Zbog jednostavnosti korištenja takvih aplikacija, sve se više ljudi odlučuje za ulaganje na taj način. S tim u vezi, preporuka je da se kao aktivni sudionici tržišta kapitala, a ujedno i hrvatski porezni obveznici, upoznate s mogućim poreznim implikacijama koje proizlaze iz trgovanja dionicama i kripovalutama.

Prije svega, za lakše razumijevanje, bitno je upoznati se s nekoliko generalnih pojmova i pravila.

Porezna rezidentnost – što znači?

Biti porezni rezident neke zemlje u pravilu znači biti obvezan prijavljivati u toj zemlji sav svoj svjetski dohodak, što podrazumijeva ukupan dohodak (plaću, drugi dohodak, dohodak od kapitala, itd.) bez obzira gdje je ostvaren i na koji račun je isplaćen takav dohodak. Ako je isti dohodak oporezivan i u inozemstvu, zemlja porezne rezidentnosti će biti obvezna otkloniti dvostruko oporezivanje (pod uvjetom da je procedura prijave poreza odrađena ispravno).

Tako na primjer, ako hrvatski porezni rezident ostvaruje dohodak od kapitala na temelju trgovanja dionicama na američkoj burzi, obvezan je prijaviti takav dohodak i u Hrvatskoj.

Što u poreznom smislu znači trgovanje financijskom imovinom?

Financijskom imovinom smatraju se financijski instrumenti i strukturirani proizvodi (prenosivi vrijednosni papiri, npr. dionice i obveznice), instrumenti tržišta novca (npr. trezorski i blagajnički zapisi), izvedenice i slično.

Napomena: hrvatski porezni propisi ne prepoznaju kompleksnije oblike financijske imovine, odnosno, razne nove oblike kao što su hibridni instrumenti i slično. Iz tog razloga, u slučaju trgovanja s kompleksnijim oblicima svakako je preporuka konzultirati se s poreznim savjetnicima kako bi se u okviru postojećih poreznih propisa našao prikladan porezni tretman ostvarenih dohodaka.

Kako nastaje kapitalni dobitak?

Trgovanjem financijskom imovinom može nastati kapitalni dobitak kao pozitivna razlika između kupovne i prodajne cijene. Kapitalni dobitak se prema hrvatskim poreznim propisima smatra dohotkom od kapitala. Više o oporezivanju dohotka od kapitala donosimo u nastavku.

Jesu li kriptovalute financijska imovina?

Budući da su kriptovalute postale vrlo popularne, a nisu predviđene poreznim propisima, Središnji ured Porezne uprave izdao je službeno mišljenje u kojem navodi da se kriptovalute smatraju financijskom imovinom te da se dohodak ostvaren trgovanjem kriptovalutama smatra kapitalnim dobitkom.

Porezni tretman ostvarenih kapitalnih dobitaka

Kako je prethodno navedeno, trgovanjem dionicama i kripotvalutama može nastati kapitalni dobitak, ako je prodajna cijena veća od kupovne.

·        Prema poreznim propisima, kapitalni dobitak oporeziv je stopom od 12% plus prirez (stopa od 12% vrijedi za kapitalne dobitke ostvarene u 2020. godini; od 2021. godine stopa je snižena na 10% plus prirez).

·        Iznimno, kapitalni dobitak nije oporeziv ako se financijska imovina drži dulje od 2 godine, odnosno, ako se proda nakon 2 godine od dana nabave

·        Na razini godine, ostvareni kapitalni gubici od financijske imovine iste vrste mogu se priznati kao umanjenje porezne osnovice (umanjenje kapitalnog dobitka)

·        Porezni obveznik koji trguje financijskom imovinom na uređenom tržištu kapitala (burzi) obvezan je voditi evidenciju istovrsne financijske imovine po metodi uzastopnih cijena (FIFO).

Što znači FIFO evidencija?

Primjena metode FIFO odnosno metode "prvi ulazi - prvi izlazi" podrazumijeva da porezni obveznik pri nabavi određene financijske imovine u evidenciju unosi cijene i količine te imovine prema datumu nabave odnosno prema vremenskom slijedu, a pri otuđenju te imovne, za nabavnu vrijednost (inicijalnu cijenu) te imovine, uzima onu cijenu koja je bila prva evidentirana i koristi je do iskorištenja količine imovine nabavljene po to cijeni. U evidenciji ostatak te imovine uvijek sadrži cijene i količine te financijske imovine koje su zadnje nabavljene.

Evidencija FIFO vodi se za svaku istovrsnu financijsku imovinu i osobito sadrži sljedeće podatke: ime i prezime, adresu te OIB poreznog obveznika, naziv financijske imovine ili portfelja s nazivom upravitelja, datum (prema vremenskom slijedu) i način stjecanja imovine, količinu imovine, nabavnu vrijednost imovine, datum otuđenja imovine, način otuđenja, količinu otuđenja, prodajnu cijenu imovine, realizirani prinos, iznos kapitalne dobiti ili kapitalnog gubitka.

Na primjer, većina aplikacija omogućava generiranje potvrda o obavljenim transakcijama, no svakako je preporuka provjeriti sadržava li takva potvrda sve prethodno navedene elemente.

Prijavljivanje ostvarenog kapitalnog dobitka

Poreznim propisima definirano je da je obveza izvještavanja o ostvarenim kapitalnim dobicima na samom poreznom obvezniku, odnosno, fizičkoj osobi.

Ostvareni dohodak prijavljuje se na godišnjoj razini, do kraja veljače za prethodnu godinu

Porezni obveznik dužan je u propisanom roku nadležnoj Poreznoj upravi dostaviti obrazac JOPPD.

U kojem slučaju nema obveze izvještavanja?

U slučaju da ostvarite ukupan godišnji kapitalni dobitak manji od 112 HRK nema obveze izvještavanja o ostvarenom dobitku. Razlog tome je što je trošak administracije u tom slučaju veći od porezne obveze koja nastaje.

Također, u slučaju da se ostvari ukupan godišnji kapitalni gubitak, neće nastati obveza izvještavanja putem JOPPD obrasca.

Što ako društva isplaćuju dividende

Kao vlasnik dionica možete ostvariti pravo na isplatu dividendi. U slučaju da dođe do isplate dividendi, isto je također dohodak od kapitala oporeziv po stopi od 12% plus prirez (10% plus prirez od 2021. godine) te je dohodak potrebno prijaviti Poreznoj upravi.

Načelno, budući da se u pravilu radi o stranim dionicama, isplata dividendi smatrat će se dohotkom iz inozemstva pa je obveza izvještavanja i plaćanja poreza na samoj fizičkoj osobi.

U slučaju da se prilikom isplate dividende plaća porez na dohodak u zemlji izvora, plaćeni porez može se uračunati u tuzemnu poreznu obvezu na temelju potvrde od inozemne Porezne uprave o iznosu plaćenog poreza u toj zemlji.

Više o prijavljivanju dohotka ostvarenog izravno iz inozemstva pročitajte u dokumentu.

Ana Luburić
Assistant Manager at Mazars in Croatia