravo korištenja proizvodnih resursa. Novelom Zakona dopunjeni su  opći uvjeti iz čl. 9.  Zakona'18  u odnosu na državljana EU.

Državljanin EU  koji ima pravo korištenja proizvodnih resursa na teritoriju RH može obavljati djelatnost poljoprivrede u organizacijskom obliku OPG-a  u skladu s odredbama ovoga Zakona, ako ima (i) zakonito odobren boravak u RH u skladu s  propisima kojima se uređuje prebivalište i boravište, s time da mora biti upisan u Upisnik u svojstvu nositelja OPG-a sukladno odredbama ovoga Zakona.

3.2. Proizvodni resursi

Da bi fizička osoba poljoprivrednik mogla obavljati gospodarsku djelatnost poljoprivrede u organizacijskom obliku OPG-a mora sukladno čl. 11. Zakona'18  mora raspolagati proizvodnim resursima  te iste upisati u Upisnik. Radi jasnoće i preciznosti pojedinih izričaja, novelom Zakona navedeni članak mnemotehnički je dorađen, uz propisivanje da je ovaj uvjet potrebno ispuniti i u odnosu na obavljanje dopunskih djelatnosti na OPG-u  te uvrštavanjem izdvojenih pogona  i stambenih prostorija u kojima se obavlja pojedina gospodarska djelatnost u proizvodne resurse.         

Proizvodnim resursima za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede i dopunskih djelatnosti u organizacijskom obliku OPG-a osobito se smatraju: zemljište, nasadi, stoka, zgrade za stoku, pomoćne zgrade, skladišta, objekti za proizvodnju u zaštićenom prostoru, objekti s opremom za čuvanje, skladištenje, preradu i pakiranje, objekti za boravak i usluge, poljoprivredna mehanizacija, priključni, radni i drugi strojevi, uređaji, alati i oprema, transportna sredstva, rad, stručna znanja i vještine te izdvojeni pogoni i stambene prostorije u kojima se obavlja pojedina gospodarska djelatnost poljoprivrede, uključujući i dopunsku djelatnost.

U  čl. 12. st.1. Zakona'18  st.4. brisan je dio odredbe o odgovornosti OPG-a za primjereno održavanje elektroenergetske opreme, uređaja i instalacija koje  se koristi za obavljanje djelatnosti na tom gospodarstvu, kao i za njihovu tehničku ispravnost sukladno posebnim propisima,  budući se  dužnost brige za održavanje tehničke ispravnosti opreme podrazumijeva samo po sebi i to u odnosu na svu opremu OPG-a u skladu s posebnim propisima, a ne samo elektroenergetsku.

3.3. Dopunske djelatnosti OPG-a

Odredbe čl. 13. i 14. Zakona'18 o dopunskim djelatnostima koje se mogu obavljati na OPG-u (čl. 13.) i načinu odabira i upisa istih u Upisnik (čl.14.) ostale su bitno neizmijenjene. OPG može dobrovoljno odabrati i u Upisnik  upisati jednu ili veći broj  dopunskih djelatnost ako za njih ispunjava propisane uvjete (može obavljati samo one dopunske djelatnosti koji su upisani u Upisnik).  Obzirom na dosadašnju podnormiranost u svezi s obavljanjem dopunskih djelatnosti,  novelom Zakona dodana su dva nova članka kojima se detaljnije propisuju uvjeti za nositelja dopunske djelatnosti (čl. 14.a.) i propisuju posebni  uvjeti za obavljanje pojedinih dopunskih djelatnosti  koje određuju propisi iz područja kojim je regulirana pojedina djelatnost,  a koje u bitnom odražavaju sadržaj čl. 11. i 12. Pravilnika o Upisniku OPG-ova (čl.14.b.).

3.3.1. Nositelj dopunske djelatnosti

Za svaku dopunsku djelatnost OPG-a upisuje se nositelj dopunske djelatnosti koji ispunjava potrebne uvjete za obavljanje te djelatnosti, što može biti nositelj ili član OPG-a.

Ako je nositelj dopunske djelatnosti član OPG-a, tada su on i  nositelj OPG-a  obveznici plaćanja obveznih doprinosa te poreza na dohodak ili poreza na dobit po osnovi obavljanja zajedničke djelatnosti, pri čemu se nositelj dopunske djelatnosti smatra supoduzetnikom u OPG-u, a nositelj OPG-anositeljem zajedničke djelatnosti sukladno poreznim propisima

Uz pojedinu dopunsku djelatnost OPG-a u Upisnik se može  upisati i  zanimanje tradicijske djelatnosti kojom se nositelj i/ili pojedini član OPG-a bavi, ako ispunjavaju potrebne uvjete za obavljanje tog zanimanja sukladno Zakonu o obrtu.[⁷]      

3.3.2. Uvjeti za obavljanje pojedinih dopunskih djelatnosti

Za dopunsku djelatnost proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda preradom vlastitih poljoprivrednih proizvoda, uz mogućnost kupnje dijela istovrsnog primarnog poljoprivrednog proizvoda koji proizvodi OPG  od drugih OPG-ova  i/ili drugih poljoprivrednih obrta upisanih u Upisnik poljoprivrednika sukladno Zakonu o poljoprivredi (u nastavku: ZP),[⁸] radi  prerade grožđa u vino, prerade voća u voćno vino, proizvodnje jakih alkoholnih pića, octa, ostalih alkoholnih pića te proizvodnje piva do 2.000 hl,  OPG mora biti upisan u registar trošarinskih obveznika i/ili u druge registre u skladu s propisima koji uređuju ovu djelatnost.

Dopunsku djelatnost prerade vlastitih poljoprivrednih proizvoda uz mogućnost kupnje dijela primarnog poljoprivrednog proizvoda od drugih OPG-ova i/ili drugih poljoprivrednih obrta upisanih u Upisnik poljoprivrednika u skladu sa ZP radi  prerade u ulja, biljne ili životinjske masti, proizvodnje prehrambenih proizvoda te pakiranje i/ili zamrzavanje i/ili sušenje i/ili konzerviranje prehrambenih proizvoda, OPG  mora obavljati u objektima registriranim i/ili odobrenim u skladu s propisima koji uređuju ovu djelatnost. 

Dopunsku djelatnost proizvodnje prehrambenih proizvoda od primarnog poljoprivrednog proizvoda iz vlastite proizvodnje uz mogućnost kupnje dijela istovrsnog primarnog poljoprivrednog proizvoda koji proizvodi OPG od drugih OPG-ova i/ili drugih poljoprivrednih obrta upisanih u Upisnik poljoprivrednika  u skladu sa ZP u dijelu prerade mlijeka, životinjske masti, prerade mesa te proizvodnje proizvoda od jaja,  OPG mora obavljati u objektima odobrenim u skladu s propisima koji uređuju ovu djelatnost. Dopunska djelatnost proizvodnje neprehrambenih proizvoda, predmeta opće uporabe i kozmetičkih proizvoda na OPG-u mora se obavljati u prostorima koji zadovoljavaju uvjete uređene propisima koji uređuju proizvodnju neprehrambenih proizvoda, predmeta opće uporabe i kozmetičkih proizvoda kao i gotovi proizvod, a u slučaju proizvodnje predmeta opće uporabe mora se provesti i postupak registracije pri nadležnom tijelu.

Dopunska djelatnost proizvodnje kozmetičkih proizvoda mora se obavljati u objektima registriranim sukladno propisima koji uređuju takvu proizvodnju te  OPG mora upotrebljavati sirovinu čiji karakteristični sastojci potječu iz aktivnosti OPG-a (karakteristične sastojke pravilnikom propisuje ministar)[⁹] uz mogućnost kupnje sirovine od drugih OPG-ova  i/ili drugih poljoprivrednih obrta upisanih u Upisnik poljoprivrednika u skladu sa ZP,  uvažavajući različitosti hrvatskog podneblja.

U okviru dopunske djelatnosti sakupljanja samoniklog bilja, šumskih plodova i gljiva te kod prerade drva, OPG mora imati u posjedu poljoprivredno zemljište ili šumu ili šumsko zemljište te postupati u skladu s propisima koji uređuju ovu djelatnost. U okviru dopunske djelatnosti proizvodnje energije iz poljoprivredne i/ili šumske biomase stajskog gnoja, gnojovke, gnojnice i drugih izvora biomase, udio sirovina koje potječu od aktivnosti OPG mora biti najmanje 20 % od količine ukupno potrebnih sirovina, a preostalu sirovinu OPG može nabaviti od drugih gospodarstava i/ili dobavljača u skladu s propisima koji uređuju ovu djelatnost.

Dopunsku djelatnost proizvodnje energije iz nusproizvoda životinjskog podrijetla (stajskog gnoja, gnojovke, gnojnice, nusproizvoda kategorije 3.) u skladu s propisom koji regulira postupanje s nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi, OPG  mora obavljati u objektima odobrenim u skladu s propisima koji uređuju ovu djelatnost. 

Dopunsku djelatnost proizvodnje organskih gnojiva ili poboljšivača tla OPG mora obavljati u objektima odobrenim u skladu s propisima koji uređuju ovu djelatnost.  Dopunsku djelatnost pružanja ugostiteljskih, turističkih i ostalih usluga, OPG mora obavljati u objektima registriranim/evidentiranim u skladu s propisima koji uređuju ovu djelatnost.  U okviru omogućavanja edukacijskih praktikuma na poljoprivrednom gospodarstvu, OPG mora sklopiti sporazum o provedbi edukacijskog programa s ustanovom koja ima odobren program u skladu s propisima koji uređuju ovu djelatnost.  Za  odobrenje dopunske djelatnosti akvakulture sukladno propisima koji uređuju djelatnost akvakulture,  OPG mora raspolagati potrebnim vodnim resursima, a obavljanje djelatnosti akvakulture na području OPG-a  mora biti u skladu s propisima koji uređuju prostorno uređenje.

4. OBILJEŽJA OPG-a

 4.1. Odabir organizacijskog oblika OPG-a i izuzeće od  takvog odabira

Fizička osoba  koja zbog samostalnog obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede ima EVPG veću od iznosa od 3.000,00 eura, ili koja je po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit u skladu s propisima iz područja oporezivanja, ako odabere organizacijski oblik OPG-a, mora se upisati u Upisnik.

Fizička osoba koja se bavi poljoprivrednom, a nije se obvezna upisati u Upisnik, upisuje se u Upisnik poljoprivrednika pri Agenciji sukladno ZP.  Međutim, ako fizička osoba tijekom kalendarske godine ispuni neki od  propisanih uvjeta iz čl. 15. st.1. Zakona (ostvari EVPG u iznosu većem od 3.000,00 eura, ili postane obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit) obvezna je mjesno nadležnoj podružnici Agencije  podnijeti zahtjev za upis u Upisnik u skladu s ovim Zakonom, najkasnije do 15. lipnja iduće kalendarske godine.  Ako fizička osoba dobrovoljno odabere organizacijski oblik OPG-a i pripadajući status jer se namjerava baviti gospodarskom djelatnosti poljoprivrede u EVPG-a većoj od iznosa od 3.000,00, također podnosi zahtjev za upis u Upisnik.

U slučaju dobrovoljnog odabira organizacijskog oblika OPG-a i pripadajućeg statusa, Agencija za plaćanje provjerava EVPG-a po službenoj dužnosti, najkasnije do 1. rujna iduće kalendarske godine. Ako se provjerom utvrdi da EVPG-a nije veća od 3.000,00 eura, Agencija rješenjem briše OPG-iz Upisnika s danom izvršnosti rješenja, osim ako fizička osoba nije ostvarila navedenu EVPG iz opravdanog razloga.

4.2. Odabir i promjene statusa OPG-a      

Odredba čl. 17. Zakona'18 kojom se propisuje odabir i promjena statusa OPG-a ostala je u bitnom neizmijenjena. Za potrebe ovog članka, podsjećamo da je tom odredbom propisano da se, ovisno o dopunskim djelatnostima, obvezno   pri upisu OPG-a u Upisnik odabire jedan od slijedećih statusa: a) OPG za proizvodnju; b) OPG za proizvodnju i preradu; c) OPG za proizvodnju i usluge; i d) OPG za proizvodnju, preradu i usluge. Odabirom statusa preuzimaju se obveze i stječu prava koja su propisana odredbama ovoga Zakona i ZP-a. Odabrani status  može se mijenjati odabirom većeg ili manjeg broja dopunskim djelatnosti,

4.3. Naziv OPG-a

U skladu s odredbom čl. 18. Zakona'18, naziv OPG-a je ime pod kojim OPG posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu te se kao takav upisuje u Upisnik te mora biti vidljivo istaknut na adresi sjedišta, izdvojenom pogonu/proizvodnoj jedinici izvan sjedišta i na onim sredstvima i mjestima na kojima se obavlja djelatnost na otvorenom.

Novelom Zakona odredba čl. 18. je dopunjena na način  da je izrijekom isključena obveza  postavljanja naziva OPG-a  na zemljišnim parcelama OPG-a te propisana  primjena odgovarajućih odredbi  Zakona o trgovačkim društvima[¹⁰]  koje se odnose na tvrtku u pogledu pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom.

Nadalje,  novelom Zakona dodani su članci 18.a. i 18. b. kojima se uređuje jezik kojim mora biti napisan naziv OPG-a, jasno razlikovanja naziva OPG-a u odnosu na naziv drugog OPG-a, te ograničenja uporabe pojedinih sastojaka u nazivu OPG-a (osobnih imena, imena država i međunarodnih organizacija).

Naziv OPG-a mora biti napisan  na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, a može sadržavati pojedine riječi na stranom ili mrtvom jeziku te arapske brojeve, a u Upisnik se može upisati i u prijevodu na jedan ili više jezika.  Sastojci naziva OPG-a ne mogu biti takvi da stvaraju zabunu glede obavljanja djelatnosti OPG-a, utiska o identitetu, da vrijeđaju prava intelektualnog vlasništva ili druga prava drugih osoba. 

Naziv  OPG-a mora se  jasno razlikovati od naziva drugog OPG-a upisanog u Upisnik (odbit će se  zahtjev za upis u Upisnik ako se naziv OPG-a jasno ne razlikuje od naziva drugog OPG-a upisanog u Upisnik) . Ako  se podnesu dva ili više zahtjeva za upis u Upisnik s istim nazivom, odobrit će se upis onog OPG-a čiji je zahtjev prvi zaprimljen, a iznimno će se odobriti upis onog OPG-a čiji je zahtjev kasnije zaprimljen ako taj OPG dokaže da je taj naziv upotrebljavao u pravnom prometu prije OPG-a čiji je zahtjev prvi zaprimljen.

4.4. Sjedište OPG-a

Prema  čl. 19. Zakona'18  sjedište  OPG-a podrazumijeva adresu na kojoj OPG posluje i koja se upisuje i vodi u Upisniku. Novelom Zakon  navedena odredba  dopunjuje se novim stavkom kojim omogućuje da na istoj adresi posluje  dva ili više OPG-a.

Dva ili više OPG-a mogu biti registrirana na istoj adresi sjedišta samo ukoliko se radi o zasebnim  obiteljskim kućanstvima[¹¹] pri čemu je obavljanje poljoprivrednih djelatnosti i korištenje proizvodnih resursa OPG-a mora biti međusobno odvojeno i nepovezano.

4.5. Izdvojeni pogoni/proizvodne jedinice OPG-a. 

Odredba čl. 20. Zakona'18 o izdvojenom pogonu/proizvodnoj  jedinici OPG-a ostala je u sadržajnom dijelu u bitnom neizmijenjena,[¹²] osim što je sada izrijekom dodano da OPG u izdvojenom pogonu/proizvodnoj jedinici, pored obavljanja gospodarske djelatnosti, mogu obavljati i dopunske djelatnosti, te da Agencija ima pravo uvida i provjere u ispunjavanju uvjeta glede raspolaganja upisanim proizvodnim resursima.

5. POSLOVANJE OPG-a

Poslovanje OPG-a uređeno je odredbama čl. 23. do 27. Zakona'18  koje su u sadržajnom dijelu u bitnom ostale neizmijenjene.  Novelom  Zakona:  dopunjena je  odredba čl. 24. kojom se uređuje zapošljavanje radnika na OPG-u - u dijelu jasnog propisivanja svojstva osiguranja radnika; dopunjena je  odredba čl. 25. kojom se uređuje pomoć članova kućanstva i članova obitelji u radu  OPG-a - u dijelu proširivanja poslova koji se smatraju pomaganjem;  dopunjena je i izmijenjena  odredba čl. 27. kojom se uređuje prodaja vlastitih proizvoda ha OPG-u - u dijelu proširenja kruga osoba koje mogu obavljati prodaju i prodajnog asortimana te načina prodaje na daljinu.

Radniku na OPG-u priznaje se svojstvo osiguranika u obveznom mirovinskom i zdravstvenom osiguranju za vrijeme trajanja radnog odnosa za nositelja OPG-a kao poslodavca ili za vrijeme sezonskog obavljanja poslova za nositelja OPG-a kao poslodavca.

 Nositelju OPG-a u obavljanju svih poslova gospodarske djelatnosti poljoprivrede, pomoćnih i dopunskih djelatnosti OPG-a, uključujući i prodaju, mogu pomagati članovi obiteljskog kućanstva bez obveze zasnivanja radnog odnosa.

Vlastite poljoprivredne, a sada i prehrambene proizvode proizvedene na OPG-u krajnjem potrošaču ili kupcu/otkupljivaču mogu prodavati, pored nositelja i članova OPG-a te radnika na OPG-u, od sada i članovi obiteljskog kućanstva. Pored načina prodaje iz čl. 27. st.2. Zakona, OPG može svoje poljoprivredne i prehrambene proizvode prodavati i na daljinu  na sve zakonom propisane načine (putem kataloga, TV prodajom, prodajom putem telefona i putem interneta),[¹³] a ne samo putem oglasa u medijima uz dostavu potrošačima kao što je to do sada bilo propisano, a što je novelom Zakona  brisano kao suvišno.

6. ČLAN OPG-a

Odredba čl. 28. Zakona'18 kojom se propisuje tko sve i uz koje uvjete može biti član OPG-a, novelom Zakona nomotehnički je dorađena. Odredbe čl. 29. i 30. Zakona'18 kojima  se propisuju uvjeti za  nositelja OPG-a i privremenog nositelja OPG-a ostale su neizmijenjene.

Član OPG-a može biti punoljetna i poslovno sposobna osoba koja je član obiteljskog kućanstva i/ili član obitelji u slučaju zajedničkog OPG-a.  Članovi obiteljskog kućanstva mogu osnovati samo jedan OPG i mogu biti članovi samo jednog OPG-a, a članovi obitelji koji nisu članovi istog obiteljskog kućanstva mogu biti članovi samo jednog (i to) zajedničkog OPG-a.

Član obiteljskog kućanstva nositelja OPG-a koji ima prebivalište u nekoj od država članica EU može se upisati u Upisnik kao član samo ako ima zakonito odobren boravak u RH.          

7.  UPIS U UPISNIK OPG-ova

Odredbe čl. 34. do 40. Zakona'18 kojima se propisuje pokretanje i provođenje postupka upisa u Upisnik, u najvećem dijelu ostale su  neizmijenjene, osim u dijelu upisa  proizvodnih resursa, nositelja i članova  OPG-a. U odredbama koje se odnose na upis članova u Upisnik, brisan je dio odredbe kojima je bilo propisano da se u Upisnik upisuje broj članova, već samo članovi, što je opravdano jer se u Upisnik upisuju podaci o članovima OPG-a, a ne i njihov broj. Nastavno ukazujemo u kojem su dijelu navedene odredbe novelom Zakona izmijenjene odnosno dopunjene.

Proizvodni resursi koji se upisuju u Upisnik moraju uključivati one resurse koji su korišteni pri izračunu EVPG-a, a u Upisnik se upisuju  temeljem propisanog obrasca za upis koji potpisuje nositelj  OPG-a (ne više i svi članovi OPG-a), a o svakoj promjeni u raspolaganju proizvodnim resursima, u roku od 15 dana od nastale promjene podnosi se Agenciji obavijest s pripadajućim dokazima o nastaloj promjeni proizvodnih resursa na temelju kojih se provode potrebna evidentiranja podataka o proizvodnim resursima na  OPG-u u skladu s ovim Zakonom. Iznimno od pravila da se promjene podataka upisanih u Upisniku za koje je to propisano prijavljuje u roku od 15 dana od nastanka promjene, novelom Zakona  propisano je da se  u slučaju smrti nositelja OPG-a, ova promjena  prijavljuje  se u roku od 30 dana od dana nastale promjene.

Članovi obiteljskog kućanstva ako su članovi OPG-a, prilikom upisa u Upisnik, dobrovoljno izabiru i imenuju nositelja OPG-a koji se upisuje temeljem zahtjeva za upis na propisanom obrascu u Upisnik, uz kojeg se prilaže  na propisanom obrascu izjava o odabiru i imenovanju nositelja OPG-a te  suglasnost za zastupanje potpisanu od imenovanog nositelja i članova OPG-a koji su ga izabrali.

Članovi OPG-a koji su članovi obiteljskog kućanstva mogu u bilo kojem trenutku suglasnom odlukom svih članova odrediti novog nositelja OPG-a u kom slučaju OPG zadržava matični identifikacijski broj poljoprivrednog gospodarstva (MIBPG), a raniji nositelj ostaje član OPG-a, a u slučaju da OPG uz nositelja ima jednog člana, do promjene nositelja može doći samo uz suglasnost dosadašnjeg nositelja OPG-a. Iznimno, novog nositelja OPG-a mogu, po ostvarivanju prava na mirovinu prijašnjeg nositelja OPG-a, svojom odlukom imenovati krvni srodnici u pravoj i/ili pobočnoj liniji te za novog nositelja OPG-a odrediti člana obiteljskog kućanstva ili člana obitelji iz zajedničkog OPG-a (i u tom slučaju se zadržava prethodno rješenjem dodijeljen  MIBPG).

Nositelj OPG-a koji je samac, prilikom podnošenja zahtjeva na propisanom obrascu za upis u Upisnik,  samo potpisuje zahtjev za upis u Upisnik. Ako je nositelj OPG-a koji je samac  odredio privremenog nositelja OPG-a dužan je uz zahtjev za upis na propisanom obrascu priložiti potpisanu suglasnost imenovane osobe o prihvaćanju svojstva privremenog nositelja.

Novelom Zakona dodan je čl. 40.a. kojim je propisano da u slučaju neprijavljivanja promjena na OPG-u u roku od 15 dana od dana nastanka promjene, Agencija će na temelju uvida u službene evidencije kojima raspolaže, po službenoj dužnosti provesti postupak i donijeti rješenje ukoliko utvrdi da je došlo do promjene podataka u Upisniku.       

8. ODGOVORNOST ZA OBVEZE OPG-a

Novelom Zakona izmijenjene su odredbe čl. 41. Zakona'18 kojima se  uređuje ograničenje provođenja ovrhe radi ostvarenja novčane tražbine u dijelu propisivanja  uvjeta za obvezno provođenje postupka mirenja prije provođenja postupka ovrhe, te određivanja visine iznosa sredstava za podmirenje potreba hrane i lijekova za  životinje evidentiranih u nadležnim registrima koja više nije određena Zakonom kao što je to bilo do sada.

Kada je tražbina manja od 2.654,46 eura, radi zaštite od ovrhe na poljoprivrednim resursima kao nekretninama ili pokretninama, prije pokretanja ovrhe temeljem dobrovoljnog pravnog posla, mora provesti postupak mirenja sukladno posebnom propisu kojima se uređuje postupak mirenja.[¹⁴] Visinu izuzetih novčanih sredstava koja su OPG-u koji posjeduje žive životinje nužna radi osiguravanja osnovnih aktivnosti na poljoprivrednom gospodarstvu i koja su namijenjena za opskrbu hranom i druge skrbi za životinje u visini dostatnoj na mjesečnoj razini za podmirenje osnovnih potreba hrane i lijekova za životinje evidentiranje u nadležnim registrima po grlu za goveda,  kopitare, svinje, ovce i koze te po kljunu za perad, odlukom utvrđuje ministar poljoprivrede uz prethodnu suglasnost ministra uprave i pravosuđa za razdoblje važenja od godinu dana.[¹⁵]

9. PRESTANAK  RADA OPG-a

Prestanak rada OPG-a, Zakonom’18 bio je uređen  kroz odredbe dva članka i to kad je u pitanju odjava OPG-a kroz odredbu čl. 43., a kad je u pitanju promjena organizacijskog oblika i/ili statusa OPG-a po sili zakona, kroz odredbu čl. 44.  Budući da OPG može prestati ne samo odjavom, nego i po sili zakona, a da se  promjena statusa OPG-a provodi po sili zakona, novelom Zakona oba su članka redefinirana (izmijenjena) na način da se  najprije, na jasniji način i u sklopu jedne logički povezane cjeline uređuju uvjeti za prestanak rada OPG-a i to odjavom odnosno po sili zakona ( čl. 43.), a zatim uređuje promjena statusa OPG-a po sili zakona (čl. 44.). Prestanak rada OPG-a (odjavom ili po sili zakona) i prestanak statusa OPG-a po sili zakona, rješenjem utvrđuje Agencija te po izvršnosti rješenja o prestanku rada OPG-a briše OPG iz Upisnika, a po izvršnosti rješenja o prestanku statusa OPG-a po sili zakona, briše dopunsku djelatnost i mijenja upisani status u Upisniku.

10.  INSPEKCIJSKI NADZOR

Dok je  odredbom čl. 47. Zakonom'18 bilo propisano da inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i njegovih provedbenih propisa obavljaju isključivo poljoprivredni inspektori Državnog inspektorata, novelom Zakona ovaj članak je izmijenjen na način da je sada propisano da inspekcijski nadzor obavlja poljoprivredna inspekcija i druge inspekcije Državnog inspektorata sukladno djelokrugu određenim Zakonom o Državnom inspektoratu[¹⁶] (npr. poljoprivredna inspekcija sukladno ZP, tržišna inspekcija sukladno Zakonu o trgovini, turistička inspekcija sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakonu o pružanju usluga u turizmu).

10.1. Upravne mjere

Člankom. 48. Zakona’18  propisane su upravne mjere koje je nadležni inspektor ovlašten i obvezan  rješenjem izreći OPG-u u odnosu na povredu materijalno pravnih odredbi  navedenih u odredbi istog članka.  Novelom Zakona,  upravna mjera otklanjanja utvrđenih nepravilnosti ili nedostataka koju nadležni inspektor izriče pisanim rješenjem OPG-u, sada je proširena  i na obavljanje dopunske djelatnosti za koju nisu ispunjeni propisani posebni uvjeti,  a dodana je i upravna mjera privremene zabrane obavljanja dopunske djelatnosti proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, koju nadležni inspektor izriče pisanim rješenjem nositelju dopunske djelatnosti OPG-a ako utvrdi da se poljoprivredni i prehrambeni proizvodi proizvode suprotno propisanim posebnim uvjetima.

Nadalje, dodatno je propisano da će nadležni inspektor rješenjem zabraniti OPG-u odnosno nositelju OPG-a pružanje usluga odnosno  prodaju proizvoda suprotno uvjetima odnosno načinu propisanom ovim Zakonom, kao i zabraniti obavljanje djelatnosti OPG-a koja se obavlja suprotno rješenju u slučaju kada OPG nije postupio po prethodno izdanom rješenju kojim mu je naređeno  otklanjanju utvrđenih nepravilnosti odnosno nedostataka zbog obavljanja djelatnosti suprotno rješenju.

Protiv rješenja nadležnog inspektora može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana njegove dostave, koja ne odgađa izvršenje rješenje, a o kojoj rješava nadležna unutarnja ustrojstvena jedinica za drugostupanjski upravni postupak Državnog inspektorata.

10.2. Prekršajno sankcioniranje

Novelom Zakona raspon novčanih kazni za prekršaje iz čl. 49. je Zakona smanjen u odnosu na Zakon'18 te je  propisan  u eurima i to u  rasponu  od 190,00 do 660,00 eura - za teže prekršaje (čl. 49.st1.), a od 130,0 do 190,00 eura -  za lakše prekršaje (čl. 49.st.2.). Težim se prekršajima sada smatra i  obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede i dopunske djelatnosti za koje nisu ispunjeni propisani uvjeti ili se obavljaju suprotno propisanim uvjetima  ili nisu upisani u Upisnik kao i prodaja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda proizvedenih na OPG-u suprotno propisanom načinu.  Bitna novina je što je novelom Zakona  čl. 49. dopunjen novim st. 3. kojim je uvedeno načelo  oportuniteta od  prekršajnog progona.

Nadležni inspektor neće podnositi optužni prijedlog ili donositi prekršajni nalog za  prekršaje ako nositelj  OPG-a tijekom nadzora ili u rješenjem određenom roku otkloni utvrđene nesukladnosti (povrede) za koje je utvrđeno da ih je počinio prvi put

13. ZAKLJUČAK

Praćenjem stanja u primjeni Zakona'18  ocijenjena je potreba normativne dorade pojedinih zakonskih područja radi unaprjeđenja pojedinih rješenja koja su se u praksi pokazala neodgovarajućima, odnosno potreba otklanjanja nedoumica i pravnih praznina koja su pratila primjenu pojedinih instituta, napose u području općih uvjeta obavljanja djelatnosti OPG-a, obilježja i poslovanja OPG-a, osoba na OPG-u te upisa u Upisnik OPG-ova, iz kojih razloga su i donijete druge po redu novele Zakona o OPG-u.

Darko MAREČIĆ, dipl. iur   

[^ 1] Nar. nov., br. 70/97. - 14/14.

[^ 2] Nar. nov., br. 82/13. - 52/21.

[^ 3] FADN (engl. Farm Accountancy Data Network) je sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka koji se temelji na knjigovodstvenom prikupljanju podataka (proizvodnih, ekonomskih i financijskih) s reprezentativnog uzroka poljoprivrednih gospodarstva, svrstanih u skupine s obzirom na veličinu, vrstu proizvodnje i regije.

[^ 4] Nar., nov., br. 87/08. - 32/20.

[^ 5] Nar. nov., br. 173/03. -  32/19.

[^ 6] Države potpisnice EGP-a., pored država članica EU su Island, Norveška i Lihtenštajn.

[^ 7] Nar. nov., br. 143/13. - 41/20.

[^ 8] Nar. nov., br. 118/18. - 152/22,

[^ 9] Odredbom čl. 43. st.3. Zakona o  izmjenama i dopunama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu propisano je da će ministar poljoprivrede donijeti pravilnik o propisivanju karakterističnih sastojaka sirovina koji potječu iz aktivnosti OPG-a za proizvodnju kozmetičkih proizvoda na OPG-u., u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona (do 23. 8. 2023.).

[^ 10] Nar. nov., br. 152/11.-proč.tekst. - 118/23

[^ 11] Obiteljsko kućanstvo    čine bračni i izvanbračni drugovi, osobe u formalnom i neformalnom životnom partnerstvu, kao i njihova djeca te druge osobe koje zajedno žive u istom kućanstvu, privređuju, odnosno ostvaruju prihode na drugi način i troše ih zajedno.

[^ 12] Izdvojeni pogon/proizvodna jedinica OPG-a podrazumijeva  jedan ili više međusobno odvojenih prostora u kojima se obavlja gospodarska djelatnost poljoprivrede koji OPG koristi za obavljanje istih, a nalazi se izvan sjedišta OPG-a (osim zemljišta i nasada, objekata  za skladištenje te smještaj i čuvanje strojeva i alata, a  koji se nalaze izvan sjedišta OPG-a.)

[^ 13] Čl. 10.st.1.toč.6. Zakona o trgovini.

[^ 14] Postupak mirenja uređen je Zakonom o mirenju (Nar. nov., br. 18/11.)

[^ 15] Odredbom čl. 43. st.2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu propisano je propisano je da će ministar poljoprivrede odluku o visini izuzetih novčanih sredstava od ovrhe na OPG-u koji posjeduje žive životinje, donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupnja na snagu ovoga Zakona ( do 23. 5.2023.).

[^ 16] Nar. nov. ,br. 115/18. i 117/21.