1.      UVOD

Ukrašavanje božićnih drvaca u domovima, poslovnim prostorijama i na javnim površinama, sastavni je dio tradicije proslave božićnih i novogodišnjih blagdana ne samo u Hrvatskoj nego i u većini država diljem svijeta. Običaj ukrašavanja božićnog drvca kako je danas poznato, potječe iz 16 stoljeća iz Njemačke, a u Hrvatskoj se običaj ukrašavanja božićnih drvaca u domovima i na otvorenom prostoru pojavio sredinom 19 stoljeća.

Božićna drvca proizvode se odnosno uzgajaju na poljoprivrednom i šumskom zemljištu (plantažama, rasadnicima), a prodaju najčešće na otvorenim prostorima javno prometnih površina (trgovima, prostorima ispred trgovačkih centara i drugim mjestima održavanja prigodne prodaje) i na mjestima njihove proizvodnje na koje se može pristupiti s javno prometne površine, a rjeđe u prodajnom objektu (prodavaonici).

Proizvodnjom i  stavljanjem na tržište božićnih drvaca mogu se baviti samo one pravne i fizičke osobe koje su upisane u Upisnik dobavljača božićnih drvaca.

2.      NORMATIVNO UREĐENJE I PRODAJE  BOŽIĆNIH DRVACA

Proizvodnja, stavljanje na tržište, premještanje, uvoz i izvoz  božićnih drvca uređena je odredbama Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu (u nastavku: Zakon)[¹] i odredbama Pravilnika o Upisniku dobavljača božićnih drvaca (u nastavku: Pravilnik)[²]  kojim se detaljnije propisuju  uvjeti kojima moraju udovoljavati pravne i fizičke osobe za upis u Upisnik dobavljača božićnih drvaca (u nastavku: Upisnik).

Na uvjete i način prodaje božićnih drvaca primjenjuju se odredbe Zakona o trgovini (u nastavku: ZT)[³] i  Pravilnika o minimalnim tehničkim i drugim uvjetima koji se odnose na prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim objektima i uvjetima za prodaju robe izvan prodavaonice (u nastavku: Pravilnik o MTU),[⁴] a u slučaju  trgovine na malo odnosno  prodaje  božićnih drvaca  potrošačima za krajnju uporabu u kućanstvu, i odredbe Zakona o zaštiti potrošača (u nastavku: ZZP)[⁵] te  njegovih provedbenih pravilnika.[⁶] Ako se utvrdi da prodano božićno drvce ima materijalni nedostataka, na odnose trgovca i kupca podredno se primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima (u nastavku: ZOO)[⁷] o odgovornosti prodavatelja za materijalne nedostatke. Ako se prodaja božićnih drvca prodaje na daljinu (npr. putem interneta, TV prodajom, telefonom) tada se na takvu prodaju primjenjuju i odredbe ZZP kojima se uređuju ugovori o prodaji na daljinu, a ako se prodaja obavlja i/ili putem interneta, tada se na takvu prodaju primjenjuju i odredbe Zakona o elektroničkoj trgovini ( u nastavku: ZET).[⁸] Na premještanje božićnih drvaca na tržištu Europske (u nastavku: EU) odnosno unos božićnih drvaca iz druge države članice EU na područje Republike Hrvatske (u nastavku: RH) kao i iznošenje božićnih drvaca iz RH u drugu državu članicu EU,  kao i na uvoz božićnih drvca iz trećih zemalja te izvoz istih u treće države, primjenjuju se i odredbe Zakona o biljnom zdravstvu (u nastavku: ZBZ)[⁹] i propisi za njegovu provedbu.

3.      ŠTO SE SMATRA BOŽIĆNIM DRVCEM

Božićnim drvcem smatra se stabalce, u pravilu četinjače (npr. jela, smreka, bor) s korijenom ili bez korijena, koje nije za upotrebu u šumarstvu, i koje se stavlja na tržište (prodaje) u vremenskom razdoblju od  1. studenog do 7. siječnja.

Dakle, da bi se stablo četinjače moglo smatrati  božićnim drvcem, potrebno je ispuniti vremenski uvjet u kojem se namjerava stavljati na tržište, a to je u razdoblju od 1. studenog do 8. siječnja. Ako bi se drvce četinjače  stavljalo na tržište izvan navedenog vremena, tada se isto ne bi smatralo božićnim drvcem, a na proizvodnju i prodaju tog drvca primjenjivali bi se propisi kojima se uređuje sustav i način upravljanja, gospodarenja, korištenja i raspolaganja šumama i šumskim zemljištem, odnosno Zakon o šumama (u nastavku: ZŠ)[¹⁰] i njegovi provedbeni pravilnici, a naročito Pravilnik o doznaci stabala, obilježbi šumskih proizvoda, teretnom listu (popratnici) i šumskom redu.[¹¹]

Božićno drvce je stabalce, u pravilu četinjače s ili bez korijena. Naziv četinjača dolazi od izgleda i građe ovih vrsta drveća, najčešće tvrdih igličastih listova koji su u pravilu zimzeleni. U hrvatskoj flori zastupljeno je dvadesetak vrsta unutar porodica: borova, čempresa i tisa. Za božićna drvca se najčešće uzgajaju čempresi  unutar porodica borova i to iz rodova:  jela (obična jela), smreka (obična smreka, sibirska smreka, omorika) te bor (obični bor, crni bor, planinski bor, alpski bor).  Za ukrašavanje domova, najviše se  koristi obična smreka (Picea abies), srebrna smreka (Picea pungens), Engelmanova smreka (Picea engelmanni), Kanadska smreka (Picea glauca),  obična jela (Abies alba), Plemenita jela (Abies procera),  Plutasta jela (Abies lasiocarpa var.arizonica), Turska jela (Abies bornmuelleria), Nordijska ili Kavkaska  jela (Abies nordmanniana), Korejska jela (Abies koreana), Koloradska jela (Abies concolor var.glauca),  Bijeli bor (Pinus sylvestris) i  Pančićeva omorika (Picea omorika).[¹²] Naime, dok je smreka cjenovno povoljnija, njen je nedostatak u brzom opadanju iglica. Prednost bora, omorike i  jele je u  intenzivnom mirisu i dužem zadržavanju iglica. Božićno drvce prodaje se i u tegli, što je pogodno jer se nakon isteka blagdana drvo može posaditi  u vrtu ili na oranici, ili ostati u tegli za korištenje iduće sezone. U svakom slučaju, zbog svoje biorazgradivosti, svježe božićno drvce ekološki je prihvatljivije za okoliš nego božićno drvce izrađeno od plastike ili drugog materijala.

4. TKO SE SMATRA DOBAVLJAČEM BOŽIĆNIH DRVACA

Dobavljačem božićnih drvaca, smatra se svaka pravna osoba ili  fizička osoba koja se bavi najmanje jednom od slijedećih djelatnosti: proizvodnjom, stavljanjem na tržište, premještajem, uvozom i/ili izvozom božićnih drvaca, te je u tu svrhu upisana u Upisnik dobavljača božićnih drvaca (u nastavku: dobavljač).

Slijedom navedenog, dobavljačem božićnih drvaca smatrat će se proizvođač božićnih drvaca (pravna ili fizička osoba koja se bavi proizvodnjom božićnih drvaca), uvoznik i/ili izvoznik božićnih drvaca (pravna i fizička osoba koja božićna drvca uvozi iz države koja nije članica EU ili izvozi u tu državu)  i/ili trgovac božićnim drvcima (pravna i fizička osoba koja obavlja djelatnost trgovine na veliko i/ili na malo ili posreduje u djelatnosti trgovine božićnim drvcima), kao i svaka pravna i fizička osoba koja božićna drvca premješta unutar država članica EU), bilo da božićna drvca unosi iz druge države članice EU na područje Republike Hrvatske (u nastavku: RH) ili iznosi iz RH radi stavljanja na tržište u drugu državu članicu EU, - ali samo pod uvjetom da budu upisani u Upisnik.  Drugim riječima, upis u Upisnik  je conditio sine qua non za stjecanje statusa dobavljača božićnih drvaca (uvjet bez kojeg se legalno ne može proizvoditi, premještati, uvozit/izvoziti  i/ili  trgovati božićnim drvcima).

Prema tome, za legalnu proizvodnju, premještanje, uvoz/izvoz i trgovinu božićnim drvcima nije dovoljno da pravna i fizička osoba bude registrirana za obavljanje djelatnosti proizvodnje, uvoza/izvoza i/ili trgovine u statusu trgovačkog društva, zadruge i/ili udruge -pravne osobe, ili u statusu obrta  - fizička osoba, već nužno mora biti upisana u Upisnik dobavljača božićnih drvaca. Štoviše, pod uvjetom upisa u Upisnik, proizvodnjom,  pa samim time i prodajom božićnih drvaca može se baviti i fizička osoba - građanin koji nije obrtnik, a božićna drvca proizvodi (uzgaja):  a)  u svojoj šumi odnosno šumskom zemljištu, kao privatni šumoposjednik upisan u Upisnik privatnih šumoposjednika sukladno odredbama  ZŠ ili u okviru obiteljskog šumposjedničkog gospodarstva (u nastavku: OŠG) upisanog u isti  upisnik; b)  ili pak božićna drvca proizvodi na svom poljoprivrednom gospodarstvu organiziranom kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (u nastavku: OPG) upisanom u Upisnik OPG-ova;  c) ili božićna drvca proizvodi (samo) na poljoprivrednom zemljištu izvan OPG-a.

5. PROIZVODNJA BOŽIĆNIH DRVACA

  5.1.  Što se smatra proizvodnjom božićnih drvaca

Proizvodnjom  božićnih drvaca smatra se djelatnost  proizvodnje stabalaca,  u pravilu, četinjača,  koja se stavljaju na tržište (izlažu s ciljem prodaje, nude za prodaju, te prodaju ili isporučuju kupcu) u vremenskom razdoblju od  1. studenog  do 7. siječnja iduće godine.

Božićna drvca mogu se proizvoditi (uzgajati)  na poljoprivrednim  zemljištima (oranicama, njivama), površinama unutar šuma i šumskom zemljištu sukladno šumskogospodarskim planovima. Proizvođači božićnih drvaca svoje nasade osnivaju sadnjom  sadnica  četinjača proizvedenih u rasadnicima  na poljoprivrednom zemljištu koje je u naravi oranica ili njiva i/ili  na  šumskim plantažama odnosno rasadnicima  (unutar šume i/ili na šumskom zemljištu).

Poljoprivredno ili šumsko zemljište odnosno šuma na kojoj se proizvode božićna drvca mora biti na području RH te biti u vlasništvu i/ili  posjedu proizvođača božićnih drvaca odnosno dano mu na korištenje u svrhu proizvodnje božićnih drvaca temeljem ugovora o zakupu ili ugovora o koncesiji. Ako na katastarskoj čestici zemljišta na kojoj proizvođač namjerava obavljati proizvodnju (sadnju) božićnih drvaca postoji suvlasništvo, potrebna je suglasnost ostalih suvlasnika (bilo u sklopu ugovora o zakupu/koncesiji ili zasebno) ovjerena  kod javnog bilježnika.

5.2. Tko i uz koje uvjete može obavljati djelatnost proizvodnje božićnih drvaca

Uz prethodno ispunjen uvjet upisa u Upisnik dobavljača božićnih drvaca, proizvodnjom  božićnih drvaca može se baviti: a)  pravna osoba (trgovačko društvo i  zadruga  - koji djelatnost proizvodnje obavlja u svrhu ostvarivanja dobiti) i  fizička osoba - obrtnik (u daljnjem tekstu: obrtnik) registriran za proizvodnju božićnih drvaca, uključujući pravnu osobu i obrtnika šumoposjednike (u nastavku: registrirani proizvođači); b) udruga, neprofitna ustanova, zadruga ili druga neprofitna pravna osoba (u nastavku: NPO);  c) nositelj i/ili član  OPG-a upisan u Upisnik OPG-ova; d) privatni šumoposjednik koji nije obrtnik odnosno nositelj i/ili član OŠG-a upisan u Upisnik privatnih šumoposjednika; i  e)   fizička osoba koja nije obrtnik, ni  nositelj ili član OPG-a odnosno OŠG-a niti je privatni šumoposjednik  (u nastavku: fizička osoba -građanin)

5.2.1. Registrirani proizvođači božićnih drvaca

Prije upisa u Upisnik,  pravna i fizička osoba (obrtnik) koja namjerava u svrhu stjecanja  dobiti ili dohotka trajno obavljati gospodarsku djelatnost proizvodnje božićnih drvaca treba tu djelatnost registrirati (upisati) u odgovarajući registar i to proizvođač u statusu pravne osobe (trgovačko društvo i zadruga koja se bavi uzgojem božićnih drvaca u svrhu ostvarivanja dobiti) u sudskom registru pri trgovačkom sudu mjesno nadležnom prema sjedištu pravne osobe, a proizvođač u statusu obrtnika, u obrtnom registru pri upravnom tijelu županije odnosno Grada Zagreba kojem su povjereni poslovi državne uprave u području obrta, prema sjedištu obrta. Šumoposjednik, u smislu odredbi ZŠ  je pravna osoba (trgovačko društvo, ustanova, zadruga) ili fizička osoba (obrtnik) koja kao vlasnik i/ili posjednik gospodari šumom i/ili šumskim zemljištem, bilo kao javni šumoposjednik  (pravna osoba ovlaštena za gospodarenje šumom i/ili šumskim zemljištem u vlasništvu RH), pravna osoba sa statusom javne ustanove (čiji je osnivač RH i njezine znanstveno-nastavne sastavnice), pravna osoba čije je osnivač i vlasnik jedinica lokalne samouprave i privatni šumoposjednik (pravna ili fizička osoba - obrtnik koja je vlasnik šume i/ili šumskog zemljišta te posjednik na temelju pravnog posla).

 Djelatnost proizvodnje božićnih drvaca  registrirani proizvođači mogu obavljati na poljoprivrednom zemljištu u okviru poljoprivrednog gospodarstva upisanog u Upisnik poljoprivrednog gospodarstava sukladno Zakonu o poljoprivredi (u nastavku: ZP)[¹³] i Pravilniku o Upisniku poljoprivrednika[¹⁴] ili na poljoprivrednom zemljištu izvan poljoprivrednog gospodarstva, a oni koji imaju status šumoposjednika u šumi i/ili na šumskom zemljištu kojima gospodare.

Djelatnost proizvodnje božićnih drvaca upisuje se sukladno Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti – 2007 (u nastavku: NKD-2007) i pod šifrom razreda 01.29. „Uzgoj ostalih višegodišnjih usjeva“, ili šifrom skupine 01.2. „Uzgoj višegodišnjih usjeva“ ili šifrom odjeljka  01 „Biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i uslužne djelatnosti povezane s njima“ ili pod opisom "Proizvodnja sadnog materijala" ili detaljnije "Proizvodnja božićnih drvaca".

5.2.2. Udruge, ustanove, neprofitne zadruge i druge NPO

Da bi udruga, neprofitna ustanova i zadruga ili  druga NPO mogla obavljati  djelatnost proizvodnje božićnih drvaca radi njihove prodaje, prije upisa u Upisnik potrebno je da djelatnost proizvodnje (i prodaje) božićnih drvaca ima upisano u odredbama svog statuta ili drugog općeg akta kojim se uređuje njeno osnivanje, a da prodaju božićnih drvaca na malo ne obavlja u svrhu ostvarivanja dobiti za svoje članove ili treće, već da dobit ostvaren prodajom koristi za ostvarivanje ciljeva zbog kojih je NPO osnovana.  NPO djelatnost proizvodnje božićnih drvaca može obavljati u okviru poljoprivrednog gospodarstva ako je u tu svrhu upisana u Upisnik poljoprivrednika sukladno ZP ili na poljoprivrednom zemljištu izvan poljoprivrednog gospodarstva ili u šumi odnosno šumskom zemljištu ako kao šumoposjednik gospodari tom šumom.

5.2.3. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo  - OPG

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG)[¹⁵] koje namjerava obavljati proizvodnju božićnih drvaca mora biti upisano u Upisnik OPG-ova sukladno Zakonu o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima[¹⁶] i Pravilniku o Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva[¹⁷] te u isti proizvodnju i prodaju božićnih drvaca upisati kao dopunsku djelatnost[¹⁸] na OPG-u. Zahtjev za upis u Upisnik OPG-ova kao i upis dopunske djelatnosti proizvodnje božićnih drvaca podnosi se mjesno nadležnoj podružnici Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u nastavku: Agencija) putem AGRONET sustava.[¹⁹] Agencija u okviru svoje nadležnosti pruža pomoć nositelju i/ili članu OPG-a pri upisu u Upisnik OPG-ova, prijavi promjene i kod popunjavanja evidencija o proizvodnji i prodaji. Priliko upisa dopunske djelatnosti proizvodnje božićnih drvaca potrebno je odabrati i upisati odgovarajući status poljoprivrednog gospodarstva[²⁰] i odrediti te upisati nositelja dopunske djelatnosti proizvodnje božićnih drvaca. Nakon upisa, Agencija donosi rješenje o upisu (dostava rješenja  smatra se obavljenom u trenutku kad je rješenje postavljeno na poslužitelju AGRONET sustavu, o čemu sustav bez odgode dostavlja obavijest poljoprivredniku u elektroničkom obliku),  te nositelju i upisanim članovima OPG-a  koje je nositelj ovlastio za obavljanje pojedinih poslova, izdaje poljoprivrednu iskaznicu (prilikom prodaje božićnih drvaca mora ju osoba imati kod sebe radi davanja na uvid nadležnom inspektoru na njegov zahtjev).

Dopunska djelatnost proizvodnje božićnih drvaca upisuje  pod oznakom šifre dopunske djelatnosti  iz  Priloga 6.  koji je sastavni dio Pravilnika o upisu u Upisnik OPG-ova i to šifra 5.7. "Uzgoj ostalih nespomenutih biljnih vrsta - božićnih drvaca na OPG-u". Ukoliko već nije prethodno odabran (i upisan), potrebno je odabrati (i u Upisnik upisati) status OPG-a pod nazivom "OPG za proizvodnju i usluge"[²¹] te odrediti (i upisati u Upisnik OPG-ova) nositelja dopunske djelatnosti (to može biti sam nositelj OPG-a ili netko od upisanih članova OPG-a).  Uz zahtjev za  upis dopunske djelatnosti proizvodnje božićnih drvaca na OPG-u,  mjesno nadležnoj podružnici Agencije  potrebno je priložiti potvrdu mjesno nadležne ispostave Porezne uprave o upisu u Registar poreznih obveznika.

Dodajemo da prema mišljenju Ministarstva poljoprivrede, fizička osoba koje je upisana u Upisnik poljoprivrednika sukladno  Zakonu o poljoprivredi i Pravilniku o  Upisniku poljoprivrednika kao samoopskrbno poljoprivredno gospodarstvo[²²] ne može u tom svojstvu obavljati proizvodnju božićnih drvaca na svom poljoprivrednom gospodarstvu budući da ekonomska veličina poljoprivrednog gospodarstva na temelju 1 ha zasađenih božićnih drvaca prelazi iznos od 3.000,00 eura. Ovaj poljoprivrednik, da bi s osnova poljoprivrednog gospodarstva obavljao djelatnost proizvodnje božićnih drvaca radi njihove prodaje  mora se upisati  u Upisnik OPG-ova te u isti upisati  proizvodnju božićnih drvaca  kao dopunsku djelatnost, ili djelatnost proizvodnje božićnih drvaca obavljati  samo temeljem upisa u Upisnik dobavljača božićnih drvaca kao  proizvođač fizička osoba - građanin.[²³]

5.2.4. Privatni šumoposjednici te nositelji i članovi ŠPG-a

Fizička osoba koja nije obrtnik (građanin) može  samostalno kao privatni šumoposjednik ili kao nositelj ŠPG-a, ako je vlasnik šume i/ili šumskog zemljišta ili posjednik šume na temelju pravnog posla (ugovora o zakupu, ugovora o darovanju i dr.) i  upisan u Upisnik privatnih šumoposjednika sukladno Pravilniku o Upisniku privatnih šumoposjednika[²⁴] (upis je obvezan za privatnog šumposjednika odnosno ŠPG koji se bave trgovinom, u ovom slučaju prodajom božićnih drvaca) proizvoditi  (uzgajati)  božićna drvca u vlastitoj šumi odnosno na svom šumskom zemljištu radi  njihovog stavljanja na tržište u razdoblju od 1. do 7. siječnja, samo ako je upisan i u Upisnik dobavljača božićnih drvaca. Kao što smo prethodno naveli, obveza upisa u ovaj Upisnik postoji  samo u slučaju kada privatni šumoposjednik odnosno nositelj ili član ŠPG-a božićna drvca stavlja na tržište (prodaje) u tom razdoblju, u protivnom, ako ista drvca stavlja na tržište izvan navedenog vremenskog razdoblja, tada se na proizvodnju primjenjuju odredbe ZŠ i njegovih provedbenih pravilnika.

5.2.5.  Fizička osoba  - građanin

Druge fizičke osobe koji nisu obrtnici, privatni šumoposjednici niti  obavljaju djelatnost poljoprivredne proizvodnje kroz organizacijski oblik OPG-a (građani) također mogu obavljati proizvodnju božićnih drvaca (radi njihove daljnje prodaje) ali samo ako su upisani u Upisnik dobavljača božićnih drvca. Na proizvodnju božićnih  drvaca u tom slučaju primjenjuju se odredbe Zakona i Pravilnika.

6. STAVLJANJE NA TRŽIŠTE BOŽIĆNIH DRVACA

Pod stavljanjem na tržište božićnih drvaca  smatra se  izlaganje božićnih drvaca s ciljem prodaje, ponuda božićnih drvaca za prodaju, te njihova prodaja ili isporuka drugoj osobi, uključujući isporuku na temelju  ugovora o pružanju usluga.

6.1. Uz koje  uvjete i na koji način trgovci mogu stavljati božićna drvca na tržište

Da bi trgovci (pravna osoba i obrtnik registriran za djelatnost trgovine)  mogli obavljati djelatnost trgovine na veliko[²⁵]  i/ili trgovine na malo[²⁶]  božićnih drvaca trebaju u odgovarajući registar (pravna osoba u sudski registar, a obrtnik u obrni registar) upisati odgovarajuću djelatnost trgovine božićnim drvcima.   Trgovina na veliko božićnim drvcima registrira se pod  oznakom šifre razreda 46.22. NKD-07 "Trgovina na veliko cvijećem i sadnicama" ili pod opisnom oznakom  "Trgovina na veliko sadnicama". Trgovina na malo  božićnim drvcima u prodajnim objektima (prodavaonicama) upisuje se u registar pod oznakom šifre razreda 47.76. NKD-07 "Trgovina na malo cvijećem, sadnicama, sjemenjem, gnojivom, kućnim ljubimcima i hranom za kućne ljubimca u specijaliziranim prodavaonicama", a trgovina na malo božićnim drvcima izvan prodavaonice na tržnicama na malo pod oznakom šifre  razreda 47. 89. NKD-07 "Trgovina na malo ostalom robom na štandovima i tržnicama". Prodaja božićnih drvaca izvan tržnica na malo (kao i pokretna prodaju božićnih drvaca) registrira se pod oznakom šifre razreda 47.99 NKD-07 "Ostala trgovina na malo izvan prodavaonica, štandovima i tržnica", a  trgovina (prodaja) na malo putem interneta ili drugog sredstva daljinske komunikacija (putem pošte, tv uređaja, telefona, oglasa, kataloga i dr.) pod oznakom šifre razreda 47.91. NKD-07 "Trgovina na malo preko pošte ili interneta". Umjesto upisa trgovine božićnim drvcima prema prethodno navedenim oznakama šifre djelatnosti NKD-07, dostatno je djelatnost trgovine (bilo na veliko ili na malo) upisati pod opisnom oznakom "Trgovina na veliko i/ili  na malo sadnicama" ili "Kupnja i prodaja". U slučaju obavljanja trgovine božićnim drvcima putem interneta, trgovci su dužni u odgovarajući registar dodatno upisati i djelatnost "Usluge informacijskog društva".[²⁷]

Trgovci mogu obavljati djelatnost trgovine božićnih drvaca u svim oblicima i načinima obavljanja trgovine na veliko (u skladištima i tržnicama na veliko te putem interneta) kao i na trgovine  malo: u prodavaonicama (specijalizirane prodavaonice, trgovački centri, marketi i dr.)  te   izvan prodavaonica: na tržnicama na malo; izvan tržnica na malo na prostorima javno prometnih površina i privatnim površinama koje imaju pristup s javno-prometne površine; unutar trgovačkih centara, ustanove i sl.; pokretnom prodajom; i  prigodnom prodajom (sajmovi, izložbe, priredbe i sl.). Temeljem upisa djelatnosti trgovine božićnih drvaca u odgovarajući registar, trgovci mogu bez dodatnog upisa božićna drvca premještati unutar država članica EU te ih uvoziti iz trećih država odnosno izvoziti u treće države. Pri unosu i uvozu božićnih drvaca trgovci su obvezni  pridržavati  se odredbi ZBZ glede podvrgavanja božićnih drvaca fitosanitarnom pregledu.[²⁸]

6.2. Uz  koje  uvjete i na koji način drugi dobavljači mogu stavljati  božićna drvca na tržište

Temeljem upisa u Upisnik, božićna drvca iz vlastite proizvodnje mogu stavljati na tržište uz uvjete i na način propisan odredbama Zakona, Pravilnika i ZT-a slijedeći dobavljači božićnih drvaca:  a) trgovačka društva, ustanove i zadruge koje gospodarsku djelatnost ostvaruju u svrhu ostvarivanja dobiti  i fizičke osobe obrtnici  ako registrirani za djelatnost proizvodnje božićnih drvaca (registrirani proizvođači); b) nositelj i/ili članovi OPG-a  upisani u Upisnik OPG-ova koji  u istom kao dopunsku djelatnost imaju upisanu proizvodnju božićnih drvaca; c) pravne i fizičke osobe  obrtnici - šumoposjednici te fizičke osobe građani - privatni šumopsojednici  odnosno  OŠG;  d) udruge, neprofitne ustanove i zadruge ili druge NPO. Pored navedenih proizvođača,  temeljem upisa u Upisnik dobavljača božićnih drvaca, a  sukladno Zakonu i Pravilniku, božićnih drvaca   prodaju božićnih drvaca iz vlastite proizvodnje mogu obavljati i: e)  fizičke osobe - građani koji nisu obrtnici, nositelji ili članovi OPG-a, privatni šumoposjednici niti nositelji ili članovi ŠPG.

 Za stavljanje na tržište odnosno za prodaju na veliko i/ili na malo božićnih drvaca iz vlastite proizvodnje, svi prethodno navedeni dobavljači božićnih drvaca nisu u obvezi registrirani djelatnost trgovine na veliko odnosno na malo budući da (niti) ne mogu obavljati djelatnost trgovine (ne mogu kupovati božićna drvca radi daljnje prodaje), već mogu obavljati samo prodaju na veliko i/ili na malo božićna drvca iz vlastite proizvodnje. Ako bi ti proizvođači  namjeravali kupovati božićna drvca radi njihove prodaje, tada bi morali osnovati trgovačko društvo ili obrt te u isti upisati djelatnost trgovine. 

Izuzev udruga, svi drugi proizvođači božićnih drvaca nisu obvezni u odgovarajući registar ili upisnik dodatno upisati djelatnost prodaje božićnih drvaca (udruge u Registar udruga i u odredbe svog statuta  upisuju obavljanje  gospodarske djelatnosti - prodaja božićnih drvaca iz vlastite proizvodnje). Naime, sve ti proizvođači djelatnost prodaje božićnih drvaca iz vlastite proizvodnje obavljaju temeljem upisa u Upisnik dobavljača božićnih drvaca i prethodno izvršenih upisa u odgovarajuće registre odnosno upisnike:  registrirani proizvođači, uključujući i pravne osobe i obrtnike šumoposjednike  - upisom djelatnosti proizvodnje božićnih drvaca; OPG-ovi - temeljem upisa u Upisnik OPG-ova dopunske djelatnosti proizvodnje božićnih drvaca; građani  privatni šumoposjednici i OŠG - temeljem upisa u Upisnik šumoposjednika; a udruge, neprofitne ustanove, zadruge i druge NPO - temeljem odredbi svog statuta ili drugog osnivačkog akta. Fizičke osobe, građani koji nisu obrtnici niti imaju osnovan OPG, OŠG  niti su privatni šumoposjednici  prodaju  vlastito proizvedenih božićnih drvaca obavljaju temeljem upisa u Upisnik dobavljača božićnih drvaca.

6.2.1.  Na koje načine drugi dobavljači  mogu obavljati prodaju na veliko božićnih drvaca iz vlastite proizvodnje

Uz prethodno izvršen upis u Upisnik dobavljača božićnih drvaca, prodaju božićnih drvaca iz vlastite proizvodnje na veliko, sukladno čl. 5. st.1.  ZT, može obavljati: a) pravna i fizička osoba obrtnik, registriran za djelatnost proizvodnje božićnih drvaca (registrirani proizvođač) - na mjestu proizvodnje, iz veleprodajnog skladišta i na tržnici na veliko te putem interneta; b) nositelj i/ili član OPG-a  - na mjestu proizvodnje, na tržnici na veliko te putem interneta; i  c) šumoposjednik u statusu pravne osobe i obrta, uključujući i privatnog šumoposjednika - na mjestu uzgoja, na tržnicama na veliko, iz veleprodajnog skladišta  i u drugim  oblicima trgovine na veliko u organizaciji strukovnih institucija i/ili savjetodavnih službi Ministarstva poljoprivrede. 

Sukladno (samo) Zakonu o  šumskom reprodukcijskom sadnom materijalu Pravilniku o Upisniku  dobavljača božićnih drvaca, te prethodno izvršenom upisu u Upisnik dobavljača božićnih drvaca, božićna drvca iz vlastite poljoprivredne proizvodnje ili šumskog uzgoja mogu prodavati na veliko (i) udruge, neprofitne ustanove, zadruge  i druge NPO te fizičke osobe - građani koji nisu obrtnici, privatni šumposjednici niti nositelj i/ili članovi OPG-a - na mjestima proizvodnje.

6.2.2.  Na koje načine drugi dobavljači mogu obavljati prodaju na malo božićnih drvaca iz vlastite proizvodnje

Uz prethodno izvršen upis u Upisnik dobavljača božićnih drvaca, prodaju božićnih drvaca iz vlastite proizvodnje na malo, sukladno čl. 5. st.1.  ZT, može obavljati: a) pravna i fizička osoba obrtnik, registriran za djelatnost proizvodnje božićnih drvaca (registrirani proizvođač) - na mjestu proizvodnje, u prodavaonici i na otvorenim prostorima izvan prodavaonice: na tržnicama na malo,  na otvorenim prostorima izvan tržnica na malo, u trgovačkim centrima, ustanovama i sl., pokretnom prodajom, prodajom na daljinu uključujući i putem interneta te prigodnom prodajom; b) nositelj i/ili član OPG-a  - na mjestu proizvodnje odnosno u proizvodnim objektima svog gospodarstva, na tržnicama na malo, na otvorenim prostorima izvan tržnica na malo, u trgovačkim centrima, ustanovama i sl., pokretnom prodajom, prodajom na daljinu uključujući i putem interneta te  prigodnom prodajom; c) šumoposjednik u statusu pravne osobe i obrta uključujući i privatnog šumoposjednika - na mjestu uzgoja, na tržnici na malo, pokretnom prodajom i prigodnom prodajom; udruga, ustanova i druga NPO - na mjestu proizvodnje, na otvorenim prostorima izvan tržnica na malo, u trgovačkim centrima, ustanovama i sl., prigodnom prodajom te u prostorima kulturnih, sakralnih, obrazovno-pedagoških, sportskih, znanstvenih i drugih javnih ustanova te prostorima koji su proglašeni zaštićenim područjem prirode.

 Sukladno (samo) Zakonu o  šumskom reprodukcijskom sadnom materijalu Pravilniku o Upisniku  dobavljača božićnih drvaca, te prethodno izvršenom upisu u Upisnik dobavljača božićnih drvaca, božićna drvca iz vlastite proizvodnje mogu prodavati na malo i građani koji nisu obrtnici, privatni šumposjednici niti nositelj i/ili članovi OPG-a - na mjestima proizvodnje, na tržnicama na malo, na otvorenim prostorima izvan tržnica na malo, unutar trgovačkih centara, ustanova i sl. te prigodnom prodajom.

6.3. Obveza ishođenja rješenja o ispunjavanju propisanih uvjeta

Trgovci i registrirani proizvođači božićnih drvaca koji božićna drvca prodaju u prodajnom objektu (skladištu, prodavaonici i pokretnom vozilu) trebaju za prodajni objekt ishoditi rješenje nadležnog upravnog tijela u Gradu Zagrebu odnosno županiji u čijem je djelokrugu obavljanje poslova državne uprave iz područja trgovine  o tome, da su ispunjeni minimalni tehnički i drugi propisani uvjeti kojima mora udovoljavati prodajni objekt, oprema i sredstva kojima se obavlja trgovina odnosno prodaja božićnih drvaca. To se jednako odnosi i na nositelje i/ili članove OPG-ova, OŠG i privatne šumoposjednike kad božićna drvca prodaju putem pokretne prodaje (pokretnog vozila).

Pokretno vozilo za prodaju robe izvan prodavaonice je prilagođeno, tehnički ispravno i registrirano motorno vozilo koje omogućuje trgovanje (prodaju) robom na malo iz vozila. Rješenje o ispunjavanju minimalnih tehničkih i drugih propisanih uvjeta obvezni su ishoditi i trgovci koji božićna drvca prodaju putem interneta ako se božićna drvca zadržavaju u skladištu trgovca te iz istog isporučuju kupcima. Prije ishođenja rješenja ne smije se započeti obavljati djelatnost trgovine odnosno prodaje božićnim drvcima. Rješenje nije potrebno ishoditi ako se djelatnost trgovine odnosno prodaje božićnih drvaca nastavlja obavljati u prodajnom objektu za koji je prethodni trgovac odnosno prodavatelj već ishodio rješenje o ispunjavanju minimalno tehničkih i drugih propisanih uvjeta, a u međuvremenu nije došlo do  bitnih preinaka prodajnog objekta i opreme u prodajnom objektu.

Iznimno, rješenje nije potrebno ishoditi ako se božićna drvca prodaju putem prigodne prodaje (sajmovi, priredbe, izložbe, manifestacije i sl.). Pod prigodnom prodajom robe smatra se prodaja organizirana u sklopu održavanja sajmova, priredbi i izložbi, a što je svakako i prodaja božićnih drvaca tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana, koja može trajati najduže do 60 dana u tijeku kalendarske godine neovisno o vremenu održavanja manifestacije i na kojoj se mogu prodavati samo proizvodi koji su predmet i svrha organiziranja prigodne prodaje.

6.4. Uvjeti glede mjesta prodaje božićnih drvaca izvan prodavaonice

 Odredbom čl. 10. ZT propisano je da se prodaja božićnih drvca na malo na javno-prometnim površinama izvan tržnica na malo i prigodna prodaja božićnih drvaca  može  obavljati samo na mjestima koja svojom odlukom odredi predstavničko tijelo mjesno nadležnog  grada ili općine,  a na površinama koje imaju pristup s javno prometne površine samo na mjestima za koja je predstavničko tijelo grada ili općine  dalo odobrenje.   Pokretna prodaja božićnih drvaca  može se obavljati samo uz uvjete propisane odlukom predstavničkog tijela grada ili općine na čijem području se pokretna prodaja obavlja. 

Posjedovanje božićnih drvaca komercijalnog karaktera na mjestima koja su određena kao mjesta  na kojima se može prigodno trgovati (sajmovi, izložbe, priredbe i slično) i na drugim mjestima na kojima se  stvarno odvija trgovina (javno-prometne površine) smatra se obavljanjem djelatnosti trgovine. To znači da  ako se božićna drvca zateknu  u svrhu prodaje na mjestima na  otvorenom prostoru koja nisu za tu svrhu određena odlukom predstavničkog tijela mjesno nadležne jedinice lokalne samouprave, tada se radi o nedozvoljenoj trgovini odnosno prodaji, što je sankcionirano odredbama ZT.

Kad je riječ o prodaji božićnih drvaca putem pokretno vozila, ističemo da se o pokretnoj prodaji radi samo ako se božićna drvca iz tog vozila potrošačima (kupcima) i prodaju. Ako se radi samo o prijevozu božićnih drvca motornim vozilom od mjesta proizvodnje ili skladištenja do mjesta prodaje (npr. prodavaonice, mjesta za prodaju na otvorenom prostoru javnih površina ili prigodne prodaje) tada se takvo vozilo ne smatra pokretno vozilo kojim se obavlja pokretna prodaja, već prijevoznim sredstvom za uslugu prijevoza robe, a na koji se prijevoz primjenjuju odredbe  Zakona o prijevozu u cestovnom prometu.[²⁹]

Ako predstavničko tijelo grada/općine nije donijelo odluku kojom bi odredili mjesta na javno prometnim površinama na kojima bi bila dopuštena prodaja na božićnih drvaca odnosno prigodna prodaja istih proizvoda,  tada se takva prodaja na području tog grada/općine ne može obavljati.  Jednako tako, ako isto predstavničko tijelo općine/grada  nije donijelo odluku o uvjetima za pokretnu prodaju, tada se na njenom području ne smije obavljati pokretna prodaja. To stoga, jer se radi o odlukama kojima je istovremenom propisan i uvjet za takve načine prodaje, a koji je istovremeno  za obavljanje djelatnosti trgovine na malo  izvan prodavaonica. [³⁰]

Dodajemo, da pored uvjeta propisanih odredbama ZT, komunalnim propisima pojedinih općina i gradova mogu biti propisani i dodatni uvjeti koje je potrebno ispuniti da bi se na javnim površinama mogla obavljati prodaja božićnih drvaca

7. UPIS U UPISNIK DOBAVLJAČA

7.1. Općenito o postupku upisu i Upisniku dobavljača božićnih drvaca

Upisnik uspostavlja i vodi upravno tijelo  u županiji odnosno upravnom tijelu Grada Zagreba u čiji djelokrug spadaju preneseni poslovi upisa u Upisnik dobavljača božićnih drvaca (u nastavku: nadležno upravno tijelo). U Upisnik se moraju upisati sve pravne i fizičke osobe s sjedištem/prebivalištem na području RH koje namjeravaju proizvoditi, stavljati na tržište (prodavati), premještati, uvoziti i/ili izvoziti božićna drvca. Pravo na upis u Upisnik ima i fizička i pravna osoba s prebivalištem/sjedištem na teritoriju EU čije se zemljište nalazi na području RH. Upis se obavlja tijekom cijele godine.

Za upis u Upisnik, dobavljači u statusu proizvođača moraju raspolagati odgovarajućim zemljištem (poljoprivrednim ili šumskim) u vlasništvu,  zakupu, koncesiji ili na korištenju koje se mora nalaziti na području RH; a dobavljači u statusu  trgovačkog društva, zadruge i obrta moraju biti registrirani za djelatnosti vezano uz božićna drvca koju namjeravaju obavljati (proizvodnju i/ili trgovinu na veliko i/ili na malo).

Dobavljači božićnih drvaca se upisuju  u Upisnik kod nadležnog upravnog tijela prema sjedištu pravne osobe ili prebivalištu fizičke osobe (u slučaju proizvođača - neovisno o mjestu proizvodnje božićnih drvaca), a fizička i pravna osoba s prebivalištem/sjedištem na teritoriju EU prema mjestu proizvodnje.

Dobavljaču božićnih drvaca upisanom u Upisnik, nadležno upravno tijelo dodjeljuje upisni broj[³¹], a upisanom dobavljaču izdaje rješenje o upisu. U slučajevima propisanim Pravilnikom, nadležno upravno tijelo brisat će dobavljača iz Upisnika, nakon čega fizička i pravna osoba gubi status legalnog dobavljača božićnih drvaca te više ne može proizvoditi, stavljati na tržište, premještati, uvoziti i/ili izvoziti božićna drvca.

7.2. Podnošenje zahtjeva za upis i promjenu u Upisnik božićnih drvaca

Zahtjev za upis u Upisnik i promjenu upisanih podataka ispunjava se i  podnosi nadležnom upravnom tijelu  na propisanom obrascu BD-1. koji je sastavni dio Pravilnika.[³²] Obrazac zahtjeva sastoji se od tri dijela: I dio  - navode se osnovni podaci o dobavljaču božićnih drvaca i upisu; II dio - navode se podaci o površinama na kojima se proizvode božićna drvca; i III dio - navodi se podaci o proizvodnji, premještaju, uvozu i izvozu božićnih drvaca.

Dok  prvi dio obrasca zahtjeva popunjavaju svi  dobavljače božićnih drvaca (proizvođači, trgovci), drugi i treći dio zahtjeva popunjavaju samo oni dobavljači božićnih drvaca na koje se ti podaci odnose (primjerice, podatke o površinama na kojima se proizvode božićna drvca popunjavaju samo proizvođači božićnih drvaca, a ne trgovci). U slučaju podnošenja zahtjeva za promjenu upisanih podataka, u obrazac zahtjeva BD-1,  unose se podaci koji se odnose na nastalu promjenu (prethodno) upisanih podataka.

Upisani dobavljač dužan je nadležnom  upravnom tijelu u roku od 60 dana od nastanka prijaviti promjene upisanih podataka koje se odnose na  promjenu/dopunu:  osobnih podataka  (o nazivu/imenu i prezimenu, sjedištu/prebivalištu upisanog dobavljača); organizacijskog oblika; katastarske općine, broju katastarske čestice, površine katastarske čestice; ugovora o zakupu/koncesiji; vrsti božićnih drvaca: i djelatnosti (prestanku proizvodnje i trgovine božićnim drvcima).

Uz zahtjev za upis, kao i za prijavu promjene upisanih podataka, u svrhu dokaza upisanih podataka, prilaže se odgovarajuća dokumentacija iz Priloga 7. Pravilnika i to za dobavljača fizičku osobu, obrtnika i odgovornu osobu u pravnoj osobi - presliku osobne iskaznice, a dobavljača u organizacijskom obliku obrta i pravne osobe -    izvod iz obrtnog registara odnosno izvod iz sudskog registra/registra NPO, ne stariji od 6 mjeseci  i preslika potpisnog kartona obrtnika i odgovornih osoba u pravnoj osobi.

Dobavljači koji upisuju djelatnost proizvodnje božićnih drvaca, uz zahtjev dostavljaju dokaze o zemljištu za proizvodnju božićnih drvaca:  izvadak iz zemljišne knjige  odnosno izvod  iz Baze zemljišnih podataka (BZP)[³³] ne stariji od 30 dana,  ili  posjedovni list odnosno izvod iz posjedovnog lista (ne stariji od 30 dana) ako se ne dostavlja izvod iz BZP; preslika ugovora o zakupu/koncesiji u svrhu proizvodnje božićnih drvaca, ovjeren kod javnog bilježnika ako vlasnik i posjednik na katastarskog čestici nisu ista osoba; dokaz o suglasnosti suvlasnika za upis u Upisnik dobavljača ili presliku ugovora o zakupu/koncesiji u svrhu proizvodnje božićnih drvaca ovjerenog kod javnog bilježnika ako postoji suvlasništvo na katastarskoj čestici.  Uz zahtjev se prilaže i upravna pristojba u državnim biljezima u iznosu od 35,00 kn.

Obrazac zahtjeva za upis u Upisnik i promjenu upisanih podataka (BD-1) ispunjava se velikim tiskanim slovima u dva istovjetna primjerka te  zajedno s propisanim prilozima podnosi nadležnom upravnom tijelu prema sjedištu/prebivalištu podnositelja zahtjeva, odnosno prema mjestu proizvodnje božićnih drvaca, ako je sjedište/prebivalište podnositelja zahtjeva na teritoriju druge države članice EU.

Zahtjev za upis u Upisnik podnosi se nadležnom upravnom tijelu prije početka obavljanja djelatnosti proizvodnje, stavljanja na tržište, premještanja, uvoza i/ili izvoza božićnih drvaca, a zahtjev za upis promjena (upisanih podataka) najkasnije u roku od 60 dana od dana nastanka promjene. 

7.3. Brisanje  dobavljača iz Upisnika

Nadležno upravno tijelo upisa brisat će dobavljača iz Upisnika: na zahtjev dobavljača; na prijedlog nadležnog šumarskog inspektora ako se utvrdi da dobavljač ne ispunjava uvjete  propisane Zakonom ili je dobavljač prestao obavljati djelatnost dobavljača;  ako ne prijavljuje podatke o proizvodnji, prodaji, premještanju, uvozu i izvozu božićnih drvaca iz protekle godine, na propisanim obrascima evidencija i u propisanom roku.

 7.4. Donošenje rješenja o upisu i promjeni u Upisniku te brisanju iz Upisnika

 Nadležno upravno tijelo o upisu dobavljača u Upisnik, prijavi promjene u Upisniku i brisanju dobavljača iz Upisnika donosi rješenje. Iznimno, u slučaju promjene upisanih podataka koji se odnose na promjenu površina na kojima se proizvode božićna drvca (podatak o: katastarskoj općini, katastarskoj čestici te ugovoru o zakupu ili koncesiji zemljišta) te vrsti božićnih drvaca koji se na zemljištu proizvode, nadležno upravno tijelo  ne donosi rješenje već dobavljaču izdaje obavijest o izvršenoj promjeni podataka u Upisniku.

8. EVIDENCIJE O STANJU BOŽIĆNIH DRVACA

Ministarstvo poljoprivrede vodi Evidenciju o proizvodnji, prodaji, premještanju, uvozu i izvozu božićnih drvaca u elektroničkom obliku.  Za potrebe vođenja ove Evidencije, Pravilnikom je propisana obveza dobavljačima, nadležnim upravnim tijelima i trgovačkom društvu Hrvatske šume d.o.o. dostavljanja podataka o proizvodnji, prodaji, premještanju, uvozu i izvozu božićnih drvaca na propisanim obrascima i u propisanim rokovima.

 Dobavljači božićnih drvaca dužni su nadležnom upravnom tijelu najkasnije do 1. ožujka tekuće godine dostaviti podatke o proizvodnji, prodaji, premještanju, uvozu i izvozu božićnih drvaca  za proteklu godinu (izvještajno razdoblje od 8.1. protekle godine do 7.1.tekuće godine) na propisanom obrascu evidencija iz Priloga 2. Pravilnika i to:   dobavljači koji se bave proizvodnjom božićnih drvaca na obrascu BD-2/I ("Evidencija o stanju božićnih drvaca za dobavljače koji se bave proizvodnjom božićnih drvaca"), a dobavljači koji se bave stavljanjem na tržište, premještanjem, uvozom i izvozom božićnih drvaca, na obrascu BD-2/II ("Evidencija o stanju božićnih drvaca za dobavljače koji se bave najmanje jednom od slijedećih djelatnosti: stavljanjem na tržište, premještanjem, uvozom i izvozom").

9. TERETNI LIST  (POPRATNICA)  ZA BOŽIĆNA DRVCA 

Dobavljač koji se bavi proizvodnjom  božićnih drvaca smije u promet (prijevoz, prodaju) staviti samo ona božićna drvca za koja je izdan teretni list (popratnica) za božićna drvca.

Teretni list (popratnica) izdaje se dobavljaču na njegov zahtjev samo za božićna drvca koja se prvi puta stavljaju u promet  (prilikom  daljnjeg stavljanja božićnih drvaca  u promet izdaje se otpremnica). Važenje teretnog lista (popratnice) je od 1. 11. tekuće godine do 7.1. iduće godine.  Zahtjev za izdavanje teretnog lista (popratnice)  ispunjava se na obrascu iz Priloga 4. Pravilnika i podnosi se tijelu nadležnom za izdavanje teretnog lista (popratnice).  Troškove izdavanja popratnice u cijelosti snosi dobavljač. Obrazac teretnog lista (popratnice) za božićna drvca nalazi se u Prilogu 5. Pravilnika.

Za božićna drvca porijeklom s površina u vlasništvu RH ili Hrvatskih šuma d.o.o. i za božićna drvca porijeklom s površina u vlasništvu RH koje su u zakupu ili koncesiju,  teretni list (popratnicu) izdaje trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o., a za božićna drvca porijeklom s površina (poljoprivrednog i/ili šumskog zemljišta i šume) u privatnom vlasništvu, mjesno nadležne  područne jedinice i njihove ispostave, Ministarstva poljoprivrede, Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije, Sektora za šume privatnih šumoposjednika, Službe za unaprjeđenje šuma privatnih šumoposjednika, Odjela za unapređenje šuma.[³⁴]

Uz zahtjev za izdavanje teretnog lista (popratnice) za božićna drvca porijeklom s površina u privatnom vlasništvu, dobavljač je dužan priložiti  Potvrdu o upisu u Upisnik koju mu izdaje nadležno upravno tijelo na njegov zahtjev. Potvrda o upisu mora sadržavati: upisni boj, naziv/ime i prezime dobavljača, katastarsku općinu i katastarsku česticu s nazivom vrste božićnih drvaca po čestici i brojem božićnih drvaca namijenjenih za prodaju.

10. ISPRAVA O PORIJEKLU BOŽIĆNIH DRVACA

 Sukladno Pravilniku o Upisniku dobavljača božićnih drvaca, dobavljač koji se bavi stavljanjem na tržište (trgovinom, prodajom) i/ili premještanjem i/ili uvozom i/ili izvozom  božićnih drvaca božićnih drvaca dužan je posjedovati dokaz o porijeklu božićnih drvaca. Pravilnikom je propisano da  se dostatnim dokazom o porijeklu božićnih drvaca mogu smatrati bilo koja od slijedećih isprava: račun, otpremnica,  isprava o stanju robe sukladno ZT, fitosanitarni certifikat ili bilo koja druga  isprava koja u zemlji proizvodnje ima značaj teretnog lista (popratnice) -za božićna drvca iz uvoza.  Iznimno, kad je riječ o proizvođačima božićnih drvaca,  odredbom čl. 7. st.2. Pravilnika propisano je da  proizvođač  koji nakon prvog stavljanja božićna drvca u promet (za koji su dužni ishoditi teretni list odnosno otpremnicu za božićna drvca) porijeklo božićnih drvaca  prilikom svakog njihovog daljnjeg stavljanja u promet, dokazuju otpremnicom. Bez obzira o vrsti i nazivu isprave, bitno je da ista mora sadržavati minimalno podatke temeljem kojih se može nedvojbeno utvrditi porijeklo božićnog drvca koje se stavlja na tržište.

Dodajemo da je odredbom čl. 16. ZT propisano da su trgovci i drugi prodavatelji iz čl.5.st.1. ovog Zakona (proizvođači registrirani za proizvodnju božićnih drvaca,  OPG-ovi, šumoposjednici, uključujući i privatne šumposjednike i OŠG-ove i udruge, ustanove i druge NPO) dužni nadležnom inspektoru osigurati podatke o stanju robe u prodajnom objektu (što podrazumijeva i prodajno mjesto na otvorenom prostoru)  na temelju isprava ili elektroničkog zapisa o nastalom  poslovnom događaju (zaduženju,  razduženju i  prodajnoj cijeni)  iz kojih se može spoznati poslovni događaj.

Isprave o robi moraju se  za vrijeme prodaje nalaziti u prodajnom objektu, odnosno na prodajnom mjestu i moraju sadržavati najmanje podatke o: imenu ili nazivu dobavljača; broju i datumu isprave o zaduženju ili razduženju robe; nazivu, mjernoj jedinci i količini robe i  promjeni prodajne cijene. Obzirom da Zakon propisuje samo najmanje podatke koje mora sadržavati isprava o  robi, a ne njen naziv, formu i sadržaj, to znači da je svaka isprava koja se vodi sukladno poreznim i računovodstvenim propisima podobna za dokazivanje poslovnog događaja ako sadrži i minimum navedenih podataka. U praksi je to kod trgovca  najčešće otpremnica,  dostavnica, primka, račun, povratnica,  kalkulacija cijene, zapisnik o promjeni cijena, a kod  registriranih proizvođača, OPG-ova, šumopsjednika, udruga, ustanova i drugih NPO, zaduženje za vlastitu robu. Svi dobavljači božićnih drvaca koji stavljaju na tržište božićna drvca obvezni su  sastaviti i na mjestu prodaje imati ispravu o robi  (zaduženju, cijeni i razduženju) neovisno o tome što moraju  voditi i evidencije propisane Pravilnikom o Upisniku dobavljača božićnih drvaca.

11. OBAVIJEST O PROIZVODU (MARKICA)

 Prilikom prodaje božićnih drvaca dobavljač je dužan na svako božićne drvce[³⁵] staviti obavijest o proizvodu (markicu) u skladu s posebnim propisima (ZZP) te minimalnim podacima navedenim u čl. 10. st. 2. Pravilnika. Obveza označavanja svakog božićnog drvca jednako obvezuje  proizvođače i trgovce božićnim drvcima.

Sukladno Pravilniku, obavijest o proizvodu (markica) koja se stavlja na svako božićno drvce mora sadržavati najmanje podatke o: nazivu vrste božićnog drvca na hrvatskom jeziku; ime i adresu dobavljača; OIB dobavljača; upisni broj dobavljača iz Upisnika; te porijeklo proizvodnje.

Svako božićno  drvce  koje se nudi i/ili izlaže za prodaju i prodaje potrošačima za krajnju uporabu, pored podataka iz čl. 10.st.2. Pravilnika, treba  biti označeno i sukladno čl. 6. ZZP, odnosno dodatno mora sadržavati i podatke o osnovnom obilježju proizvoda u mjeri koja je dovoljna da bi potrošač mogao donijeti pravilnu odluku o kupnji, što je svakako podatak o visini božićnog drvca u centimetrima ili metrima ako se maloprodajna cijena određuje prema visini božićnog drvca te godina proizvodnje. Za božićna drvca koja se premještaju (unose iz države članice EU na područje RH) ili uvoze iz treće države, naziv i sjedište trgovca koji božićna drvca unosi (premješta) i stavlja na tržište RH odnosno koji božićna drvca uvozi iz treće države i onog koji ih stavlja na hrvatsko tržište.

Podaci na obavijesti moraju biti napisani hrvatskim jezikom i latiničnim pismom,  neizbrisivi, čitljivi te potrošaču lako vidljivi (ne smiju biti prekriveni drugim tekstom ili slikovnim materijalom). Za postojanje obavijesti i njenu potpunost odgovara svaki dobavljač božićnih drvaca, a za istinitost podataka na obavijesti, odgovara proizvođač odnosno uvoznik.

12.   OBVEZE DOBAVLJAČA PREMA ZAKONU O ZAŠTITI POTROŠAČA

Svi dobavljači božićnih drvaca upisani u Upisnik, kad stavljaju na tržište ili na raspolaganje na tržište odnosno prodaju božićna drvca potrošačima, sukladno ZZP imaju status trgovca što znači da su obvezni pridržavati se obveza i zabrana propisanih odredbama ovoga Zakona. Za potrebe ovog članka ističemo one za koje smatramo da su najbitnije.

12.1. Isticanje oznake naziva odnosno tvrtke dobavljača

Prilikom prodaje božićnih drvaca trgovac te registriran proizvođač božićnih drvaca obvezan  je vidno istaknuti oznaku tvrtke pod kojom posluje i to na ili pokraj ulaza u prodajni objekt (prodavaonicu, skladište) u kojem prodaje božićna drvca, kao i na na prodajnom mjestu na otvorenom prostoru na kojem obavlja prodaju božićnih drvaca, te  na pokretnom  (teretnom) vozilu[³⁶] ako iz istog prodaje božićna drvca potrošačima.

Oznaku tvrtke na prodajnom mjestu  na otvorenom prostoru i na pokretnom vozilu obvezni su istaknuti i šumposjednik u statusu pravne osobe i obrta, nositelj i/ili član OPG-a, a udruga, neprofitna zadruga i ustanova ističe naziv i sjedište udruge odnosno oznaku tvrtke ustanove ili zadruge u sadržaju kako je upisana u odgovarajući registar. Privatni šumoposjednik ističe naziv obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili ime i prezime te adresa (najmanje općina ili grad) prebivališta. Fizička osoba - građanin, na prodajno mjestu ističe podatak s imenom i prezimenom te prebivalištem kako je upisano u Upisniku dobavljača božićnih drvaca.

12.2. Isticanje ostalih obavijesti na prodajnom objektu/prodajnom mjestu

Dobavljač božićnih drvaca koji potrošačima odobrava uvjete prodaje, obvezan je iste jasno, vidljivo i čitljivo istaknuti u prodajnom objektu odnosno na prodajnom mjestu i istih se uvjeta dosljedno pridržavati. Posebne uvjete dobavljač božićnih drvaca može odobriti za pojedinu vrstu božićnih drvaca (npr. za božićna drvca u tegli, ili drvca smreke), pojedinim skupinama potrošača (npr. umirovljenicima, vojnicima) ili za pojedine oblike plaćanja (npr. za gotovinsko plaćanje). Ako se kao poseban uvjet prodaje odobrava popust za pojedinu ili pojedine vrste božićnih drvaca, potrebno je maloprodajnu cijenu istaknuti na način kako je to propisano čl. 19. ZZP kojim se uređuje isticanje cijena prilikom posebnih oblika prodaje.

Dobavljač božićnih drvaca dužan je omogućiti potrošaču podnošenje pisanog prigovora u svojim poslovnim prostorijama, odnosno na prodajnom mjestu, putem pošte i elektroničke pošte, kao i putem drugih sredstava mrežne komunikacije koja omogućuju pohranu vremena i sadržaja komunikacija na trajnom mediju (npr. putem Iclouda). Dobavljač božićnih drvca dužan je bez odgađanja  u pisanom obliku putem pošte, elektroničke pošte ili putem drugog sredstva mrežne komunikacije ako je iskoristio tu mogućnost za podnošenje pisanog prigovora, potvrditi primitak prigovora te tako i pisano odgovoriti podnositelju prigovora najkasnije u roku od 15 dana od zaprimanja istog, izjasnivši se pritom da li prihvata ili ne osnovanost prigovora.

Pored navedenog, obvezan je u prodajnom objektu odnosno na prodajnom mjestu, kao i na  svojoj mrežnoj stranici (ako prodaje božićna drvca putem iste), vidno istaknuti obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora, te voditi pisanu evidenciju o zaprimljenim prigovorima i čuvati je najmanje godinu dana od primitka prigovora. Ako dobavljač prodaje božićna drvca putem interneta obvezan je na mrežnoj stranici istaknuti i predugovorne informacije iz čl. 6. i podatke i obavijesti vezano za sklapanje ugovora na daljinu iz čl. 12. ZET, te predugovorne obavijesti vezano za sklapanje ugovora na daljinu iz čl. 60. i 61. ZZP i dodatne informacije vezane u sklapanje ugovora i prava na jednostrani raskid ugovora iz čl. 62. - 65. i čl. 74. ZZP-a (potrošač ima pravo jednostrano raskinuti ugovor bez navođenja razloga u roku od 14 dana od dana kada mu je božićno drvce predano u posjed). Dodajemo da je internet trgovac odnosno prodavatelj obvezan u razumnom roku nakon sklapanja ugovora na daljinu, a najkasnije u trenutku isporuke robe dostaviti potrošaču potvrdu o sklopljenom ugovoru na trajnom mediju (papiru, DVD-u, PDF-u i sl.).

12.3. Obveza isticanja cijena i pridržavanja istaknutih cijena te izdavanja računa

Dobavljač božićnih drvaca  prilikom obavljanja prodaje potrošačima mora jasno, vidljivo i čitljivo istaknuti maloprodajnu cijenu [³⁷]božićnog drvca - ako  se božićna drvca prodaju po komadu, odnosno cijenu za jedinicu mjere[³⁸] - ako se cijena određuje ovisno o dužnom metru božićnog drvca, te se pridržavati tako istaknute cijene.  Ako se božićno drvce prodaje sa stalkom ili u tegli, tada treba na cijeni naznačiti odnosi li se istaknuta cijena i na stalak odnosno teglu ili samo na božićno drvce (primjerice ako se božićno drvce prodaje po jednoj, a stalak ili tegla po drugoj cijeni, tada na se ističu dvije cijene, cijena za božićno drvce i cijena za stalak/teglu). 

 Sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj,[³⁹] dobavljači božićnih drvaca koji obavljaju trgovinu na malo ili  prodaju  božićna  drvaca iz vlastite proizvodnje potrošačima, obvezni su u prodavaonici, ili putem interneta (kao i pri oglašavanju prodaje božićnih drvaca u bilo kom obliku te u obavijesti koja se potrošaču daje prije ili tijekom sklapanja ugovora na daljinu) u razdoblju od 5.9.2022. do 31.12.2023. dvojno iskazivati cijene božićnih drvaca u kunama i eurima, bilo na božićnom drvcu ili njegovom prodajnom mjestu ili na cjeniku (cijena u euru primarno na lijevoj strani ili iznad, a u kunama na desnoj strani ili ispod) s oznakom "kn" za kunu i "EUR" ili "€" za euro, primjenjujući pritom za preračunavanje fiksni tečaj konverzije 1 EUR = 7,53450 kn (na vidljivom mjestu u prodajnom prostoru odnosno na mrežnoj stranici web shopa mora biti vidno istaknut fiksni tečaj konverzije).

Iznimno, dobavljači božićnih drvaca koji ista prodaju na prostoru na  tržnica na malo i izvan tržnica na malo te unutar trgovačkih centara i ustanove, pokretnom prodajom i prigodnom prodajom te na mjestu proizvodnje božićnih drvaca (proizvodni objekt OPG-a) do 31.12.2022. cijene ističu samo u kunama, a od 1.1.2023. samo u eurima. Pred cijene u kunama odnosno i eurima, dobavljač božićnih drvaca može cijene isticati i u drugim valutama (npr. britanskim funtama, švicarskim francima, američkim dolarima) u kom slučaju je to samo informativna, a ne i mjerodavna cijena za potrošače (mjerodavna cijena je istaknuta cijena u službenoj valuti RH).

Cijena može biti istaknuta na obavijesti o proizvodu (markici) koja se ističe na svakom božićnom drvcu ili pored nje, a može se istaknuti  u vidu skupnog cjenika s popisom svih vrsta božićnih drvaca koji se prodaju s pripadajućim cijenama, a koji mora biti vidno istaknut na prodajnom mjestu. U slučaju isticanja cijene kod Internet trgovine, cijene moraju biti jasno i nedvosmisleno naznačene, a posebno se mora naznačiti jesu li u prikazane cijene uključeni troškovi dostave, ostali manipulativni troškovi koji na bilo koji način utječu na prikazanu cijenu.

Ako dobavljač provodi posebni oblik prodaje božićnih drvaca, pod kojim se smatra prodaja božićnih drvaca po cijeni nižim od cijena tih drvaca u redovnoj prodaji, obvezan je istaknuti cijenu koju primjenjuje tijekom trajanja takve prodaje i najnižu cijenu koju je primjenjivao za ista drvca tijekom razdoblja od 30 dana prije provođenja posebnog oblika prodaje i to bez obzira obavlja li se takva prodaja u prodavaonici ili izvan nje i vrijeme trajanja takve prodaje. (pravilo o isticanju dviju cijena primjenjuje se i pri oglašavanju takvog oblika prodaje kao i prilikom prodaje božićnih drvaca putem interneta).

Prema čl. 19. ZZP, posebnim oblicima prodaje naročito se smatra, kad su u pitanju božićna drvca,  akcijska prodaja, rasprodaja, sezonsko sniženje i prodaja božićnih drvaca po nižoj cijeni zbog greške. Pored ovih naziva, mogu se koristiti i drugi nazivi ako se prodaja obavlja po nižoj cijeni od redovne (npr. "prodaja po prigodnim cijenama tijekom vikenda"), a pravilo o isticanju dvije cijene primjenjuje se i na odobravanje popusta za pojedine vrste božićnih drvaca. S obzirom na karakter prodajnog asortimana (božićna drvca) dobavljači božićnih drvca najčešće primjenjuju prodaju božićnih drvaca po akcijskoj cijeni, rasprodaja - kako bi se riješili svih preostalih drvaca pri kraju isteka roka takve prodaje - do 7 siječnja) ili prodaja božićnih drvaca s greškom (dobavljač u ovom slučaju mora na drvcu ili njegovom prodajnom mjestu vidno istaknuto naznaku da isti ima grešku, te potrošača upoznati u čemu se sastoji greška).

Dobavljač božićnih drvaca dužan je pridržavati se istaknutih cijena.

Dobavljač božićnih drvca koji je obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit  dužan je  za  prodano božićno drvce  u potrošaču  izdati točan, neizbrisiv, jasan, vidljiv i čitljiv račun, a ukoliko je obveznik fiskalizacije  provoditi postupak fiskalizacije u prometu gotovinom. Od 5.9. do 31.12.2022. pojedinačna cijena božićnog drvca mora biti iskazana u kunama, a od 1.1. do 31.12.2023. u eurima, a u oba slučaju ukupna cijena mora biti iskazana u kunama i eurima, uz primjenu fiksnog tečaja konverzacije, koji mora biti prikazan na ispostavljenom računu. Navedeno pravilo primjenjuje se i na dobavljače na koje se odnosi iznimka od obveze dvojnog isticanja cijena.

13. ZAKLJUČAK

Božićna drvca mogu proizvoditi te stavljati na tržište (prodavati), premještati, uvoziti i izvoziti  samo one fizičke i pravne osobe koje su upisane u Upisnik dobavljača božićnih drvaca, ako su božićna drvca popraćena popratnicom i propisno označena (deklarirana). Prodaja božićnih drvaca na malo najčešće se obavlja izvan prodavaonica, na način i pod uvjetima propisan odredbama zakona kojima se uređuje djelatnost trgovine na malo. Prilikom obavljanja prodaje na malo, trgovci i drugi prodavatelji (proizvođači božićnih drvaca) dužni su se pridržavati obveza propisanih odredbama zakona kojima se uređuje zaštita potrošača.

Darko MAREČIĆ, dipl. iur  

[^ 1] Nar. nov., br. 75/09., 61/11., 56/13.,  13/14., 32/19. i 89/19.

[^ 2] Nar. nov., br. 17/20.

[^ 3]  Nar. nov., br.  87/08., 116/08., 76/09.-odl.Ust.s.114/11., 68/13., 30/14. i 32/19., 98/19. i 32/20.

[^ 4]  Nar. nov., br. 66/09., 108/09., 8/10. i 108/14.

[^ 5]  Nar. nov., br. 19/22.

[^ 6] Primjerice, Pravilnik o načinu isticanja maloprodajne cijene i cijene za jedinicu mjere proizvoda (Nar. nov., br. 117/22.),  Pravilnik o uvjetima i načinu provođenja sezonskog sniženja (Nar. nov., br. 117/22.), Pravilnik o sadržaju i obliku obavijesti o pravu potrošača na jednostrani raskid ugovora sklopljenih na daljinu i ugovora sklopljenih izvan poslovnih prostorija (Nar. nov., br. 117/22. - ako se božićna drvca prodaju putem interneta).

[^ 7]  Nar. nov., br. 35/05., 41/08., 25/11., 78/15., 29/18., 126/21. i 114/22.

[^ 8]  Nar.  nov., br. 173/03., 67/08., 36/09., 130/11., 30/14. i 32/19.

[^ 9]  Nar. nov., br. 127/19 i 83/22.)

[^ 10]   Nar. nov., br. 68/18., 115/18., 89/19., 32/120. i 145/20.

[^ 11]   Nar. nov., br. 71/19.

[^ 12]   Dr.sc. Vesna Očić, Gospodarski list, izdanje br. 23/24 iz 2015 godine, str. 16. i 17.

[^ 13]  Nar. nov., br. 118/18., 42/20., 127/20.-Odl. Ust.s., i 5/21.

[^ 14]  Nar. nov., br. 62/19. i 91/20.

[^ 15] OPG je organizacijski oblik gospodarskog subjekta poljoprivrednika fizičke osobe koji radi stvaranja dohotka samostalno i trajno obavlja djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti, a temelji se na korištenju vlastitih i/ili unajmljenih proizvodnih resursa te na radu, znanju i vještinama članova obitelji, čija je  ekonomska veličina poljoprivrednog gospodarstva veća od 3 000 eura i/ili je nositelj OPG-a po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit sukladno posebnim propisima.

[^ 16] Nar. nov., br. 29/18. i 32/19.

[^ 17] Nar. nov., br. 62/19.

[^ 18] Dopunske djelatnosti na OPG-u su proizvodne i uslužne djelatnosti povezane s poljoprivredom koje omogućuju bolje korištenje proizvodnih kapaciteta te bolje korištenje znanja, vještina i rada članova OPG-a.

[^ 19] AGRONET sustava je sustav zaštićene mrežne aplikacije Agencije namijenjen korisniku za pregled baze podataka, elektroničko popunjavanje i/ili podnošenje zahtjeva, preuzimanje odluka u vezi s provedbom mjera poljoprivredne politike i dostavu rješenja Agencije. 

[^ 20] Ovisno o dopunskim djelatnostima, OPG može odabrati jedan od slijedećih statusa: OPG za proizvodnju; OPG za proizvodnju i preradu; OPG za proizvodnju i usluge; i OPG za proizvodnju, preradu i usluge. OPG može odabrani status mijenjati odabirom manjeg ili većeg broja dopunskih djelatnosti iz Priloga VI. koji je sastavni dio Pravilnika o Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

[^ 21] OPG za proizvodnju i usluge obavlja gospodarske djelatnosti poljoprivrede obradom zemljišta, uzgojem bilja i/ili držanjem stoke te  pruža uslužne dopunske djelatnosti u poljoprivredi i izvan nje temeljem ispunjavanja uvjeta za dopunske djelatnosti OPG-a.

[^ 22] Samoopskrbno poljoprivredno gospodarstvo  je  fizička osoba poljoprivrednik koja se za osobne potrebe bavi poljoprivredom u okviru korištenja prirodnih bogatstava zemlje i prodajom odnosno zamjenom od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju i kojoj obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede nije glavna djelatnost odnosno zanimanje poljoprivrednik nije glavno ili jedino zanimanje, a temelji se na korištenju vlastitih i/ili unajmljenih proizvodnih resursa te na radu, znanju i vještinama članova kućanstva, a čija ekonomska veličina gospodarstva je jednaka ili manja od kunske protuvrijednosti izraženoj u stranoj valuti od 3.000 eura.

[^ 23] Mišljenje Ministarstva poljoprivrede (Odgovor na pitanje broj ID 409 obavljen 3.8.2020.  na mrežnoj stranici Ministarstva  https://poljoprivreda.gov.hr/istaknute-teme/poljoprivreda-173/poljoprivredna-politika/obiteljska-poljoprivredna-gospodarstva/pitanja-i-odgovori/1322)

[^ 24] Nar. nov., br. 20/19.

[^ 25] Trgovina na veliko je kupnja robe radi daljnje prodaje profesionalnim korisnicima, odnosno drugim pravnim ili fizičkim osobama  koje obavljaju neku registriranu ili zakonom određenu djelatnost, a obavlja se u  prodajnim objektima, ako su za takav način prodaje ispunjeni minimalni tehnički  i drugi propisani uvjeti (skladišta, tržnice na veliko).

[^ 26]  Trgovina na malo je kupnja robe radi daljnje prodaje potrošačima za osobnu uporabu ili uporabu u kućanstvu, kao i profesionalnim korisnicima ako za tu prodaju nije potrebno ispunjavanje dodatnih minimalnih tehničkih i drugih uvjeta propisanih posebnim propisima, a obavlja se u prodavaonicama ili izvan prodavaonica ako su za takav način prodaje ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom i drugim propisima.

[^ 27] Obveza upisa  ove djelatnosti u sudski/obrtni registar proizlazi iz odredbe čl. 5.st.3. ZET-a  i čl. 39.a st.3. Pravilnika o MTU.

[^ 28]  Fitosanitarni pregled božićnih drvaca koji se unose i uvoze na području RH podliježe plaćanju naknade propisane Pravilnikom o pristojbama i naknadama za financiranje provedbe službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti (Nar. nov., br. 123/22.). Fitosanitarni pregled božićnih drvaca koja se uvoze iz trećih država na područje RH (odnosno EU) obavljaju fitosanitarni inspektori Državnog inspektorata na graničnim kontrolnim postaja naznačenim u čl. 8. Uredbe o graničnim kontrolnim postajama, inspekcijskim centrima, kontrolnim točkama te ostalim graničnim prijelazima i carinskim mjestima na kojima se provode službene kontrole robe i životinja koje ulaze u Europsku uniju (Nar. nov., br. 55/22.).

[^ 29] Nar. nov., br. 41/18., 30/21., 80/21.- Odl.Ust.s., i 114/22.

[^ 30] Mišljenje Ministarstva gospodarstva Kl. 330-01/15-01/25, Ur.br. 526-05-01/1-15-02 od 28.1.2015.

[^ 31] Upisanom dobavljaču nadležno upravno tijelo dodjeljuje upisni broj sukladno uputi iz Priloga 6. Pravilnika. Upisni broj dobavljača sastoji (formira) se od brojčane oznake županije,[31] godine i mjeseca upisa u Upisnik te rednog broja pod kojim je dobavljač upisan u tekućoj godini. Primjerice I/2020/11/5 označava broj dobavljača upisanog kod nadležnog upravnog tijela na području Zagrebačke županije (I) u 2020 godini, mjesecu studenom (11) na rednom broj 5. Upisnika.

[^ 32] Primjerak obrasca BD-1  moguće je preuzeti sa mrežne stranice mjesno nadležnog upravnog tijela za upis u Upisnik.

[^ 33] Baza zemljišnih podataka (BZP) sastoji se od podataka katastra nekretnina o imenu katastarske općine, broju katastarske čestice, obliku, površini, izgrađenosti i načinu uporabe te podataka zemljišne knjige o nositeljima knjižnih prava, pravnim činjenicama i osobnim odnosima. U Bazi zemljišnih podataka tijela nadležna za katastar nadležna su za katastarske podatke, a zemljišnoknjižni sudovi za podatke o nositeljima knjižnih prava, pravnim činjenicama i osobnim odnosima.

[^ 34] Odjeli za unaprjeđenje šuma djeluju u sklopu područnih jedinica u: Čakovcu (za područje Međimurske, Varaždinske, Krapinsko-zagorske i Koprivničko-križevačke županije  sa ispostavama u D. Stubici, Đurđevcu, Ivancu, Krapini, Križevcima i Varaždinu); Delnicama (za područje Primorsko-goranske, Istarske i Karlovačke županije sa ispostavama u Buzetu, Karlovcu, Ogulinu, Puli i Tršću); Gospiću (za područje Ličko-senjske, Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko -neretvanske županije sa ispostavama u Dubrovniku, Splitu i Zadru); Virovitici (za područje Virovitičko-podravske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske i Požeško-slavonske županije sa ispostavama u Đakovu, Pakracu, Orahovici, Osijeku, Slavonskom Brodu i Vukovaru); i Zagrebu (za područje Grada Zagreba, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Bjelovarsko-bilogorske županije sa ispostavama u Bjelovaru, Čazmi, Daruvaru, Glini, Jastrebarskom, Popovači, Sisku, Velikoj gorici i Vrbovcu.)

[^ 35] Nije u skladu sa propisima, isticanje jedne skupne obavijesti o proizvodu na mjestu prodaje božićnih drvaca koja  bi se  odnosila na sva božićna drvca koja se prodaju na tom prodajnom mjestu.

[^ 36] Sukladno čl. 17. Pravilnika  o posebnim uvjetima za vozila kojima se obavlja javni cestovni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe (Nar. nov., br. 50/18., 56/19., 107/20.,  127/21-Odl.Ust.s., 147/21. i  71/22.) teretno vozilo kojim se obavlja prijevoz za vlastite potrebe mora  imati najmanje na vanjskim bočnim stranama vozila  istaknut vidljiv natpis (visina slova najmanje mora biti 30 mm)  "Prijevoz  za vlastite potrebe" te oznaku tvrtke koja mora sadržavati ime i prezime te najmanje grada prebivališta fizičke osobe – obrtnika, odnosno naziv i sjedište trgovačkog društva koje obavlja prijevoz za vlastite potrebe i OIB prijevoznika, a kako je to navedeno prijavi  prijevoza za vlastite potrebe.

[^ 37] Maloprodajna cijena je konačna cijena u službenoj valuti RH za pojedini proizvod odnosno određenu količinu proizvoda, uključujući poreze i druga javna davanja.

[^ 38] Cijena za jedinicu mjereje konačna cijena u službenoj valuti RH, za jedan kilogram, jednu litru, jedan metar, jedan četvorni metar ili jedan kubni metar proizvoda ili neka druga jedinica količine koja se općenito ili uobičajeno koristi kod prodaje proizvoda na području Republike Hrvatske, a koja uključuje poreze i druga javna davanja.

[^ 39] Nar. nov., br. 57/22. i 88/22.