Brisanje društva iz sudskog registra

Niste prijavljeni. Prijavite se kako biste mogli pristupiti podacima portala InSOLVE.
Prijava

Brisanje društva iz sudskog registra

07.10.2016 15:40

Imajući uz vidu sve veći broj brisanih trgovačkih društava iz sudskog registra, u članku pojašnjavamo koji su zakonom propisani uvjeti zbog kojih se pokreće postupak brisanja i što se događa s imovinom društva koja preostaje nakon njegova brisanja iz sudskog registra.

Trgovačko društvo svojstvo pravne osobe stječe upisom u sudski registar, a gubi brisanjem toga društva iz sudskog registra (članak 4. Zakona o trgovačkim društvima). Prema članku 2. Zakona o sudskom registru upis u registar je svako unošenje jednog ili više podataka o subjektu upisa, a brisanje je onaj upis kojim subjekt upisa prestaje postojati ili kojim određeni podatak upisa u glavnoj knjizi prestaje važiti.

Postupak brisanja subjekta upisa može pokrenuti registarski sud po službenoj dužnosti ili na prijedlog državnog tijela i osobe s javnim ovlastima (članak 63. Zakona o sudskom registru, Odluka Visokog trgovačkog suda RH, Pž-282/06, 2.11.2006.). Za postupke u registarskim stvarima mjesno je nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi sjedište subjekta upisa (članak 12. stavak 1. Zakona o sudskom registru). Odluku u postupcima brisanja donose sudac pojedinac (članak 12. stavak 4. točka 3. ZSR-a) i sudski savjetnik ili ovlašteni registarski referent (članak 12. stavak 5. ZSR-a). U registarskim stvarima o žalbi protiv odluke sudskog savjetnika ili ovlaštenog registarskog referenta odlučuje sudac pojedinac toga suda, a o žalbi protiv odluke suca donesene u prvom stupnju, u drugom stupnju odlučuje vijeće sastavljeno od trojice sudaca (članak 12. stavak 6. ZSR-a).

Brisanje društva nakon zaključenog stečaja i likvidacije

Zakonom o sudskom registru propisana je dužnost registarskog suda na brisanje subjekta upisa ex offo, nakon što mu je dostavljeno pravomoćno rješenje o zaključenju stečajnog postupka (članak 67. ZSR-a).

U slučaju zaključenog postupka likvidacije, prijavu za brisanje registarskom sudu dužni su podnijeti likvidatori društva, a tek u slučaju njihovog propusta, registarski sud će sam pokrenuti postupak brisanja nakon zaključene likvidacije društva (članak 66. ZSR-a, Odluka Visokog trgovačkog suda RH, Pž 869/07-3, 6.3.2007.).

Postupak brisanja po službenoj dužnosti

U članku 70. stavku 1. Zakon o sudskom registru taksativno navodi slučajeve u kojima će sud po službenoj dužnosti provesti postupak brisanja subjekta upisa. Postupak brisanja provodi se na temelju rješenja o pokretanju postupka brisanja kojim sud priopćava namjeru da će subjekt upisa brisati iz registra (članak 70. stavak 4. ZSR-a). Rješenje o pokretanju postupka brisanja upisuje se u registar i objavljuje na internetskoj stranici registra (članak 70. stavak 5. ZSR-a).

Zbog odluke zakonodavca da objava na internetskoj stranici registra ima učinak dostave, subjekt upisa, njegovi zakonski zastupnici i svaka osoba koja ima opravdani interes imaju dužnost ažurno pratiti objave registarskog suda kako ne bi propustili izjaviti prigovor protiv rješenja o pokretanju postupka brisanja sukladno stavku 6. članka 70. Zakona o sudskom registru. S tim u vezi u praksi su česti slučajevi da članovi društva ne istaknu prigovore u postupku brisanja iako društvo ima određenu imovinu, stoga imovina ostaje bez svoga nositelja jer je društvo prestalo postojati brisanjem iz sudskog registra.

U slučaju da subjekt upisa u roku od šest mjeseci nakon što mu sud priopći namjeru da će ga brisati iz sudskog registra ne učini vjerojatnim da ima imovinu, registarski sud donijet će rješenje o brisanju društva iz registra. Protiv rješenja o brisanju subjekta upisa iz registra, subjekt upisa i njegovi zakonski zastupnici imaju pravo na žalbu o kojoj odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske (članak 61. i 62. ZSR-a).

Ana Paštrović, mag. iur.

U središtu

Darovi i ostale prigodne nagrade Porezni propisi poslodavcima omogućuju isplatu određenih nagrada, potpora i naknada radnicima bez obveze obračuna poreza na dohodak. Iako su propisani maksimalni neoporezivi iznosi, važno je naglasiti da isplata iznad tih pragova nije zabranjena – međutim, iznos koji prelazi dopušteni limit smatra se oporezivim primitkom. U nastavku donosimo pregled pravila koja se odnose na neoporezivu isplatu dara za dijete do 15 godina starosti.

Poslodavci imaju mogućnost svojim zaposlenicima isplatiti naknadu za troškove redovne skrbi djeteta bez poreznog opterećenja, pod uvjetom da su ispunjeni zakonski kriteriji i osigurana odgovarajuća dokumentacija. U nastavku se obrađuju ključni uvjeti te način evidentiranja i isplate takvih troškova.

Kada jedan poslovni subjekt prestaje s radom, a drugi poslovni subjekt preuzima poslove ukinutog poslovnog subjekta, tada isti (trgovačko društvo, obrtnik, agencija, zavod, fond, institut, zaklada i/ili druga pravna osoba s javnim ovlastima) temeljem propisa ili ugovora o spajanju i pripajanju preuzima zatečene i zaposlene radnike sa svim pravima i obvezama koja za te zaposlenike proizlazi iz postojećih ugovora o radu, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu i drugih izvora prava. Tko ima obvezu obračuna, obustave i uplate javnih davanja prema plaći za zaposlene i na koji način opisuje se u članku.

U članku autorica pojašnjava pojedinosti vezane uz djelatnost poljoprivrede u smislu propisa o porezu na dohodak te obvezi upisa fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede u registar obveznika poreza na dohodak, kao i o načinu oporezivanja primitaka koje fizičke osobe ostvare po toj osnovi.

U sustavu poreza na dohodak razlikuje se pet oporezivih oblika dohotka, i to: dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala i drugi dohodak. Navedeni oblici dohotka dijele se na konačan dohodak i godišnji dohodak. Godišnjim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od: nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti te drugim primicima koji se ne smatraju konačnim. Konačnim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala te drugim primicima koji se smatraju konačnim. Dohodak od samostalne djelatnosti se može pod propisanim uvjetima utvrđivati u paušalnom iznosu u kojem slučaju se isti smatra konačnim dohotkom. U nastavku se govori o konačnom drugom dohotku odnosno drugim primicima koji se smatraju konačnim.