17.02.2023 08:02

Obvezujuća mišljenja Porezne uprave

U teksta obrađujemo institut obvezujućih mišljenja koje donosi Porezna uprava, uključujući postupak izdavanja obvezujućih mišljenja, sadržaj obvezujućih mišljenja, troškove izdavanja obvezujućih mišljenja, slučajeve u kojima se ne izdaje obvezujuće mišljenje….

Nadležnost Porezne uprave

Porezna uprava je jedinstvena i samostalna upravna organizacija u sastavu Ministarstva financija čija je temeljna zadaća primjena i nadzor primjene poreznih propisa i propisa o prikupljanju doprinosa. No, Porezna uprava osim svoje temeljne zadaće, obavlja i čitav niz drugih poslova od kojih možemo izdvojiti predlaganje unaprjeđenja poreznog sustava i porezne politike, izrada nacrta prijedloga zakona i podzakonskih propisa radi unaprjeđenja poreznog sustava, provođenje porezne politike i učinkovitije ubiranje poreza, doprinosa i drugih javnih davanja, prikupljanje, evidentiranje, obrada i provjera podataka bitnih za utvrđivanje porezne osnovice i naplate poreza, doprinosa i drugih javnih davanja, donošenje uputa, mišljenja, metodologija rada i smjernica za ujednačenu, pravilnu, pravodobnu i učinkovitu primjenu poreznih propisa iz nadležnosti Porezne uprave, izrada obvezujućih mišljenja, te izrada stručnih mišljenja i objašnjenja o primjeni poreznih propisa.

Naime, u hrvatski porezni sustav uveden je institut obvezujućih mišljenja, s ciljem unapređenja odnosa između poreznog tijela i poreznih obveznika, smanjenja mogućih poreznih sporova, te pružanja veće pravne sigurnosti poreznim obveznicima u poreznom planiranju poslovnih događaja.

Institut obvezujućeg mišljenja jedan je od načina primjene i ostvarenja načela postupanja u dobroj vjeri, a koje je u hrvatskom poreznom sustavu uređeno Općim poreznim zakonom.

Institut obvezujućeg mišljenja poznat je u poreznim sustavima mnogih država. Komparativna porezna iskustva primjene obvezujućeg mišljenja pokazuju da se radi o institutu koji je neizostavan kao sredstvo izgradnje suvremenog poreznog sustava, u kojemu se velika pozornost poklanja zaštiti prava poreznih obveznika.

Sudionici porezno-pravnog odnosa

Odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, uređen je odredbama Općeg poreznog zakona[1] i Pravilnika o provedbi općeg poreznog zakona[2] (u nastavku teksta: Pravilnik). Navedenim odredbama, između ostaloga, razrađen je i institut obvezujućih mišljenja.

Sudionici porezno-pravnog odnosa su porezno tijelo i porezni obveznik, a koji su dužni postupati u dobroj vjeri. Postupanje u dobroj vjeri znači savjesno i pošteno postupanje u skladu sa zakonom.

Naime, porezno tijelo postupa u dobroj vjeri na način da poreznog obveznika obavještava o njegovim pravima i obvezama u poreznim postupcima koji će se voditi pred poreznim tijelom tako da u slučajevima predviđenim Zakonom i Pravilnikom donosi obvezujuće mišljenje.

Kako bi porezni obveznici što lakše ostvarivali svoja prava i obveze, porezno tijelo će na svojim mrežnim stranicama objavljivati opća mišljenja i obavijesti koje su od utjecaja na obračunavanje, utvrđivanje i naplatu poreza. Temeljem općeg mišljenja porezni obveznici su bolje informirani o poreznim propisima (posebice uzimajući u obzir konstantne promjene poreznih propisa, često i po nekoliko puta u poslovnoj godini), a što utječe i na jačanje povjerenja u porezni sustav.

Kada porezno tijelo zaprimi više istih ili sličnih zahtjeva poreznih obveznika za tumačenje poreznih propisa, odnosno u vezi ostvarivanja njihovih prava i obveza u poreznim postupcima, tada će objaviti javno opće mišljenje.

S druge strane, porezni obveznik postupa u dobroj vjeri na način da daje istinite i potpune podatke o svim činjenicama koje su poreznom tijelu potrebne za obračun, utvrđivanje i naplatu poreza. Također, porezni obveznik postupa u dobroj vjeri na način da obračunava i plaća porez u iznosu, na način i u roku sukladno propisu ili nalogu poreznog tijela.

Podnositelj zahtjeva za izdavanje obvezujućeg mišljenja

Na pisani zahtjev poreznog obveznika, Porezna uprava ovlaštena je donijeti obvezujuće mišljenje o poreznom tretmanu budućih i namjeravanih transakcija, odnosno poslovnih događaja i djelatnosti poreznog obveznika. Prema tome, obvezujuće mišljenje ne donosi se zbog poslovnih događaja koji su se već dogodili ili su u tijeku.

Naime, zahtjev za izdavanje obvezujućeg mišljenja (u nastavku teksta: zahtjev) može podnijeti porezni obveznik rezident ili nerezident, odnosno njegov porezni savjetnik.

Pod nerezidentom se smatra pravna osoba kojoj sjedište nije upisano u sudski ili drugi registar ili upisnik u Republici Hrvatskoj i kojoj je mjesto stvarne uprave i nadzor poslovanja izvan Republike Hrvatske, te poduzetnik fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem izvan Republike Hrvatske, a koji nema u Republici Hrvatskoj upisanu djelatnost u registar ili upisnik. Na primjer nerezident može biti strani investitor koji će u budućem vremenskom razdoblju ulagati u velike kapitalne projekte u Republici Hrvatskoj.

Također, zahtjev može podnijeti i fizička ili pravna osoba koja još nije stekla status poreznog obveznika ili još nije izvršila registraciju obavljanja djelatnosti prema posebnim propisima, odnosno njezin porezni savjetnik.

Postupak izdavanja obvezujućih mišljenja

Za izdavanje obvezujućih mišljenja nadležna je Porezna uprava, Središnji ured. Naime, ravnatelj Porezne uprave imenuje Savjetodavno tijelo za obvezujuća mišljenja koje se sastoji od službenika Porezne uprave. U Savjetodavnom tijelu može biti imenovan i vanjski suradnik-sudski vještak s popisa stalnih sudskih vještaka iz pojedinog područja.

Postupak izdavanja obvezujućih mišljenja obuhvaća:

  • podnošenje zahtjeva
  • prethodni razgovor
  • mogućnost odustanka od podnesenog zahtjeva
  • rokove izdavanja i sadržaj obvezujućeg mišljenja

Podnošenje zahtjeva

Zahtjev za izdavanje obvezujućeg mišljenja podnosi se pisanim putem na službenu elektroničku adresu obvezujuca.misljenja@porezna-uprava.hr ili putem nadležne ispostave Porezne uprave ili Ureda za velike porezne obveznike.

Zahtjev može sadržavati više pitanja, ali se sva pitanja moraju odnositi na ista konkretna područja.

Zahtjev osobito sadržava sljedeće stavke:

  • ime i prezime/naziv podnositelja zahtjeva, osobni identifikacijski broj (u nastavku teksta: OIB) ili porezni broj, broj putovnice ukoliko podnositelju sukladno posebnom zakonu nije dodijeljen OIB, PDV ID broj poreznog obveznika ukoliko ga posjeduje
  • podatke o poreznom savjetniku koji je od strane poreznog obveznika uključen u postupak izdavanja obvezujućeg mišljenja, OIB, broj odobrenja za rad poreznog savjetnika
  • detaljan opis planiranih (namjeravanih) poslovnih transakcija, te poslovne i financijske posljedice transakcije, poslovnog događaja ili aktivnosti
  • prijedlog odgovora od strane podnositelja zahtjeva ili poreznog savjetnika uz pozivanje na relevantne zakonske odredbe
  • izjavu podnositelja zahtjeva je li u tijeku postupak odlučivanja povodom pravnih lijekova ili sudski postupak koji je vezan za zahtjev za izdavanje obvezujućeg mišljenja u kojem sudjeluje podnositelj zahtjeva kao stranka
  • isprave, odnosno dokumentaciju koja se odnosi na zahtjev za izdavanje obvezujućeg mišljenja ili se na nju podnositelj zahtjeva poziva
  • sva obvezujuća mišljenja od nadležnih poreznih tijela drugih država po istom pitanju, odnosno je li po istom pitanju postavljen zahtjev za izdavanjem obvezujućeg mišljenja pred poreznim tijelima druge države u odnosu na povezane osobe.

Treba istaknuti da Porezna uprava može od podnositelja zahtjeva zatražiti i drugu dokumentaciju potrebnu za donošenje obvezujućeg mišljenja.

U slučaju da je pisani zahtjev podnositelja zahtjeva primljen u ispostavi Porezne uprave koja nije nadležna za postupanje po tom zahtjevu, tada će ispostava Porezne uprave zaprimljen zahtjev sa ostalom popratnom dokumentacijom odmah proslijediti na rješavanje Središnjem uredu Porezne uprave.

Prethodni razgovor

Porezna uprava može podnositelju zahtjeva ili njegovom poreznom savjetniku uputiti poziv za održavanjem prethodnog razgovora (npr. putem telefona, elektroničke pošte, pisanim putem…).Navedeni poziv upućuje se najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva. Naime, prethodnim razgovorom usmeno se razjašnjavaju činjenice koje bi mogle biti predmetom obvezujućeg mišljenja. U slučaju da nakon održavanja prethodnog razgovora porezni obveznik donese odluku da želi obvezujuće mišljenje, tada će snositi odgovarajuće troškove za njegovo izdavanje.

Odustanak od zahtjeva

Podnositelj zahtjeva može pisanim putem odustati od zahtjeva za izdavanje obvezujućeg mišljenja u bilo kojem trenutku prije izdavanja obvezujućeg mišljenja, pri čemu nema pravo na povrat uplaćenih troškova. Iznimno, podnositelj zahtjeva ima pravo na povrat uplaćenih troškova, pod uvjetom da je pisanim putem odustao od zahtjeva najkasnije u roku od 15 dana od dana predaje zahtjeva za izdavanje obvezujućeg mišljenja.

Rokovi izdavanja i sadržaj obvezujućeg mišljenja

Porezna uprava izdaje obvezujuće mišljenje u roku od 90 dana od dana podnošenja potpunog zahtjeva. (što znači da zahtjev mora sadržavati sve propisane stavke, prema članku 8. stavku 1. Pravilnika). No, Porezna uprava može, s obzirom na složenost pitanja, produljiti navedeni rok najdulje sljedećih 45 dana.


Iznimno, kada Porezna uprava s obzirom na složenost pitanja pri izdavanju obvezujućeg mišljenja mora uključiti i druga tijela (institucije), u tuzemstvu ili u inozemstvu, a u svrhu dobivanja podataka ili informacija bitnih za izdavanje obvezujućeg mišljenja, tada se obvezujuće mišljenje može izdati nakon isteka navedenih rokova. Doneseno obvezujuće mišljenje mora biti kao takvo označeno.

Obvezujuće mišljenje obvezno sadrži postavljena pitanja, odgovor, činjenice i analizu predstavljenog slučaja, odnosno transakcije, poslovnog događaja ili djelatnosti.

Treba naglasiti da obvezujuće mišljenje ima obvezujući učinak za Poreznu upravu, te je važeće od dana dostave mišljenja podnositelju zahtjeva.

Prestanak važenja obvezujućeg mišljenja

Obvezujuće mišljenje prestaje važiti ako:

  • se isto temelji na odredbama propisa koje su izmijenjene ili su prestale važiti, a temeljem kojih je mišljenje izdano
  • je došlo do promjena okolnosti koje imaju bitan utjecaj na obvezujuće mišljenje
  • se utvrdi da se obvezujuće mišljenje temelji na neistinitim ili nepotpunim podacima.

Troškovi izdavanja obvezujućeg mišljenja

Troškove izdavanja obvezujućeg mišljenja u cijelosti snosi podnositelj zahtjeva. Porezna uprava će pisanim putem pozvati poreznog obveznika da izvrši uplatu troškova izdavanja obvezujućeg mišljenja. Rok za uplatu troškova obvezujućeg mišljenja je osam dana od dana dostave poziva Porezne uprave.

Pored troška izdavanja obvezujućeg mišljenja porezni obveznik je dužan u cijelosti podmiriti troškove sudskog vještaka, kao i dodatne troškove ukoliko nastanu u postupku izdavanja obvezujućeg mišljenja.

Ukoliko je u postupku izdavanja obvezujućeg mišljenja potrebno angažirati sudskog vještaka, odnosno ukoliko nastanu dodatni troškovi, Porezna uprava je dužna o istome pisanim putem obavijestiti podnositelja zahtjeva.

U slučaju da podnositelj zahtjeva u roku od osam dana od dostave obavijesti, ne dostavi pisanu suglasnost o podmirenju troškova usluge sudskog vještaka i dodatnih troškova, smatrat će se da je podnositelj odustao od zahtjeva.

Troškovi izdavanja obvezujućeg mišljenja iznose:

1. 663,61 eura za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod do 398.168,43 eura

2. 929,06 eura za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 398.168,43 eura do 929.059,66 eura

3. 1.327,23 eura za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 929.059,66 eura do 1.327.228,08 eura

4. 1.725,40 eura za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 1.327.228,08 eura do 2.654.456,17 eura

5. 1.990,84 eura za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 2.654.456,17 eura do 9.290.596,59 eura

6. 2.654,46 eura za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 9.290.596,59 eura do 14.599.508,93 eura

7. 3.318,07 eura za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod od 14.599.508,93 eura do 19.908.421,26 eura

8. 3.981,68 eura za podnositelje zahtjeva koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju prihod veći od 19.908.421,26 eura

9. 663,61 eura za podnositelje zahtjeva koji započinju ili su započeli poslovanje u poreznom razdoblju u kojem se podnosi zahtjev, te za fizičku ili pravnu osoba koja još nije stekla status poreznog obveznika ili još nije izvršila registraciju obavljanja djelatnosti prema posebnim propisima.

Ukupni troškovi izdavanja obvezujućeg mišljenja uplaćuju se u korist računa broj HR1210010051863000160 – prihod Porezne uprave od obvezujućih mišljenja, uz obveznu naznaku modela »HR64« te brojčane oznake (šifre) vrste prihoda 5673-20181 i OIB-a uplatitelja (podnositelja zahtjeva) u pozivu na broj primatelja.

Uplaćeni troškovi izdavanja obvezujućeg mišljenja prihod su Porezne uprave.

Slučajevi u kojima se ne izdaje obvezujuće mišljenje

Ovdje bi skrenuli pozornost i na slučajeve u kojima Porezna uprava ne izdaje obvezujuće mišljenje. Shodno tome, Porezna uprava ne izdaje obvezujuće mišljenje ako:

1. se zahtjev podnositelja ne odnosi na buduće i namjeravane transakcije, odnosno poslovne događaje i djelatnosti poreznog obveznika

2. se zahtjev podnositelja odnosi na predmet započetog poreznog nadzora ili predmet sudskog postupka, koji je vezan za zahtjev za izdavanje obvezujućeg mišljenja ili postupka povodom pravnih lijekova u kojem sudjeluje podnositelj zahtjeva kao stranka

3. se zahtjev podnositelja odnosi na općenito ili hipotetsko pitanje

4. iz sadržaja zahtjeva podnositelja proizlazi da nema stvarnu namjeru poduzimanja poslovnih aktivnosti koje su predmet zahtjeva

5. se radi o predmetu zahtjeva o kojem se odlučuje u okviru prava na informiranje, prema posebnom propisu

6. podnositelj zahtjeva nije u roku određenom pozivom Porezne uprave uplatio troškove izdavanja obvezujućeg mišljenja

7. podnositelj zahtjeva nije u roku od osam dana, od dana primitka obavijesti Porezne uprave, dostavio pisanu suglasnost za podmirenje troškova usluge sudskog vještaka i dodatnih troškova

8. podnositelj zahtjeva ne podmiri troškove usluga sudskog vještaka ili dodatne troškove koji nastanu u postupku izdavanja obvezujućeg mišljenja

U navedenim slučajevima Porezna uprava će obavijestiti podnositelja zahtjeva o neizdavanju obvezujućeg mišljenja, a u slučajevima iz točke 1. do 5., pored obavijesti izdat će i opće mišljenje.

U slučajevima iz točke 1. do 5., ukoliko je podnositelj zahtjeva uplatio troškove izdavanja obvezujućeg mišljenja prije poziva Porezne uprave za uplatom troškova, podnositelju zahtjeva će se na njegov zahtjev izvršiti povrat uplaćenih troškova.

Bernard Iljazović


[^ 1] Opći porezni zakon, NN, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20, 114/22.

[^ 2] Pravilnik o provedbi Općeg poreznog zakona, NN, br. 45/19, 35/20, 43/20, 50/20, 70/20, 74/20, 103/20, 114/20, 144/20, 2/21, 26/21, 43/21, 106/21, 144/21, 156/22.

Rad studenataPravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak za koji javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću traje od 3. prosinca 2025. do 17. prosinca 2025. predlaže se, između ostalog, od 1. siječnja 2026. povećati koeficijent koji se primjenjuje na iznos osnovnog osobnog odbitka pri izračunu neoporezivog iznosa primitaka učenika i studenata na školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, uslijed čega će se povećati i neoporezivi iznos primitaka učenika i studenata.

Božićnica, iako u praksi možda i najčešća, u poreznim propisima definirana je kao jedna od mogućih prigodnih nagrada koje poslodavac može isplatiti radniku. U ovom članku donosimo sažete praktične smjernice za ispravnu isplatu božićnice.

Izdavanje računa u elektroničkom obliku (eRačuni) postaju standard u poslovanju ali i obveza u 2026. za obveznike poreza na dodanu vrijednost, dok za male porezne obveznike postoji obveza zaprimanja istih. Uvode se, uz brojne razloge, i poradi efikasnijeg djelovanja Porezne uprave. Međutim, uvođenje eRačuna donosi i određene koristi kao što su digitalna arhiva, transparentnost, manje grešaka u ručnom radu i slično. U nastavku dajemo osvrt na izdavanje računa koje hrvatski porezni obveznici od 1. siječnja 2026. trebaju izdati inozemnim poslovnim subjektima.

Fiskalizacija nije ništa novo – uvedena je još 2013. s ciljem suzbijanja sive ekonomije i povećanja transparentnosti gotovinskog poslovanja. Sada, odnosno u suvremenom poreznom okruženju, sustav fiskalizacije proširuje se. U ovom kratkom pregledu podsjećamo što je fiskalizacija 1.0, te donosimo najbitnije informacije o promjenama poslovanju s građanima – i što to znači praktično za poduzetnike.

U okolnostima kada elementarne nepogode uzrokuju značajnu štetu na imovini i poslovanju, porezni položaj pomoći radnicima postaje bitno pitanje za poslodavce koji žele postupati u skladu s propisima. Propisi o porezu na dohodak jasno definiraju kada se potpore zbog uništenja ili oštećenja imovine mogu isplatiti neoporezivo te pod kojim uvjetima takve isplate prelaze u sferu oporezivog dohotka. U nastavku donosimo pregled aktualnog poreznog okvira, relevantnog mišljenja Porezne uprave te praktične smjernice za pravilnu primjenu ovih odredbi u situacijama elementarnih i prirodnih nepogoda.