Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2023. godinu

U Narodnim novinama, br. 1/23 od 2. siječnja 2023. godine objavljena je Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2023. godinu (u nastavku: Naredba) koja je stupila na snagu 3. siječnja 2023.

Naredbom su objavljeni iznosi osnovica za obračun doprinosa za 2023. godinu izračunani kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenata za njihov obračun propisanih Zakonom o doprinosima (NN 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16, 106/18) i to:

−       najniža mjesečna osnovica,

−       najviša mjesečna osnovica,

−       najviša godišnja osnovica,

−       mjesečne osnovice za obveze koje utvrđuje Porezna uprava rješenjem,

−       mjesečne osnovice za obveze koje utvrđuju obveznici obračunavanja,

−       izabrane više mjesečne osnovice,

−       godišnje osnovice za obveze po osnovi obavljanja druge djelatnosti.

Podsjećamo kako je od 1. siječnja 2023. euro postao službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj. Stoga će se i plaće koje će se isplaćivati nakon tog datuma isplaćivati u eurima, a za većinu poslodavaca to je plaća za prosinac 2022. godine. Nadalje, kod plaća koje će se obračunavati za siječanj 2023. i nadalje, treba uzeti u obzir i nove propisane osnovice za obračun doprinosa za 2023., kao što su najniža i najviša mjesečna osnovica te osnovice za članove uprave. Također, propisan je i novi iznos minimalne plaće za 2023. godinu.

Dakle, na temelju prosječne plaće objavljene su osnovice za obvezne doprinose za 2023. godinu. Sve mjesečne i godišnje osnovice u sustavu obveznih doprinosa za 2023. godinu ovise o prosječnom iznosu mjesečne (bruto) plaće isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u RH u razdoblju siječanj-kolovoz 2022. godine. U Narodnim novinama br. 125/2022 objavljena je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća i prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2022.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2022. iznosila je 7.583,00 kuna. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2022. iznosila je 10.301,00 kuna.

Člankom 7. točkom 39. Zakona o doprinosima definirana je prosječna plaća kao prosječni iznos mjesečne plaće (bruto) isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj - kolovoz tekuće godine, koju objavljuje Državni zavod za statistiku. Za razdoblje siječanj - kolovoz 2022. godine, ona iznosi 10.301,00 kn odnosno 1.367,18 eura prema fiksnom tečaju konverzije (1 EUR = 7,53450 kuna).

Temeljem prosječne mjesečne bruto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2022., izračunate su sve ostale osnovice za obračun doprinosa. Sukladno tome, Naredbom o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2023. godinu propisani su novi iznosi osnovica primjenjuju se za obračun doprinosa za staž mirovinskog osiguranja i za ostala prava iz obveznih osiguranja koji započinje s primicima i s obvezom doprinosa za siječanj 2023. godine i završava s primicima i s obvezom doprinosa za prosinac 2023. godine.

Obveza plaćanja doprinosa

Pri obračunu plaće, kao i ostalih primitaka koji se smatraju dohotkom od nesamostalnog rada, isplatitelji su, između ostalog, obvezni obračunati, obustaviti i uplatiti davanja propisana Zakonom o doprinosima.

Ovisno o statusu osiguranika u odnosu na obvezna osiguranja, za financiranje obveznih osiguranja obveza je obračunavanja i plaćanja doprinosa po vrstama i stopama za obračun, i to:

1. doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti,
2. doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, i
3. doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje.

Osnovica za obračun doprinosa iznos je prema kojemu se obračunavaju iznosi doprinosa za određeno razdoblje u osiguranju. Godišnja osnovica iznos je prema kojemu se obračunavaju iznosi doprinosa za određenu godinu po osnovi obavljanja druge djelatnosti. Mjesečna osnovica propisani je iznos prema kojemu je obveza obračunati i uplatiti doprinose, ovisno o osnovi osiguranja, za jedan mjesec staža u mirovinskom osiguranju i za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja za određeni mjesec proveden u tim osiguranjima s punim radnim vremenom.

Obaveza obračuna doprinosa na najnižu osnovicu kod obračuna plaće nastaje u slučajevima kada je bruto plaća radnika za puni/razmjerni broj sati u mjesecu manja od punog/razmjernog iznosa propisane najniže osnovice za plaćanje doprinosa. U skladu sa Zakonom o doprinosima i Pravilnikom o doprinosima, doprinosi se obračunavaju prema najnižoj mjesečnoj osnovici ako:

−       poslodavac isplati radniku plaću odnosno naknadu plaće na teret svojih sredstava za vrijeme u kojemu radnik nije radio zbog bolovanja, a tako isplaćena plaća odnosno naknada plaće niža je od najniže mjesečne osnovice,

−       poslodavac ne isplati radniku plaću za vrijeme u kojemu radnik koristi neplaćeni dopust ili nije radio zbog drugih razloga, u skladu s propisima o radu, a za to vrijeme radni odnos nije prekinut,

−       svakom drugom slučaju kada bi svota osnovice za određeni mjesec bila niža od najniže mjesečne osnovice.

Najniža i najviša osnovica

Najniža mjesečna osnovica najniži je iznos prema kojemu je obveza obračunati i uplatiti doprinose za jedan mjesec staža u mirovinskom osiguranju te za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja za određeni mjesec proveden u tim osiguranjima s punim radnim vremenom. Najniža mjesečna osnovica umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,38 te iznosi 519,53 eura.

Najviša mjesečna osnovica najviši je iznos do kojega je obveza obračunati i uplatiti doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje kada je osnovica za obračun doprinosa plaća osim poduzetničke plaće.

Dakle, samo kod isplate plaće potrebno je voditi računa o tome koliko je mjesečno ograničenje za plaćanje doprinosa te da se ono primjenjuje i za I. i za II. mirovinski stup. Najviša mjesečna osnovica umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 6,00 te iznosi 8.203,08 eura.

Osim ograničenja na najvišu mjesečnu osnovicu, isplatitelji plaće i ostalih primitaka mogu primijeniti i ograničenje na najvišu godišnju osnovicu. Najviša godišnja osnovica najviši je iznos do kojega je obveza uplatiti doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po stopama iz članka 13. stavka 1. točke 1. Zakona, i to prema svim osnovama za jednu godinu. Najviša godišnja osnovica umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 6,00 te brojke 12 i iznosi 98.436,96 eura.

Spomenut ćemo kako do obračuna doprinosa na najnižu mjesečnu osnovicu najčešće dolazi kod radnika koji je na bolovanju cijeli mjesec, a naknada plaće „padne“ ispod najniže osnovice za obračun doprinosa (519,53 eura za 2023. godinu). To se često događa kod radnika koji imaju ugovorenu minimalnu plaću (700,00 eura za 2023. godinu).

Nadalje, slična situacija može nastati i u slučaju kada je radniku, na njegov zahtjev, odobren određeni broj dana neplaćenog dopusta ili je radniku odobren cijeli mjesec neplaćenoga dopusta, a ugovor o radu između radnika i poslodavca nije raskinut. U navedenim slučajevima doprinosi se obračunavaju na najnižu osnovicu za plaćanje doprinosa.

Pregled ostalih osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2023. godinu

Iznosi mjesečnih osnovica za obveze koje utvrđuju obveznici doprinosa za svoje osobno osiguranje, umnožak su iznosa prosječne plaće i Zakonom propisanih koeficijenata – prema osnovama obveznih osiguranja, i to:

1. za samostalnu djelatnost obrta (obveznici poreza na dohodak)- prema koeficijentu 0,65 što iznosi 888,67 eura,
2. za samostalnu djelatnost obrta (obveznici poreza na dobit)- prema koeficijentu 1,1 što iznosi 1.503,90 eura,
3. za djelatnost obrta od koje se porez plaća prema paušalnom dohotku- prema koeficijentu 0,4 što iznosi 546,87 eura.

Utvrđena je nova osnovica za obračun doprinosa za paušalne obrtnike u iznosu od 546,87 eura. Tako će mjesečni doprinosi za obrtnika paušalistu za 2023. godinu iznositi 199,61 eura odnosno 14,81 eura više nego u 2022. godini.

Mjesečna osnovica, prema članku 21. stavku 2. Zakona, za rad u punom radnom vremenu osiguraniku koji je istodobno kod poslodavca član uprave trgovačkog društva ili izvršni direktor trgovačkog društva ili likvidator ili upravitelj zadruge ne može biti niža od 888,67 eura, dok mjesečna osnovica, prema članku 37. stavku 2. Zakona, za rad u punom radnom vremenu osiguraniku – izaslanom radniku koji je istodobno kod poslodavca član uprave trgovačkog društva ili izvršni direktor trgovačkog društva ili likvidator ili upravitelj zadruge ne može biti niža od 1.066,40 eura.

Za obveznike paušalnog dohotka po osnovi druge djelatnosti godišnja osnovica za obračun doprinosa iznosi:

1. 1.692,22 eura za poreznog obveznika koji je u poreznom razdoblju ostvario ukupni godišnji primitak do 11.281,44 eura,
2. 2.289,47 eura za poreznog obveznika koji je u poreznom razdoblju ostvario ukupni godišnji primitak iznad 11.281,44 eura do 15.263,13 eura,
3. 2.976,31 eura za poreznog obveznika koji je u poreznom razdoblju ostvario ukupni godišnji primitak iznad 15.263,13 eura do 19.842,06 eura,
4. 4.578,94 eura za poreznog obveznika koji je u poreznom razdoblju ostvario ukupni godišnji primitak iznad 19.842,06 eura do 30.526,25 eura ili
5. 5.972,53 eura za poreznog obveznika koji je u poreznom razdoblju ostvario ukupni godišnji primitak iznad 30.526,25 eura do 39.816,85 eura.

Dnevna osnovica za obračun doprinosa sezonskim radnicima u poljoprivredi prema članku 187.a stavak 3. Zakona je umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,4 podijeljen brojkom 30 te iznosi 18,23 eura.

Izabrane više mjesečne osnovice, prema članku 203. stavak 2. Zakona mogu biti:

1. umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 1,0 te iznosi 1.367,18 eura ili
2. umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 2,0 te iznosi 2.734,36 eura ili
3. umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 3,0 te iznosi 4.101,54 eura ili
4. umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 4,0 te iznosi 5.468,72 eura ili
5. umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 5,0 te iznosi 6.835,90 eura ili
6. umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 6,0 te iznosi 8.203,08 eura.

Isplata poduzetničke plaće u 2023. godini

Samostalni obveznici plaćanja doprinosa koji umjesto poreza na dohodak plaćaju porez na dobit mogu, ali ne moraju isplaćivati poduzetničku plaću. Međutim, neisplata poduzetničke plaće ne znači da se ne obračunavaju i ne uplaćuju obvezni doprinosi.

Dakle, kada obrtnici ili fizičke osobe koje se bave obrtu sličnim djelatnostima, koji su u pravilu obveznici poreza na dohodak i utvrđuju dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga, postanu obveznicima poreza na dobitak po “sili zakona” ili po vlastitoj želji, mogu ostvarivati i dohodak i to ostvarivanjem “poduzetničke plaće”. Tako je nazvana plaća obrtnika “dobitaša” koja se ne temelji na ugovoru o radu, ali se glede utvrđivanja poreza na dohodak izjednačuje s plaćom radnika.

Fizička osoba postaje obveznikom poreza na dobitak:

−       dobrovoljno na početku obavljanja djelatnosti,

−       promjenom načina oporezivanja s početkom novog poreznog razdoblja (tzv. „prelazak u dobitaša“)

−       po zakonu.

Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, a u sustavu su poreza na dobitak (dobrovoljno ili po zakonu), obračunavaju i plaćaju doprinose na osnovicu koju čini poduzetnička plaća. Prema Zakonu o doprinosima, poduzetnička plaća je primitak što ga sebi za određeni mjesec isplaćuje osiguranik po osnovi:

−       djelatnosti obrta,

−       djelatnosti trgovca pojedinca,

−       djelatnosti poljoprivrede i šumarstva,

−       ostale samostalne djelatnosti,

−       druge djelatnosti.

Osiguranik od navedenih djelatnosti utvrđuje dobitak od kojega se, u skladu s propisima o porezu na dohodak, utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada. Ukupna svota primitaka (bruto) sadržava svote doprinosa iz osnovice te svote poreza i prireza porezu na dohodak i neto iznos.

Poduzetnička plaća - najniža mjesečna osnovica, za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja te djelatnost poljoprivrede i šumarstva, a od tih djelatnosti utvrđuje dobit i plaća porez na dobit, umnožak je prosječne plaće i koeficijenta 1,1.

Kao što smo ranije rekli, prosječna plaća, u skladu s odredbom članka 7. točka 39. Zakona o doprinosima i prema Objavi Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj mjesečnoj bruto plaći po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2022. iznosi 10.301,00 kuna odnosno 1.367,18 eura prema fiksnom tečaju konverzije (1 EUR = 7,53450 kuna).

Primjenom koeficijenta 1,1 utvrđena je osnovica u svoti od 1.503,90 eura na koju obrtnici, obveznici poreza na dobitak i drugi samostalni osiguranici koji vode poslovne knjige, a obveznici su poreza na dobitak, plaćaju doprinose u 2023. godini. Osnovica se izračunava uporabom koeficijenta 1,1 koji se množi s prosječnom bruto plaćom ostvarenom kod pravnih osoba u Hrvatskoj u razdoblju siječanj – kolovoz prethodne godine.

Prema tome, fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost, a obveznici su poreza na dobitak, trebaju plaćati doprinose za 2023. godinu na najmanju osnovicu od 1.503,90 eura. One mogu plaćati samo doprinose, ali mogu i isplaćivati plaću.

Poduzetnička plaća može biti:

−       u visini propisane osnovice, za plaćanje doprinosa (1.503,90 eura),

−       niža od propisane osnovice, ali tada doprinosi trebaju biti plaćeni na propisanu osnovicu od 1.503,90 eura,

−       viša od propisane osnovice, u kojem slučaju doprinose treba platiti na veću osnovicu.

Poreznici obveznici (“dobitaši”) mogu odlučiti hoće li platiti samo doprinose ili si na temelju propisane osnovice obračunati i isplatiti poduzetničku plaću. Dakle, poduzetnik si može isplaćivati i veću poduzetničku plaću, ali tada na iznos te poduzetničke plaće obračunava i uplaćuje obvezne doprinose, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.

Ako si isplaćuje manju poduzetničku plaću, doprinose plaća na iznos propisane osnovice poduzetničke plaće. Ako je iznos poduzetničke plaće viši od najviše mjesečne osnovice, tada se doprinosi za I. i II. stup mirovinskog osiguranja obračunavaju samo do iznosa najviše mjesečne osnovice.

Sumarno, samostalni obveznici plaćanja doprinosa koji umjesto poreza na dohodak plaćaju porez na dobit mogu, ali ne moraju si isplaćivati poduzetničku plaću. Međutim, neisplata poduzetničke plaće ne znači da se ne obračunavaju i ne uplaćuju obvezni doprinosi.

Kada dvije ili više fizičkih osoba - supoduzetnika zajednički obavlja samostalnu djelatnost od koje se plaća porez na dobit, osnovica se utvrđuje i iznosi doprinosa obračunavaju za svaku tako osiguranu osobu pojedinačno. Prema tome, u slučaju zajedničkog obavljanja djelatnosti obrta, poduzetnička plaća se može isplaćivati svakom od supoduzetnika, a ne samo nositelju zajedničke djelatnosti.

Doprinosi se obračunavaju zajedno s obračunom poduzetničke plaće, ali najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je poduzetnička plaća dospjela za isplatu i dospijevaju na naplatu istodobno s isplatom poduzetničke plaće, a najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Obveznik koji sebi ne isplaćuje poduzetničku plaću, doprinose obračunava do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec i tako obračunani doprinosi dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Ivan VIDAS, struč. spec. oec.

Izvori:

1. Zakon o doprinosima (NN 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16, 106/18)
2. Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2023. godinu (NN 1/2023)
3. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća i prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2022. (NN 125/2022)