Izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima koje su objavljene u Narodnim novinama br. 40/2019 propisana je mogućnost prestanka društva sa ograničenom odgovornošću po skraćenom postupku. Prestanak društva se po skraćenom postupku provodi bez likvidacije. Da bi se takav postupak mogao provesti potrebno je da svi članovi društva donesu odluku o takvom prestanku društva. Odluka o prestanku društva po skraćenom postupku mora se donijeti u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju je potvrdio javni bilježnik. Zakonom je propisan obvezan sadržaj takve odluke i ona mora sadržavati tvrtku, sjedište, adresu, identifikacije brojeve društva, imena i prezimena članova društva uz navođenje njihovog prebivališta i osobnog identifikacijskog broja i plan raspodjele imovine društva.

Članovi društva koji su odlučili donijeti odluku o prestanku društva po skraćenom postupku dužni su dati izjavu da društvo nema nepodmirenih obveza prema radnicima ili bivšim radnicima po osnovi radnog odnosa, da društvo nema spornih ni nespornih, dospjelih ni nedospjelih obveza prema drugim vjerovnicima te da se svaki član društva obvezuje vjerovnicima solidarno s ostalim članovima društva namiriti obveze društva utvrdi li se naknadno da takve obveze postoje. Ovakva izjava se također mora dati u obliku javnobilježničkog akata ili privatne isprave koju je potvrdio javni bilježnik.

Prijava za prestanak društva podnosi se registarskom sudu prema mjestu sjedišta društva. Uz prijavu članovi društva su dužni priložiti i gore navedene izjave. Iz čl. 472.b st. 2. proizlazi da bi članovi društva trebali priložiti i potvrdu porezne uprave da društvo nema nikakvih obveza sa osnova javnih davanja kako je to propisano poreznim propisima. Zakonodavac je ovlastio registarski sud da može provjeriti istinitost navoda o nepostojanju obveza društva kao i da može u slučaju sumnje zatražiti od članova društva polaganje osiguranja iz kojeg će se namiriti vjerovnici društva ukoliko se pokaže da društvo ima nepodmirenih obveza.

Ukoliko sud utvrdi da su ispunjene pretpostavke za upis prestanka društva u sudski registar, registarski sud će donijeti rješenje o prestanku društva i upisati ga u sudski registar. Predmetno rješenje se javno objavljuje na internetskim stranicama sudskog registra. Protiv ovakvog rješenja svaka osoba koja ima pravni interese može izjaviti prigovor u roku od 30 dana od dana objave rješenja o prestanku društva. Prigovor se podnosi registarskom sudu koji je donio rješenje o prestanku društva. Registarski sud ujedno i odlučuje o osnovanosti izjavljenog prigovora. Ukoliko sud utvrdi da je prigovor osnovan, ukinut će rješenje o prestanku društva i o tome obavijestiti društvo koje će morati tada nastaviti postupak likvidacije.

Protekom roka od 30 dana od dana upisa rješenja o prestanku društva koje nije pobijano, registarski sud će donijeti rješenje o brisanju društva iz sudskog registra. Protiv rješenja o brisanju društva dopušten je prigovor u roku od 15 dana od dana objave rješenja na internetskoj stranici sudskog registra. Brisanjem društva iz sudskog registra, imovina društva prelazi na njegove članove sukladno planu raspodjele imovine. Ukoliko cjelokupna imovina nije raspoređena planom raspodjele, imovina će se raspodijeliti na članove prema visini njihovih udjela u temeljnom kapitalu društva.

Brisanjem društva po skraćenom postupku ne prestaje i odgovornost članova društva za obveze društva. Vjerovnici društva mogu, u roku od dvije godine od dana objave rješenja o brisanju društva iz sudskog registra, naplatiti tražbine koje su imali prema društvu od članova društva osobno. Pri tome članovi društva odgovaraju solidarno, osobno cjelokupnom svojom imovinom za obveze društva.

Daniel Deković, dipl. iur.