Stoga kako bi se osigurala pravednost u rasporedu tereta negativnih okolnosti i povećala mogućnost države u pružanju pomoći najugroženijim skupinama građana i poduzetnika, Jesenskim paketom mjera je utvrđena i obveza plaćanja dodatnog poreza na dobit za obveznike koji su unatoč negativnim gospodarskim okolnostima ostvarili povećanu dobit. Uvođenje dodatnog poreza na dobit, odnosno oporezivanje extra profiti nije izazvao pozitivne reakcije u široj stručnoj javnosti, uz kritike da će se negativno odraziti na privlačenje stranih investicija koja su prijeko potrebna za daljnji razvoj gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta. Ujedno će se tako još jače porezno opteretiti poduzetnike, a što zasigurno neće pridonijeti stvaranju poslovnog okruženja s povoljnijim uvjetima poslovanja.

U e- savjetovanju dana 17. studenog 2022. godine objavljen je Nacrt konačnog prijedloga Zakona o dodatnom porezu na dobit (u nastavku teksta: Zakon). Shodno tome, u nastavku teksta nećemo ulaziti u ekonomsku opravdanost donošenja predmetnog Prijedloga Zakona, nego ćemo ukazati na njegova najznačajnija pravila, koja bi trebala stupiti na snagu do kraja 2022. godine. No, treba napomenuti da su prije stupanja na snagu moguće pojedine modifikacije predloženog zakonskog rješenja.

Temeljne odredbe

Dodatni porez na dobit utvrđuje se i plaća u uvjetima nepovoljnih gospodarskih okolnosti u Republici Hrvatskoj u skladu s odredbama Zakona o dodatnom porezu na dobit na načelima pravednosti, jednakosti i razmjernosti prema kojima je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima.

Dodatni porez na dobit obračunava se i plaća usporedno i neovisno od obveze poreza na dobit i poreza po tonaži broda prema posebnom propisu, te drugih javnih davanja.

Donošenjem tog Zakona, osigurava se i djelomična provedba Poglavlja III Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije (u nastavku teksta: Uredba Vijeća (EU) 2022/1854).

Dodatni porez na dobit prihod je državnog proračuna.

Porezni obveznik i porezna osnovica

SukladnoPrijedlogu zakona, obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s posebnim propisom o oporezivanju dobiti (Zakon o porezu na dobit, Pravilnik o porezu na dobit), koji u poreznom razdoblju 2022. godine ispune dva uvjeta:

1.ostvare prihode veće od 300.000.000,00 kuna

Izabrani kriterij prihoda je jedan od kriterija iz Zakona o računovodstvu koji poduzetnike, odnosno obveznike poreza na dobit, razvrstava u velike poduzetnike.

2.utvrde oporezivu dobit u iznosu većem za 20% u odnosu na prosjek oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja, odnosno 2021., 2020., 2019., 2018. godine, neovisno o djelatnosti koju porezni obveznik obavlja.

Obveza dodatnog poreza na dobit utvrđuje se samo za jedno porezno razdoblje i to za porezno razdoblje započeto u 2022. godini.

Tu se zapravo radi o obveznicima poreza na dobit koji imaju i najveću gospodarsku snagu, uzimajući u obzir njihovu razinu prihoda veću od 300.000.000,00 kuna. Povećana dobit u 2021. godini za više od 20% u odnosu na prosjek poreznih razdoblja od 2017. do 2020. godine zamijećena je u svim sektorima gospodarstva. Najbrojniji su obveznici poreza na dobit koji razvrstano prema područjima glavne djelatnosti NKD 2007 djeluju u sektoru:  G-Trgovina na veliko i malo, C-Prerađivačka industrija, K-Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, te F- Građevinarstvo.

Pojednostavljeno, uspoređuje se oporeziva dobit iskazana u prijavi poreza na dobit za 2022. godinu s oporezivom dobiti iz razdoblja 2018.-2021. godine uvećane za 20%. Ako je razlika pozitivna, odnosno ako je porezni obveznik unatoč negativnim okolnostima poslovao znatno bolje u 2022. godini u odnosu na razdoblje 2018.-2021. godine, tada bi imao poreznu osnovicu i poreznu obvezu dodatnog poreza na dobit. Porezna osnovica je samo pozitivna razlika dobiti iz poreznog razdoblja 2022. godine i prosjeka iz prethodna četiri porezna razdoblja uvećane za 20%.

Oporeziva dobit je zapravo računovodstvena dobit korigirana (uvećana/umanjena) za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit, ali prije korištenja prava na prijenos poreznog gubitka ili propisanih umanjenja obveze poreza na dobit. S obzirom da je polazna točka za utvrđivanje dodatnog poreza na dobit ista kao i za porez na dobit, da obuhvaća iste osobe, svi rokovi, način obračuna, plaćanje i podnošenje porezne prijave su izjednačeni s uvjetima vezanim uz porez na dobit. Kao i u slučaju utvrđivanja osnovice poreza na dobit tako se i u slučaju utvrđivanja osnovice dodatnog poreza na dobit pretpostavlja da porezni obveznik utvrdi dobit u skladu s računovodstvenim propisima. Samo tako utvrđena dobit može biti polazna točka za utvrđivanje obveze poreza na dobit, ali i obveze dodatnog poreza na dobit.

Dodatni porez na dobit plaća se na utvrđenu poreznu osnovicu po stopi od 33%.

Prema mišljenju zakonodavca, postavljeni kriteriji omogućiti će obveznicima dodatnog poreza na dobit da i dalje dio profitne marže mogu iskoristiti za buduća ulaganja ili za osiguravanje svoje financijske stabilnosti tijekom trenutačne energetske krize. Naime, dodatni porez na dobit je mjera preraspodjele kako bi se osiguralo da porezni obveznici poduzetnici koji su ostvarili dodatnu dobit proporcionalno doprinose ublažavanju negativnih okolnosti kod najugroženijih građana i poduzetnika. Primjenom dodatnog poreza na dobit omogućit će se dodatni prihodi koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica krize, a ujedno će se ostaviti dio dobiti poreznim obveznicima kako bi porezni obveznici zaštitili svoja buduća ulaganja i osigurali svoju financijsku stabilnost.

Oporeziva dobit poreznog razdoblja

Porezna osnovica utvrđuje se kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit u skladu s računovodstvenim propisima, uvećana i umanjena u skladu s propisima o oporezivanju dobiti, te kao pozitivan iznos iskazan na rednom broju 36. ili 39. prijave poreza na dobit, u poreznom razdoblju za koje se podnosi. Obveznici poreza na dobit u skladu sa Zakonom o porezu na dobit i Pravilnikom o porezu na dobit podnose prijavu poreza na dobit. Sadržaj prijave poreza na dobit, odnosno Obrasca PD propisan je člankom 47. Pravilnika o porezu na dobit.  Naime, u Obrascu PD  među ostalima iskazuje se: dobit, gubitak, iznos uvećanja dobiti i iznos umanjenja dobiti. Ako porezni obveznik nakon dodatnih uvećanja i umanjenja ima pozitivan iznos isti će biti iskazan na  rednom broju 36. ili 39. ovisno o tome ima li porezni obveznik pravo na korištenje prenesenih poreznih gubitaka i u kojem iznosu. U prijavi poreza na dobit se iskazuje oporeziva dobit koja se uzima u obzir prilikom izračuna obveze dodatnog poreza na dobit.

Oporeziva dobit, za potrebe izračuna dodatnog poreza na dobit, je zapravo računovodstvena dobit uvećana i umanjena prema propisu o oporezivanju dobiti, prije iskorištenja prenesenih poreznih gubitaka i umanjenja obveze poreza na dobit.

U slučaju kada porezni obveznik u poreznom razdoblju utvrdi negativnu oporezivu dobit, te nema pozitivan iznos na rednom broju 36. ili 39., a to je podatak koji se iskazuje u prijavi poreza na dobit, neće biti obveznik plaćanja dodatnog poreza na dobit.

Shodno tome, obveznik poreza na dobit koji ima u poreznom razdoblju prihode veće od 300.000.000,00 kuna, a koji nema pozitivan iznos iskazan na rednom broju 36. ili 39. prijave poreza na dobit, neće biti obveznik plaćanja dodatnog poreza na dobit.

Oporeziva dobit prethodnih poreznih razdoblja

Oporeziva dobit prethodnih poreznih razdoblja utvrđuje se na isti način kao što se utvrđuje i za porezno razdoblje. Za svako porezno razdoblje 2018.-2021. godine utvrdit će se postojanje oporezive dobiti na isti način kao i za porezno razdoblje.

U slučaju da porezni obveznik u nekom od prethodnih poreznih razdoblja nije iskazao oporezivu dobit na rednom broj 36. ili 39. prijave poreza na dobit, za potrebe izračuna dodatnog poreza na dobit smatrat će se da je oporeziva dobit tog poreznog razdoblja nula.

Rokovi, način plaćanja i izvješćivanje

S obzirom da je riječ o obveznicima poreza na dobit, rok plaćanja, način plaćanja i podnošenje prijave za dodatni porez na dobit je izjednačen s propisom o oporezivanju dobiti. Prema tome, obveznik poreza na dobit će prilikom podnošenja prijave poreza na dobit, podnijeti i prijavu dodatnog poreza na dobit, te platiti utvrđene porezne obveze. Rokovi i način plaćanja poreza na dobit, te procjena porezne osnovice utvrđeni su člankom 35. Zakona o porezu na dobit, te će se na istovjetan način primijeniti i za potrebe obračuna i plaćanja dodatnog poreza na dobit.

U skladu sa Zakonom o porezu na dobit, prijava poreza na dobit podnosi se u pravilu četiri mjeseca nakon isteka poreznog razdoblja (postoje izuzetci), a obveza poreza na dobit se plaća s danom podnošenja porezne prijave uz primjenu službene valute kako je propisano posebnim propisom.

U slučaju kada porezni obveznik ne podnese poreznu prijavu zajedno s prijavom poreza na dobit nadležnoj ispostavi Porezne uprave , a ne dokaže da nije obveznik plaćanja dodatnog poreza na dobit, tada je Porezna uprava ovlaštena obvezu dodatnog poreza na dobit utvrditi procjenom.

Razdoblje obračuna 

Dodatni porez na dobit obračunava se i plaća na utvrđenu poreznu osnovicu prema prijavi poreza na dobit za porezno razdoblje započeto od 1. siječnja 2022. godine.

Ako porezno razdoblje za podnošenje prijave poreza na dobit nije izjednačeno s kalendarskom godinom, tada se razdoblje obračunavanja i plaćanja dodatnog poreza prilagođava odredbama o podnošenju prijave poreza na dobit prema posebnom propisu o oporezivanju dobiti.

Tako će obveznici poreza na dobit kojima je porezno razdoblje započelo npr. 1. listopada 2022. godine utvrditi i platiti prvu obvezu dodatnog poreza na dobit nakon 1. listopada 2023. godine.

Posebne odredbe

Propisuju se i određena izuzeća od primjene Zakona. Shodno tome, novoosnovani samostalni poduzetnici obveznici poreza na dobit koji podnose prijavu poreza na dobit za prvo porezno razdoblje nisu obveznici dodatnog poreza na dobit. Što znači, ako su započeli s radom tijekom 2022. godine neće biti obveznici plaćanja dodatnog poreza na dobit za 2022. godinu.

Također, obveznici poreza na dobit koji okončavaju svoje poslovanje bez prethodnog prijenosa djelatnosti na druge porezne obveznike ako podnose zadnju prijavu poreza na dobit, neće biti obveznici dodatnog poreza na dobit.

Prilikom utvrđivanja visine prihoda kao kriterija za utvrđivanje obveznika dodatnog poreza na dobit ili prilikom utvrđivanja oporezive dobiti neće se uzimati prihodi koji su rezultat otpisa obveza od strane vjerovnika u predstečajnim i stečajnim postupcima (insolvencijski postupci), kao niti prihodi u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine radi namirenja vjerovnika, te prihodi ili dobit od prodaje dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine nepovezanoj osobi, a koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga.

Kako pojam dugotrajne imovine prema posebnom propisu u pravilu obuhvaća svu imovinu vrijednosti veće od 3.500,00 kn, te procijenjenog vijeka trajanja duljeg od godine dana, radi razmjernosti utvrđivanja isključenja prihoda, propisuje se ovlast ministru financija da propiše kriterije za utvrđivanje prihoda od prodaje materijalne i nematerijalne imovine koji se neće uzimati u obzir prilikom utvrđivanja prihoda i/ili dobiti.

Porezni obveznik prilikom utvrđivanja osnovice dodatnog poreza na dobit mora uzeti u obzir ispravke prihoda ili obveze poreza na dobit koji su utvrđeni poreznim nadzorom.

Prilikom utvrđivanja porezne osnovice i poreznog obveznika, Porezna uprava ovlaštena je utvrditi jesu li iznosi u prijavi poreza na dobit za određeno porezno razdoblje iskazani u skladu s računovodstvenim propisima i u skladu s ciljem i svrhom propisa o oporezivanju dobiti, odnosno utvrditi jesu li rezultat aktivnosti iniciranih s ciljem izbjegavanja dodatnog poreza na dobit. Ako Porezna uprava utvrdi da iznosi u prijavi poreza na dobit nisu iskazani u skladu s računovodstvenim propisima i u skladu s ciljem i svrhom propisa o oporezivanju dobiti, odnosno utvrdi da su rezultat aktivnosti iniciranih s ciljem izbjegavanja dodatnog poreza na dobit, tada će rješenjem utvrditi poreznu osnovicu i dodatni porez na dobit u skladu s odredbama Zakona.

Treba naglasiti da dodatni porez na dobit ne može umanjiti osnovicu poreza na dobit u razdoblju u kojemu je obračunat ili plaćen.

Za dospjele porezne obveze dodatnog poreza na dobit porezni obveznik i Porezna uprava mogu sklopiti Upravni ugovor radi namirenja poreznog duga po osnovi dodatnog poreza na dobit.

Naime, Upravni ugovor radi namirenja poreznog duga po osnovi dodatnog poreza na dobit može se sklopiti i u slučaju da porezni obveznik na snazi već ima predstečajnu nagodbu, predstečajni sporazum ili upravni ugovor za obveze dospjele prije stupanja na snagu Zakona, uz uvjet da su do dana podnošenja zahtjeva za sklapanje upravnog ugovora podmirene sve dospjele obveze sukladno anuitetnom planu za otplatu predstečajne nagodbe, predstečajnog sporazuma ili anuitetnog plana koji je sastavni dio ranijeg upravnog ugovora.

Za vrijeme trajanja Upravnog ugovora, poreznom obvezniku se ne može odobriti upravni ugovor za poreznu obvezu nastalu i/ili dospjelu nakon sklapanja upravnog ugovora.

Ako Zakonom nije drugačije propisano, na postupanje Porezne uprave prilikom sklapanja upravnog ugovora radi namirenja poreznog duga po osnovi dodatnog poreza na dobit, odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka od 101. do 103. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20 i 114/22).

Prekršajne sankcije

Propisati će se i prekršajne sankcije za nepridržavanje odredbi Zakona. Prema tome, novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 26.540,00 eura kaznit će se pravna osoba i fizička osoba koja je obveznik dodatnog poreza na dobit ako nakon isteka razdoblja utvrđivanja poreza ne podnese poreznu prijavu i ne uplati poreznu obvezu, u utvrđenoj svoti i u propisanom roku u skladu s odredbama Zakona (članak 10. stavak 2. i stavak 3.).

Za navedeni prekršaj kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 2.650,00 eura.

Za ponovljeni prekršaj kaznit će se pravna osoba i fizička osoba obveznik dodatnog poreza na dobit novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 39.810,00 eura, te odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 3.980,00 eura.

Prekršajne odredbe će stupiti na snagu danom uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, odnosno 1. siječnja 2023. godine.

Prijelazne odredbe

Zakon će se primjenjivati samo privremeno za porezna razdoblja započeta od 1. siječnja 2022. godine. Kriterij visine prihoda od 300.000.000,00 kuna za porezna razdoblja započeta od 1. siječnja 2022. godine a koja završavaju u 2023. godini, za potrebe primjene Zakona utvrđuju se  primjenom fiksnog tečaja konverzije kune u euro: 1 euro = 7,53450 kuna. Dakle, radi se o obveznicima koji prijavu poreza na dobit za 2022. godinu podnose u 2023. godini u eurima.

Bernard Iljazović